Prije nego što je sredinom marta potpisao sporazum sa više zemalja regiona, ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić dobio je pozitivno mišljenje Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP).
Pomoću tog sporazuma crnogorske institucije moći će da ispituju da li javni funkcioneri imaju neprijavljene prihode i imovinu van granica Crne Gore. U obrazloženju sporazuma se ističe da “mnogi korumpirani javni funkcioneri troše svoje stvarno bogatstvo u inostranstvu”.
“Prikupljanje i obrada podataka koji se iznose van Crne Gore mora biti u obimu potrebnom za postizanje svrhe obrade, uz poštovanje principa svrsishodnosti i proporcionalnosti. Uvidom u predloženi tekst sporazuma, zaključeno je da su istim predviđene mjere zaštite ličnih podataka prilikom obrade koje su propisane članom 24 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti”, stoji u obrazloženju mišljenja koje potpisuje predsjednik Savjeta Sreten Radonjić.
Ministar je dokument pripremljen u okviru Regionalne antikorupcijske inicijative (RAI) potpisao u Beogradu, a to su uradile i ministarka pravde Srbije Maja Popović i predsjednica Komisije za sprečavanje korupcije Sjeverne Makedonije Biljana Ivanovska.
Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava su prethodno tražila mišljenje od Agencije.
Međunarodnim sporazumom uređuje se postupak provjere istinitosti izjave o imovini javnog funkcionera i njihovih članova porodice, upoređivanje podataka iz kartona sa podacima iz državnih baza podataka i drugih izvora, zatim kategorije podataka koji se razmjenjuju, uspostavljanje i ažuriranje centralne evidencije javnih registara od strane Sekretarijata RAI, takođe, povjerljivost i zaštita ličnih podataka kao i određivanje kontakt tačke i njene nadležnosti.
Iznošenje ličnih podataka iz Crne Gore regulisano je Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Lični podaci koji se obrađuju mogu se iznositi iz Crne Gore u drugu državu ili davati na korišćenje međunarodnoj organizaciji, koja primjenjuje adekvatne mjere zaštite ličnih podataka propisane ovim zakonom, na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti nadzornog organa. “Međutim, saglasnost nadzornog organa iz prednje navedenog člana nije obavezna kad je iznošenje ličnih podataka propisano posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom koji obavezuje Crnu Goru, odnosno prednje navedenim međunarodnim aktima koji obavezuju Crnu Goru”, navodi se u obrazloženju.
Javni funkcioneri dužni su po Zakonu o sprečavanju korupcije da najmanje jednom godišnje Agenciji za sprečavanje korupcije dostave imovinske kartone. Mš. R.
Bonus video:
