Ministarstvo zdravlja, uz podršku Sekretarijata SZO Konvencije, Svjetske zdravstvene organizacije i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), pokrenulo je proces procjene (Needs Assesment WHO FCTC) realizacije obaveza i preporuka definisanih Okvirnom konvencijom o kontroli duvana.
Podsjećajući da Crna Gora već duži niz godina proživljava epidemiju štetne upotrebe pušenja, kao jednog od ključnih riziko faktora za nastanak hroničnih oboljenja, ministarka zdravlja, dr Jelena Borovinić Bojović, istakla je povodom otvaranja nacionalnih multisektorskih konsultacija, da efikasna kontrola upotrebe duvana predstavlja strateški prioritet Vlade Crne Gore. Prema njenim riječima, dosljedna implementacija obaveza iz ratifikovane SZO Okvirne konvencije o upotrebi duvana (WHO FCTC) predstavlja okosnicu nacionalnih napora na planu zaštite i očuvanja zdravlja, sprečavanja prijevremenog umiranja, kao i stvaranja uslova za pravičnije društvo u kojem niko neće biti zaboravljen.
- Pitanje efikasne kontrole upotrebe duvana i potrebe za regonalnim djelovanjem i liderstvom, bilo je i tema razgovora na visokom nivou tokom nedavno završene posjete SZO Direktora za Evropu dr Hansa Klugea, podsjetila je ministarka zdravlja. Ona naglasila da kontrola hroničnih oboljenja i pušenja mora biti integralni dio odgovora na COVID i ukupnog oporavka od pandemije.
Pozdravljajući prisutne dr Mina Brajović, šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori, istakla je “da epidemija pušenja predstavlja generator hroničnih nezaraznih bolesti, kao velikog razvojnog problema“. Prema njenim riječima, multisektorsko djelovanje, kroz SZO Okvirnu konvenciju za kontrolu duvana i Protokol o eliminaciji nezakonite trgovine duvanskim proizvodima, kao i angažman cjelokupnog društva, predstavljaju put stvaranja zdravog društva bez duvana i održive budućnosti za sve. Ona je podsjetila da fiskalne mjere sa jačanjem servisa za odvikavanje od pušenja, predstavljaju važan instrument borbe protiv duvana, kao i da SZO podržava odluku Vlade Crne Gore da poveća poresko opterećenje za duvanske prozivode.
Dok svijet ulaže napore u pravcu oporavka od razornog dejstva pandemije, ovo je jedinstven trenutak da se pruži podrška osobama koje pokušavaju da se odviknu od pušenja, kao i da se pozicioniraju fiskalne i cjenovne politike, kao integralni dio odgovora na COVID 19. Osim toga što je javno zdravstveni problem, pušenje osiromašuje porodice i zajednice, koči ekonomski razvoj, opterećuje zdravstveni sistem i narušava životnu sredinu. Duvanska industrija prepoznaje zemlje u tranziciji, uključujući i Crnu Goru, kao priliku za proširivanje tržišta, istakao je koordinator Razvijne podrške Sekretarijata SZO Okvirne konvencije, Andrew Black.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Daniela Gašparikova, ocijenila je da se analiza potreba dešava u ključnom trenutku društvenog i ekonomskog oporavka Crne Gore od krize. - UNDP prepoznaje ključnu ulogu kontrole duvana u zaštiti zdravlja i socijalno-ekonomskog blagostanja. Efekti epidemije duvana prepoznati su Agendom održivog razvoja 2030, jer utiču na nejednakost, produbljuju siromaštvo i usporavaju ekonomski rast. Pandemija COVID-19 još jedan je čvrst razlog zbog kojeg je potrebno što prije djelovati, navela je Gašparikova.
Na multisektorskom sastanku učestvovalo je više od 20 predstavnika relevantnih sektora Vlade Crne Gore, Sekretarijata SZO Konvencije, UNDP-a, SZO i civilnog sektora. U okviru procesa procjene planiran je niz bilateralnih sastanaka sa predstavnicima različitih institucija Vlade Crne Gore u periodu od 10-12.maja 2021. godine. Svrha procesa je identifikacija nedostataka i izazova vezanih za kontrolu duvana u državi, kao i formulisanje ključnih preporuka u cilju dinamiziranja implementacije Okvirne konvencije u Crnoj Gori.
SZO Okvrina konvencija o kontroli duvana definisana je i usvojena kao odgovor na proces globalizacije epidemije pušenja od početka XX vijeka. Crna Gora je ratifikovala soprazum konvencije 2006. godine.
Svake godine, od pušenja umre više od 8 miliona ljudi, dok 1.2 milona smrtnih slučajeva bude registrovano u populaciji nepušača, koji su izloženi pasivnom pušenju. U gotovo 50% slučajeva osobe koje puše duži niz godina umiru od bolesti koje su povezane sa pušenjem i to prije navršene 70. godine života. Pušenje je riziko faktor za hronična oboljenja, koja povećavaju vjerovatnoću obolijevanja i umiranja od COVID-a.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje prevalenca pušenja u Crnoj Gori iznosi 37,5 odsto, što je iznad prosjeka u regionu Evrope. Posebno zabrinjava velika učestalost pušenja u populaciji dječaka i djevojčica.
Bonus video:
