Više od 50 odsto ukupne površine pod šumama čine devastirane i šume nepovoljnog obrasta. Danas je to vjerovatno i 60 odsto.
To je kazala profesorica Biotehničkog fakulteta Jelena Lazarević na treningu “Održivo gazdovanje šumama i mapiranje adekvatnog odgovora na ilegalne aktivnosti, prvenstveno sječu šuma i šumske požare“, koji je održan u Nikšiću u organizaciji NVO Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN), a u okviru projekta “Održivo upravljanje šumama za sve“.
Prema njenim riječima, stručnjaci Crnu Goru doživljavaju kao zemlju koja je bogata siromašnim šumama.
“Svjedoci smo da se u današnje vrijeme, pri gazdovanju šumama i njihovom iskorišćavanju, ne vodi računa o primjeni i poštovanju bioloških i uzgojnih mjera“, kazala je Lazarević.
Prekomjerna i neplanska sječa i šumski požari osnovni su faktori koji ugrožavaju šume, a kako je kazala profesorica sa Biotehničkog fakulteta, indirektne štete od požara su tri puta veće od direktnih.
“Pri povoljnim uslovima šumi je potrebno i do 70 godina da se obnovi, jer požari narušavaju prirodne procese i prirodnu regeneraciju“, navela je ona i dodala da je 95 odsto požara u Crnoj Gori prouzrokovano djelovanjem čovjeka.
Šume Crne Gore, prema riječima Lazarević, najveću vrijednost imaju u ekološkom i društvenom smislu, pa tek u ekonomskom.
Načelnik Direktorata za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš smatra da je velika greška države što je isključena iz poslova drvoprerade. Prema njegovima riječima, bilo je strateški loše ostaviti privatnom sektoru i koncesionarima da se isključivo bave ovim poslovima što je, u krajnjem, proizvelo više negativnih posljedica.
“Planskom dokumentacijom uređeno je 73,6 odsto šuma u državnom vlasništvu, dok je neuređeno 26,4 odsto šume. Kada su u pitanju privatne šume, planovima je pokriveno 99,5 odsto šume. Iako privatne šume zahvataju skoro polovinu površine pod šumama, zbog intenzivnijeg korišćenja, a prevashodno strukture šume, drvna zapremina u državnim šumama je tri puta veća“, kazao je Kankaraš.
Kako je istakao, od 2006. do 2017. godine, prema zvaničnim podacima, obnavljanje i podizanje novih šuma je u padu, jer je realizovano znatno manje šumsko-uzgojnih radova od planiranog.
Prema riječima Kankaraša, postoji nekoliko šansi koje se nude da bi se obezbijedilo poboljšanje stanja šuma u Crnoj Gori.
“Treba koristiti podršku kroz uključivanje u LIFE+ program i sredstva IPA grantova i IPARD programa, vratiti stanje održivog gazdovanja šumama sa akcentom na šume u privatnom vlasništvu, smanjiti pritisak na šume, kada su u pitanju koncentrisane sječe u najvrednijim šumskim predjelima, obezbijediti finalizaciju proizvodnje u drvnoj industriji, izvršiti sertifikaciju šuma i proizvoda od drveta i uvećati brojnost i kvalitet divljači u našim šumama“, istakao je Kankaraš.
Izvršni direktor NVO “Breznica” iz Pljevalja Milorad Mitrović naveo je problem slobodnog sakupljanja i otvorenoj prodaji šumskih plodova.
“Nema kaznene politike i nadzora, a ni sertifikacije sakupljača. Ne postoje ni preporuke koliko šumskih plodova jedan berač može dnevno da sakupi. Niko ne vrši monitoring sakupljanja“, upozorio je Mitrović.
Kazao je da su šumski požari često podmetnuti upravo zbog sakupljanja jestivih gljiva, kao i da je potrebno napraviiti reviziju strategija i poboljšati međusektorku saradnju. Darko Stijepović iz NVO Centar za razvoj Durmitora smatra da se nekada odgovornije upravljalo šumama i da su za trenutno loše stanje u šumama krive loše državne politike upravljanja šumama.
Duško Marković iz NVO Medija tim, smatra da je potrebna veća zaštita park-šume Trebjesa, jer je posljednjih godina izložena konstantnim prijetnjama namjernog izbijanja požara, kao i na potrebu formiranja upravljačke strukture, jer se radi o zaštićenom području.
Bonus video:
