Sistem sprečavanja i procesuiranja sukoba interesa u javnim nabavkama može biti unaprijeđen kroz preventivno i represivno djelovanje, potrebno je umrežiti sistem, ne stavljati sav pritisak na jednu instituciju, a da bi javnost imala kontrolnu ulogu neophodno je unaprijediti transparentnost.
To je saopšteno na konferenciji “Borba protiiv korupcije i sprečavanje sukoba interesa u javnim nabavkama”, koju je organizovao Institut alternativa u okviru projekta "Za svrsishodno trošenje javnog novca!", uz finansijsku podršku Ambasade Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, prenosi PR Centar.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, smatra da je razrješenje potencijalnog sukoba interesa na vrijeme i u korist javnog interesa jedan korak prije nego što sukob interesa postane korupcija, a da je ispravljanje posljedica proizašlih iz sukoba interesa skup i mukotrpan proces, ako do toga uopšte dođe.
"Crnoj Gori je do sada nedostajao strateški i reformski, sistemski pristup ovoj temi. Koliko smo samo puta čuli kako je Crna Gora mala i da je "svako sa svakim" u nekom sukobu interesa. I druge zemlje sa manjim brojem stanovnika uspjele su da riješe, ili makar smanje obim ovog problema. To ne smije biti izgovor. Naročito jer se na javne nabavke troši preko pola milijarde eura godišnje, ili preko 10 odsto BDP-a", istakao je Muk.
Zamjenica šefa misije Ambasade Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, Ane Sietske Brinks, pojasnila je da je konflikt interesa u javnim nabavkama ključni pokazatelj uspješnosti zemlje pri pristupanju EU.
“Zaključili smo da je napredak učinjen, međutim, još je dosta toga neophodno u ovoj oblasti uraditi. Crna Gora u narednom periodu treba da radi na sprovođenju zakona koje je usvojila, da poštuje principe javnih nabavki EU i da unaprijedi sistem koji definiše pravilnik. Konflikt interesa je komplikovana tema, ima mnogo različitih slojeva i potrebno je vrijeme za rješenja u ovoj oblasti. Dobra vijest je što možemo početi već danas, jer pravila jesu važna, ali prije ili kasnije sve se svede na naša ponašanja, ili ponašanja koje tolerišemo kod drugih”, istakla je Sietske Brinks.
Predsjednik Centra za građansku komunikaciju iz Sjeverne Makedonije, German Filkov, kazao je da je jedna od novina Zakona o javnim nabavkama u toj zemlji to što su članovi i predsjednik Državne komisije za postupanje po žalbama u postupcima javnih nabavki izuzeti iz postupanja po žalbama u kojima na njihovoj strani postoji sukob interesa.
"Zabranjeno je i kasnije zapošljavanje, angažovanje i poslovna saradnja i vlasništvo svakog lica- predstavnika naručioca, koje je na bilo koji način učestvovalo u određenom postupku javne nabavke u firmi kojoj je dodjeljen ugovor kroz taj postupak, ukoliko je vrijednost ugovora veća od pet odsto ukupne vrijednosti svih ugovora o javnim nabavkama tog naručioca", kazao je Flikov.
Rekao je da je u praksi malo slučajeva prepoznavanja sukoba interesa, ne samo u javnim nabavkama već i uopšte, a još je manje, kako je dodao, primjera uspješnog rješavanja takvih slučajeva.
Rukovoditeljka Nabavne službe na Fakultetu strojarstva i brodogradnje na Univerzitetu u Zagrebu, Dubravka Klišmanić, je pojasnila da je u toj državi naručilac obavezan preduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi sa postupkom javne nabavke, kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog takmičenja i osiguralo jednako postupanje prema svim privrednim subjektima.
"Takođe, naručilac je obavezan da na svojim internet stranicama objavi popis privrednih subjekata s kojima je čelnik, član upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručioca ili s njime povezane osobe u sukobu interesa ili obavještenje da takvi subjekti ne postoje, odnosno tu informaciju uvrsti u dokumentaciju za nadmetanje", rekla je Klišmanić.
Predsjedavajuća Skupštine Transparency International iz Bosne i Hercegovine, Aleksandra Martinović, rekla je da je odsustvo adekvatnih politika i i praksi za prevenciju i upravljanje sukobom interesa naročito u oblasti javnih nabavki jedan od ključnih faktora koji doprinose imidžu zarobljenosti te države i njenih institucija, kao i zarobljenosti BIH sistema javnih nabavki.
“Pozivanje Zakona o javnim nabavkama na odredbe propisa o sukobu interesa na različitim nivoima vlasti je problematično s obzirom da u BiH ne postoje međusobno usaglašeni zakoni koji na jedinstven način tretiraju sukob interesa, regulativa o sukobu interesa je brojna, komlikovana, neusaglašena i neefikasna, na nekim upravnim nivoima zakoni se uopšte ne primjenjuju”, kazala je Martinović.
Istakla je da primjeri dobrih praksi mogu da se nađu na pojedinim nižim administrativnim nivoima.
Generalni sekretar Nacionalne Agencije za integritet iz Rumunije, Silviu Popa, istakao je da je za manje od dvije godine Nacionalna Agencija za integritet uspjela da razvije elektronski sistem (PREVENT) koji automatski unakrsno provjerava i unapređuje podatke iz različitih baza i registara, kako bi identifikovao postojanje porodičnih veza među učesnicima u postupcima javnih nabavki kao i veza između naručilaca i ponuđača i posljedično potencijalni sukob interesa.
“Istovremeno, rumunske vlast usvojile su propise kako bi omogućili funkcionisanje PREVENT sistema. Kada potencijalni konflikti interesa ne može biti spriječen mi onda ništa ne možemo uraditi”, pojasnio je Popa.
Generalna direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija, Jelena Jovetić, kazala je da je Novi zakon o javnim nabavkama koji se primjenjuje od jula značajno unaprijedio transparentnost.
“Ono što je nama od posebne važnosti jeste novi elektronski sistem javnih nabavki čija je primjena počela od januara. Iako je bila teška i izazovna, u godini za nama imali smo oko 550 miliona javnih nabavki. To su nabavke bez nabavki energije i uglja. Novina našeg regulatornog okvira je da se kroz elektronski sistem javnih nabavki sprovode i jednostavne nabavke. Za 2020. godinu imamo porast indeksa konkurentnosti na 2,27”, rekla je Jovetić.
U odgovoru na pitanje da li novi elektronski sistem javnih nabavki omogućava umrežavanje sa bazama podataka važnim za blagovremeno sprečavanje sukoba interesa, poput Centralnog registra privrednih subjekata, Poreske uprave i slično, Jovetić je odgovorila da je umrežavanje nekih baza podataka već predviđeno Nacrtom Strategije unapređenja politike javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva.
“U našem Akcionom planu za 2021. i 2022. godinu imamo mjeru koja se direktno odnosi na dalje unapređenje elektronskog sistema javnih nabavki i imamo sredstva za nadogradnju sistema koji se odnosi na povezivanje institucija u sistemu u dijelu kontrole javnih nabavki. Ne postoje tehničke smetnje u tom segmentu da možemo u narednom periodu vršiti usklađivanje i sa drugim relevatnim institucijama”, zaključila je Jovetić.
Načelnica Službe za javne nabavke u Opštini Budva, Tanja Simićević, zaključila je da se sve svodi na odgovornost naručioca, prepoznavanje sukoba interesa i eventualno djelovanje od strane naručioca i ukazala je da je je specifično da se po novom Zakonu postupak pokreće izjavom o nepostojanju sukoba interesa.
“Upitan je momenat potpisivanja izjave. Ova izjava bi igrala značajniju ulogu i dala veći doprinos kad već imate gotov ugovor o javnoj nabaci, koji je spreman za potpis, kada svi koji smo učestvovali u cijelom postupku do zaključenja ugovora možemo da potpišemo jer poznajemo ponuđača, imamo čist postupak, izjavu o nepostojanju sukoba interesa i zaključenje ugovora. Mislim da bi uz preventivne prethodne mjere ta izjava tada imala mnogo veći efekat, jer ne znam ko bi od svih lica koja su uključena u cjelokupni proces mogao da, pred zaključenje ugovora potpiše da nije u sukobu interesa, a jeste”, objasnila je Simićević.
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Crne Gore, Jelena Perović, pojasnila je da Agencija za sada ima dva segmenta u kojima se bavi javnim nabavkama, a to je kroz prijave zviždača i kroz finansiranje političkih partija i izbornog procesa.
“Od 460 prijava od početka rada Agencije zaključno sa prvim kvartalom ovde godine, 31 prijava se odnosila baš na procese javnih nabavki. Najveći broj prijava se odnosio na nepravilnosti iz oblasti javnih nabavki na lokalnom nivou, i to 32 odsto, na državnom nivou 29 odsto. U 19 odsto prijava je utvrđeno ugrožavanje javnog interesa, dok u ostalim nije utvrđeno postojanje nepravilnosti”, kazala je Perović.
Agencija je, kako je rekla, postupala u 22 slučaja i četiri su okončana sa preporukama, u 9 slučajeva su postupali drugi nadležni organi i dva su pozitivno okončana, a to sve nije javno, jer se štiti identitet zviždača.
Zamjenik Predsjednika Odbora za antikorupciju Skupština Crne Gore, Dragan Bojović, smatra da je veoma važno naći način da se efikasnije rješava konflikt interesa i smatra da je pitanje koliko Agencija za sprečavanje korupcije može da bude efikasnija.
“Možda je u određenom smislu i pretrpana dokumentacijom, možda je broj izvještaja koji se dostavljaju prevelik. To treba redukovati i omogućiti ljudima koji rade u Agenciji da budu efikansiji, odnosno da se skoncentrišu na razotkrivanje korupcije, a ne na administraciju. Ne znam koliko bi bilo dobro da se sav ovaj problem prebaci isključivo na Agenciju. Trebalo bi da se institucije koje su zadužene za kontrolu u oblasti javnih nabavki umreže, da se podaci centralizuju”, rekao je Bojović.
Bonus video:
