Ostvarivanje i zaštita prava djece u domovima učenika/internatima nije na zadovoljavajućem nivou, pokazalo je istraživanje Ombudsmana, u kom se navodi da ove ustanove nemaju licence za rad kao ni dovoljno kadra koji bi odgovorio na potrebe djece do 18 godina.
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore sačinila je poseban izvještaj “Položaj djece u domovima učenika/ internatima u Crnoj Gori”, a na današnjoj konferenciji za medije saopšteno je da u njima u prosjeku godišnje boravi oko 550 učenika.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković kazao je da se ovoj temi do sada nije poklanjala dužna pažnja.
“Naš primarni fokus stavljen je na obrazovanje iz kojeg proizilazi i potreba da ono bude jednako dostupno za sve učenike, da omogući adekvatan pristup obrazovnom ciklusu, da učenicima olakša pristup obrazovnim resursima i da na svojevrstan način ne izostane podrška djeci u situaciji kada se zbog potreba obrazovanja učenici nalaze izvan svojeg prirodnog ambijenta koji čini njihov dom i njihova porodica”, rekao je on.
Prema njegovim riječima projekat je fokusiran prije svega na prava djeteta, te je u drugom planu finansijski i materijalni izazov koji predstavlja izgradnju i održavanje objekata u kojima su djeca smještena. “No, to jesu dvije strane iste medalje o kojoj ovaj izvještaj daje potpuniju sliku”, kazao je on.
Poručio je da je bez kvalitetnog, dostupnog, inkluzivnog i integrisanog pristupa obrazovanju teško zamisliti budućnost jednog društva.
On se zahvalio dugogodišnjim saradnicama i partnerkama na brojnim projektima, Neveni Petrušić i koleginicama Rajki Cici Perović i Jeleni Gluščević (Centar za prava djeteta), koje su svoje dugogodišnje iskustvo u radu na inicijativama posvećenim pravima djeteta prenijeli i na ovaj projekat.
Zamjenica Zaštitnika za dječja prava Snežana Mijušković ukazala je da se jedan broj djece školuje u ustanovama van mjesta prebivališta i odvojeni su od roditelja, rukovođeni sopstvenim željama i obrazovnim potrebama kao i voljom samih roditelja.
“To su najčešće djeca koja pohađaju srednju školu, ali ima i djece koja pohađaju osnovnu školu”, rekla je ona, navodeći da se smještaj i ishrana učenika obavljaju u 12 domova učenika/internata u Crnoj Gori.
Zamjenica Mijušković kazala je da se zapaža da se sa roditeljima djece koja koriste usluge domova učenika/internata u većini slučajeva ne sklapaju ugovori, kojima bi se precizno formulisala međusobna prava i obaveze.
Kako je pojasnila, u pojedinim domovima se spominju izjave roditelja o plaćanju usluga, a u nekima postoje samo priznanice o uplaćenim troškovima smještaja i ishrane učenika u domu od strane roditelja.
Takođe, ističe da u većini domova/internata ne postoji osiguranje djece.
U istraživanju se navodi da se stiče utisak da su djeca raspolagala sa skromnim informacijama o načinu života u Domu učenika/internatu prilikom dolaska i da im je trebalo prilično vremena da se adaptiraju.
“Posebno zabrinjava činjenica da u Domu učenika/internatu ima i djece mlađe od 10 godina. Ovo ukazuje da djeca nijesu u dovoljnoj mjeri pripremljena od svojih roditelja za ovakav način života, a u ovim ustanovama nema adekvatnog kadra koji bi se bavio razvojnim potrebama/problemima djece u ovom uzrastu. Ni u jednom domu učenika/internatu nema angažovanih psihologa i socijalnih radnika”, navodi se u izvještaju.
Mijušković je ukazala i da se komunikacija djece i roditelja, bez obzira na uzrast, odvija na različite načine, a i da je učestalost kontakata veoma različita (od jednom sedmično, do jednom u više mjeseci) i zavisi od više faktora: udaljenosti, vremenskih prilika, zauzetosti roditelja, materijalne situacije i sl.
Prema njenim riječima, komunikacija roditelja i uprava domova učenika/internata je veoma ograničena, a najčešće uprava kontaktira roditelje kada se dogode incidentne situacije. Saopštilia je i da zdravstvena zaštita nije regulisana na adekvatan način. “Takođe, do momenta sačinjavanja ovog Izvještaja niti jedan dom učenika/internat nije imao rješenje o licenciranju”.
U izvještaju se kaže i da je organizacija kulturnih i sportskih aktivnosti, kao i organizacija slobodnog vremena neujednačena te da se stiče utisak da su djeca sama sebi prepuštena kada su ove oblasti u pitanju.
“Prostorno-tehnički, smještajni, sanitarno-higijenski uslovi su neujednačeni, najčešće nijesu usklađeni sa Pravilnikom o bližim uslovima za osnivanje ustanova u oblasti obrazovanja i vaspitanja”, stoji u izvještaju Zaštitnika
Zaštitnik je uputio preporuke Vladi Crne Gore da uredi i uskladi regulativu o učeničkom standardu zasnovanu na dječjim pravima, a u cilju ostvarivanja najboljeg interesa djeteta kao i da uspostavi odgovarajuće finansiranje usluge smještaja i ishrane u domovima/internatima, u skladu sa razvojnim potrebama djeteta.
Izvršnoj vlasti preporučeno je i da u okviru razmatranja godišnjih izvještaja o radu iz oblasti prosvjete posebnu pažnju posveti pitanjima učeničkog i studentskog standarda.
Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta upućen je niz preporuka, između ostalog - da u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja uspostavi jasne protokole postupanja u odnosu na djecu koja su odvojena od roditelja i borave u domu učenika/internatu radi školovanja.
“Da omogući angažovanje adekvatnog stručnog kadra (psiholozi, pedagozi, socijalni radnici) imajući u vidu da je vaspitanje djece i mladih tokom boravka u domu/internatu svojevrsna zamjena za porodično vaspitanje, kao i činjenice da u domovima ima djece koja su mlađa od 10 godina”, kaže se u preporkama.
Zaštitnik je preporuke uputio i Ministarstvu finanisja, Zavodu za školstvo kao i JU domovima i internatima.
Istraživanje je realizovano neposrednim obilaskom svih domova/internata, a informacije su pribavljene od djece, korisnika usluga (njihove izjave sadržane u publikaciji), njihovih roditelja i upravljačkih struktura ustanova.
Bonus video:
