Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta otvoreno je zaprijetilo zaposlenima u odgovoru na inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, tvrde sagovornici “Vijesti”.
“…Sindikat nije ni bio potreban, jer nijedno pravo zaposlenih nije ugroženo. Međutim, podnošenjem ove inicijative, njihova prava i te kako postaju ugrožena“, navodi se u odgovoru MPNKS na inicijativu. Iz tog resora tvrde i da je iniciranje postupka “evidentna zloupotreba prava, kao i trošenje vremena i resursa sudskih organa, u ovom slučaju Ustavnog suda”.
Vlada je nedavno razmotrila inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i zaključila da Ustavnom sudu dostavi odgovor kojim se predlaže odbijanje inicijative u cjelosti, jer nije prekršen nijedan propis, niti je povrijeđeno bilo koje pravo zaposlenih.
Profesorica radnog prava Vesna Simović Zvicer ocijenila je da su tvrdnje da će zaposlenima biti ugrožena prava zbog neke inicijative “ne samo opasne, nego govore u prilog činjenici da nova vlast (kako zakonodavna, tako i izvršna) ne razumije značaj socijalnog dijaloga i obavezu države Crne Gore, kao članice Međunarodne organizacije rada i najozbiljnijeg kandidata za članstvo u EU da dalje unapređuje socijalni dijalog, po kojem smo, u pravom smislu te riječi, bili lider u region”.
“Bojim se da ovakve izjave ukazuju na to da predstavnici nove vlasti sindikate ne doživljaju kao ‘partnere’ već kao neprijatelje, što je pogrešno i nedopustivo, jer se time urušava ono što smo decenijama unazad gradili, a to je povjenje među socijalnim partnerima”, ističe profesorica Simović Zvicer.
Ona je naglasila da je bitno da kod zaposlenih postoji svijest da njihova prava nijesu ni dodijelili ni poklonili vlade ili poslodavci, već da su prava radnika da osnivaju ili da se učlane u sindikate, ali i pravo sindikata da slobodno djeluje, osnovni elementi ljudskih prava.
Rakočević: Prije namjera, nego neznanje
Predsjednik Sinidikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević poručuje da je Ministarstvo uputilo otvorenu prijetnju sindikalnim predstavnicima i zaposlenima.
“Komično je negiranje potrebe za postajanjem sindikata, jer je to volja zaposlenih, a ne poslodavca. Dakle, ovo je grubo, namjerno i svjesno negiranje socijalnog dijaloga uz besprizorne prijetnje”, kazao je Rakočević za “Vijesti”.
U odgovoru na inicijativu, MPNKS još tvrdi da u tom Ministarstvu ne postoji sindikalna organizcija jer je “spajanjem resora, sindikat radi zaštite zaposlenih bio u obavezi da se organizuje i osnuje svoje organe i ovlasti lica koja će zaposlene da predstavljaju”.
Rakočević ističe da se radi o gruboj neistini, a navodi da to potvrđuje i činjenica da je sindikalna organizacija MPNKS imala više zvaničnih sastanaka sa ministarkom Vesnom Bratić i članovima njenog užeg kabineta.
“Zvanična sindikalna organizacija postoji. Na vrijeme je preregistrovana zbog spajanja resora, upisana je u registar, reprezentativna je i broji više od 20 odsto zaposlenih u odnosu na zakonsku minimum kojim se garantuje reprezentativnost. Upravo je akt o sistematizciji bio jedna od tema razgovora tokom sastanaka sa predstavnicima MPNKS. To je ustaljena procedura, ali su u Ministarstvu u nekom trenutku odlučili da je ne ispoštuju i akt ne dostave sindikalnoj organizaciji na uvid, čime su prekinuli komunikciju i socijalni dijalog”, pojašnjava Rakočević.
Prema njegovim riječima, dvije su mogućnosti negiranja postojanja sindikata i prekida socijalnog dijaloga.
“Možda se radi o nepoznavanju činjeničnog stanja, u šta sumnjam. Druga opcija je da oni, koji su pisali sistematizaciju, namjerno ne poznaju činjenično stanje, jer im tako odgovara. Sa druge strane, otvoreno prijete i onima koji su podnijeli inicijativu, ali i svim zaposlenima u tom resoru. To je ništa drugo do otvoreni mobing”, zaključuje Rakočević.
Bez komunikacije sa sindikatima procedura nije zakonita
Profesorica Simović Zvicer podsjeća da Zakon o radu predviđa zaštitu od nepovoljnog postupanja zbog članstva u sindikatu i učestvovanju u njegovim aktivnostima. Osim toga, ističe ona, i članstvo u sindikatu, kao osnov zabrane diskriminacije prepoznato je zakonom.
Ona je naglasila da Crna Gora ima “adekvatan pravni okvir koji garantuje djelotvorno ostvarivanje slobode sindikalnog organizovanja”.
“Tako, Ustav Crne Gore jemči, između ostalog, i slobodu sindikalnog udruživanja i djelovanja, bez odobrenja, uz upis kod nadležnog organa. Nadalje, Zakon o radu, pored obaveza poslodavca koje se odnose na stvaranje uslova za djelovanje sindikata u cilju zaštite prava zaposleih, predviđa slučajeve u kojima je poslodavac dužan da informiše i konsultuje sindikat. Kada je u pitanju usvajanja akta o sistematizaciji, Zakon o radu u članu 193 predviđa obavezu poslodavca da zatraži i razmotri mišljenje sindikata. To u praksi znači da bi poslodavac nacrt akta o sistematizaciji trebalo da dostavi sindikatu i da zatraži njegovo mišljenje, a da nakon dobijanja isto razmotri. Mišljenja sam da bi svaki poslodavac, a posebno u javnom sektoru, trebalo da u cilju unapređenja socijalnog dijaloga u ovoj fazi ima komunikaciju sa sindikatom - u kojoj bi se obrazložilo zašto se neki predlozi ne prihvataju”, navodi Simović Zvicer.
Ipak, dodaje ona, nezavisno od toga da li poslodavci imaju razvijenu svijest o značaju socijalnog dijaloga, “obaveza dostavljanja akta o sistematizaciji se odnosi prema svakom sindikatu koji je registrovan na nivou poslodavca, nezavisno od toga da li mu je utvrđena reprezentativnost”.
“Dakle, konsultovanje sindikata povodom izrade akta o sistematizaciji je obavezna faza u postupku njegovog donošenja, što znači da ukoliko izostane, sam akt o sistematizaciji neće biti usvojen u zakonitoj proceduri”, zaključuje profesorica Simović Zvicer.
Srezentićeva ukazala na nedostatke, pa glasala za akt
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, ali i Uprava za kadrove, ranije su, u svojim mišljenjima, konstatovali nedostatke i dali niz preporuka za unapređenje predloga Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji u MPNKS.
“U odnosu na mišljenje Uprave za kadrove, ističemo da o značaju tog mišljenja dovoljno govori činjenica da nije obavezno… Osim toga, Uprava za kadrove uopšte nije upoznata sa radom bilo kog ministarstva, pa ni ovog. I na kraju, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, koja je neposredni pretpostavljeni, na sjednici Vlade održane dana 1. aprila 2021. glasala je za Pravilnik, čime je u cjelosti oborila mišljenje Uprave za kadrove”, navodi se u odgovoru MPNKS Ustavnom sudu.
Oni, međutim, ne konstatuju da je resor Tamare Srzentić dao gotovo iste preporuke na predlog akta kao i Uprava za kadrove, iako je ministarka kasnije glasala za usvajanje Pravilnika.
Iz resora Srzentićeve je 17. marta upućen dopis MPNKS gdje su konstatovani brojni nedostaci u predlogu akta, a ministarka javne uprave upućuje koleginicu Vesnu Bratić i na mišljenje Uprave za kadrove.
Bonus video:
