Prazni trgovi, pune bolnice i katanci na kapijama parkova - prve asocijacije na pandemiju korona virusa u Crnoj Gori, dok su u drugom planu zastrašujući podaci o broju preminulih - od septembarskog talasa korone, nestao je grad veličine Šavnika.
Negativni prirodni priraštaj registruje se već mjesecima u nizu pa je tako od septembra prošle do aprila ove godine umrlo 1.668 više ljudi nego što se u tom periodu rodilo.
Direktor Institiuta za javno zdravlje Igor Galić rekao je da smatra da broj žrtava od korone može biti i veći.
Demograf Miroslav Doderović kazao je "Vijestima" da je za prošlu godinu zabilježen negativni prirodni priraštaj, što se nije desilo još od Drugog svjetskog rata, od kada se vodi statistika.
U Crnoj Gori je, od jula prošle godine, kada je krenuo drugi talas virusa, do aprila ove godine umrlo ukupno 7.474 ljudi, od čega je 1.483 osoba izgubilo bitku sa virusom korona.
To je preko dvije hiljade ljudi više u odnosu na petogodišnji prosjek preminulih od 2015. do 2019. godine i u odnosu na prethodnu godinu za navedene mjesece.
VRH LEDENOG BRIJEGA
Porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek.
Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.
To pokazuje uporedna analiza podataka Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje.
Da je moguće govoriti o mnogo većem broju preminulih od korovirusa nego što to pokazuju zvanični podaci, "Vijestima" je potvrdio i Galić.
Galić je kazao da se prema studiji objavljenoj u časopisu "Nature", osobe koje su prebolovale COVID19 infekciju su u 59 odsto većem riziku od smrti šest mjeseci nakon ove infekcije nego osobe koje se nisu zarazile virusom.
To bi značilo, kako je objasnio Galić, da tokom šest mjeseci od infekcije postoje dodatnih osam smrtnih slučajeva na 1.000 stanovnika, koji su posljedica komplikacija infekcije od koronavirusa.
"Ovi smrtni slučajevi nigdje u svijetu još uvijek nisu dio zvanične statistike o broju umrlih od COVID19", rekao je Galić.
Konstatovao je i da "kao što smo naveli u studiji objavljenoj u ‘Nature’, broj smrtnih slučajeva čiji je neposredan uzrok COVID19 je tek vrh ledenog brijega".
On tvrdi da će stvarni broj preminulih od COVID 19 biti poznat tek nakon što se uradi revizija mortalitetne statistike na nivou cijelog svijeta.
Galić je rekao da taj dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili pak može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize.
"Sama Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je na dan 31. januara 2020 godine kada je zvaničan broj smrtnih slučajeva 1,8 miliona stvarni broj u svijetu bio oko 3 miliona, dakle 1,2 miliona više", naveo je Galić.
Na pitanje "Vijesti" - da li su zbog koronavirusa bili zapostavljeni tretmatni nekih drugih teških bolesti i da li to povećanje mortaliteta može biti pripisano upravo tome, odgovorio je da je za očekivati da je ukupan broj umrlih u Crnoj Gori značajno veći od uobičajenog kada bolest koronavirusa nije bila rasprostranjena i kada nije bila jedan od uzroka smrti crnogorske populacije do 2020. godine.
"Određeni broj usluga pružanja zdravstvene zaštite su bile prekinute na određeno vrijeme i/ili manjeg obima i/ ili izmijenjene u odnosu na redovne okolnosti, kao i svuda u svijetu", poručio je Galić.
ANDRIJEVICA NAJGORE PROŠLA
Analiza "Vijesti" za period od jula 2020. do aprila 2021. pokazuje da je svaka peta smrt bila povezana sa koronavirusom.
Tokom marta taj je procenat išao skoro i do 30 odsto.
Prenoseći tu statistiku na gradove, najveći procenat umrlih od korone je u Baru - 28 odsto, a zatim u Rožajama i na Cetinju oko 26 odsto. Za navedeni period najveći broj smrtnih ishoda zabilježen u najvećim opštinama - Podgorci i Nikšiću, ali se druga slika dobija kada se brojke uporede u odnosu na broj stanovnika.
Prema tim podacima, najviše je stradala Andrijevica sa 308 preminulih na 100.000 stanovnika. U Gusinju su umrla četiri čovjeka, mada, to zbog broja stanovnika ove opštine iznosi 300 na 100.000 stanovnika. Potom slijedi prijestonica Cetinje sa 279 umrlih na 100 hiljada, dok najmanje umrlih u odnosu na broj stanovnika imaju Petnjica i Danilovgrad.
Na nivou države, najsmrtonosniji mjesec bio je mart kada je umrla 271 osoba, a slijedi novembar sa 197 smrti.
U Podgorici je tokom aprila 65 osoba izgubilo bitku sa pandemijom što je gledajući pojedinačno po mjesecima najviše na nivou Crne Gore.
MRTVI NIJESU SAMO BROJ
Direktor IJZ-a Igor Galić kazao je da je zdravstveni sistem odgovorio svim raspoloživim kapacitetima u svakom momentu pandemije, što nije utisak koji dijele neke porodice preminulih.
"Svakom pacijentu pružen je maksimum mogućeg u datim okolnostima, bez izuzetka. Požrtvovanost, istrajnost i izdržljivost zdravstvenih radnika i godinu i po kasnije su nezamjenjiva i neupitna karika u borbi protiv virusa", rekao je Galić.
Tijana Kruta iz Bara je ćerka Gorana Krute (48) koji je preminuo od posljedica koronavirusa. Za "Vijesti" je kazala da je odnos osoblja i ljekara bio krajnje neprofesionalan.
Objasnila je da su svi u njenoj užoj porodici preležali kovid, neko prije a neko kasnije i rekla je da smatra da je rad zdravstvenih institucija tada, u novembru, bio na nezavidnom nivou.
Ispričala je nekoliko nemilih scena iz bolnice dok je tamo boravio njen otac.
"Boca sa kiseonikom bi se istrošila samo sat vremena nakon što je zamijenjena, doktorke i osoblja zaduženih za njega nije bilo kada su mu trebali", tvrdi ona.
"Tata mi je primljen kasno uveče, nakon tri sata čekanja napolju po hladnoći rečeno je da mora hitno da prima kiseonik po smještaju u sobu".
On je tu noć, kazala je Tijana, proveo bez kiseonika i tek je narednog dana uspio da dobije bocu iz koje je kiseonik falio nakon sat vremena.
Ona je tvrdi insistirala da se njen otac prebaci u Klinički centar Crne Gore, međutim, u bolnici nisi dozvolili njegov prebačaj, poručivši da mu je u Baru pružena sva njega.
"U tu njegu je vjerovatno podrazumijevala viku, nedostatak kiseonika, neredovne rentgen snimke i bonus vrijeđanje i obmanjivanje zabrinute porodice... Našli smo ga samog u zamračenoj sobi, u polu-komi i bez respiratora na vidiku, uprkos tvrdnjama da je intubiran. Neinvazivna ventilacija, na kojoj je bio do tada, bila je ugašena", kazala je Kruta komentarišući odnos nadležnih nakon što je njena porodica obaviještena da mu se stanje pogoršalo.
Kruta krivi i nadležne koji su dozvoljavali masovno kršenje mjera u ugostiteljskim objektima širom zemlje.
"Nadležni organi su na ovo žmurili od samog starta, i u tome se upravo ogleda generalna svijest društva kada se radi o žrtvama kovida", rekla je. Kazala je da bi sve bilo drugačije da je, sada već bivši direktor barske bolnice, dozvolio da oca prebače u KCCG.
Sudbina Gorana Krute bila je početak dešavanja koja će na kraju dovesti do smjene direktora bolnice u Baru Dragoslava Tomanovića.
Porodica Kruta, zajedno sa drugima, nekoliko je puta protestovala pred vratima barske bolnice zahtijevajući njegovu smjenu.
Obraćali su se Ministarstvu zdravlja, Vladi i predsjedniku Milu Đukanoviću. Nakon toga, Komisija za kontrolu kvaliteta Ministarstva zdravlja utvrdila propuste u radu Tomanovića i da postoji nekoliko razloga zbog kojih je odgovoran za nestručnio postupanje ljekara u bolnici na čijem se čelu nalazio. To je, na kraju, dovelo do njegove smjene.
Kako institucije sakupljaju podatke
Monstatu podatke o broju preminulih dostavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) iz kojeg su "Vijestima" kazali da ta institucija vodi evidenciju shodno datumu prijave smrti, odnosno datumu evidentiranja smrti u matičnom registru umrlih, dok Monstat prilikom objavljivanja podataka objavljuje podatke shodno datumu u kom je smrt nastupila.
Pandemija je zahtijevala kreiranje baze podataka koje su namijenjene samo za kovid, a u koje se "slivaju" podaci koji se na dnevnom nivou dostavljaju IJZ-u.
"Sistem nije u potpunosti automatizovan, već zahtijeva ručno provjeravanje dostavljenih podataka, te pronalaženje i ispravljanje eventualnih duplih unosa, grešaka i podataka koji fale", naveli su iz IJZ-a.
Galić je kazao da Crna Gora u vođenju mortalitetne statistike prati smjernice Svjetske zdravtsvene organizacije, prema kojima se smrt od koronavirusa za svrhu nadzora definiše kao smrt koja je rezultat kliničkog stanja uzrokovanog kliničkom slikom kod vjerovatnih i klinički potvrđenih slučaja korone, "osim ako ne postoji jasan alternativni uzrok smrti koji ne može biti povezan sa ovom bolešću, recimo trauma".
Demograf Doderović kazao je da je prikupljanje demografskih podataka jako važno kako bi se prepoznali problemi, negativne promjene u stanovnistvu i radilo na njihovom rješavanju i razvijanju strategija.
Bonus video:
