Čak 95,55 odsto ljekara koji su angažovani u COVID zoni je pod profesionalnim stresom, a nisu dobili za svoj uloženi trud zasluženu nagradu.
To je pokazalo istraživanje, koje je danas predstavio Sindikat doktora medicine.
Kako je pojasnila doktorica Milena Popović Samardžić anketirano je 516 ljekara, a istraživanje je pokazalo da radni dan ljekarima traje prosječno 12 sati.
Cilj istraživanja je bio da se ispita broj ljekara koji se nalaze u profesionalnom stresu zbog disbalansa između uloženog napora, prekomjerne posvećenosti poslu i dobijene nagrade.
Prijavljeni napor, kako je kazala doktorica Milena Petrović je značajno veći kod ljekara ženskog pola.
Popović Samardžić je istakla da se kod ljekara u bolnicama prijavljuje uglavnom teški oblik izgaranja na poslu, takozvani burnout.
Kako je objašnjeno burnout je takvo stanje kod kojeg i nakon odmora umor ne nestaje.
Doktorica Ana Ičević je istakla da su pojedine kolege radile čak 26 dana bez prestanka.
"Odnosno nisu imali ni dana odmora, radili su svih 26 dana", kazala je Ičević.
Istakla je da su jedna od rijetkih profesija, koji za vrijeme pandemije COVID-19 nisu imali odmor, a da je sada manja pacijenata od korone, ali da je pritisak na izabrane ljekare i dalje veliki.
Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović je kazala da su rezultati istraživanja više nego zabrinjavajući i da Ministarstvo zdravlja problem izgaranja na poslu ne može da riješi.
Ona je istakla da to stanje mora da riješi viša instanca, odnosno Vlada, s da su ljekari u Crnoj Gori na četvrtom mjestu u Evropi i da mnogi žele da odu da rade u druge zemlje. Prije nekoliko dana, kako je istakla, bolnici u Risnu je napustilo nekoliko ljekara i otišlo da radi u Srbiju.
"Vlada i Skupština moraju da povećaju plate ljekarima, kazala je Cerović.
Predstavnica Sindikata doktora medicine Milena Petrović, pojasnila je da je sindrom izgaranja na poslu (Burnout sindrom) stanje mentalne, emocionalne i fizičke ispcrpljenosti koje je prouzrokovano dugotrajnim i intenzivnim stresom na poslu.
“Umor je prolazno, reverzibilno psihofizičko stanje slabijeg funkcionisanja organizma koje je posljedica dugog i/ili napornog rada. Nakon adekvatnog odmora, umor nestaje, dok se kod sindroma izgaranja to ne dešava već ostavlja trajne posljedice po zdravlje. Stres nastaje kada se pojedinac suočava sa pojačanim zahtjevima sa kojima ne može ili ne umije da izađe na kraj u datom trenutku, međutim angažovan je na rješavanju problema i vjeruje da može povratiti kontrolu nad situacijom. Sindrom sagorijevanja na poslu (burnout), nasuprot tome, je mnogo ozbiljnije stanje sa trajnim posljedicama po zdravlje koje umanjuje profesionalne sposobnosti u obavljanju posla I donošenju odluka i dovodi do apsentizma”, objasnila je Petrović.
Popović Samardžić, navela je da je istraživanje urađeno na reprezentativnom uzorku koji obuhvata 516 ljekara, koji čini gotovo trećinu zaposlenih ljekara u državnom zdravstvenom sistemu.
“Ispitivanje prema polu ukazuje da ljekarke prijavljuju značajno veći napor. Žene su prijavile veći napor u odnosu na muškarce, ali ne prijavljuju razliku u nagradi”, rekla je Popović Samardžić.
Kazala je da je 35 odsto ispitanih ljekara iz Kliničkog centra, 26 odsto iz opštih bolnica, iz domova zdravlja 21 odsto, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć 15 i Specijalne bolnice tri odsto uzorka.
“52 odsto je starije od 40 godina. Ljekari stariji od 40 godina su u većem burnout. U odnosu na mlađe prijavljuju značajno manju nagradu za uloženi trud, veću posvećenost poslu, značajno veći stres na poslu”, kazala je Popović Samardžić.
Rekla je da je profesionalni stres, koji je vrlo senzitivan prediktor burnout sindroma, najviši u starosnoj strukturi od 45 do 49 i od 55 do 59 godina. Ljekari te starosne dobi su suvereni u svom radu, daju najveći profesionalni doprinos kako u radu sa pacijentima tako i u edukaciji mlađih kolega. Međutim, njihov rad nije vrjednovan I registruje se izražen disbalans između uloženog truda i dobijene nagrade. Najveći nivo profesionalnog stresa prijavili su ljekari primarne zdravstvene zaštite, njih čak 85 odsto.
“Bračni status nije uticao na pojavu burnout sindroma kod ljekara. Gotovo 50 odsto ljekara je na radnom mjestu provelo preko 10 godina i kod njih se registruje izražen disbalans između nagrade i napora i prijavljuju teži oblik burnout sindroma”, ukazala je Popović Samardžić.
Rezultati istraživanja su, kako je dodala, pokazali da je 75 odsto ljekara bilo angažovano u COVID zoni.
“95,5 odsto osoba koje su radile u COVID zoni su u profesionlanom stresu, koji visoko korelira sa burnoutom. U profesionalnom stresu su i oni koji nisu radili u COVID zoni (83,67). To znači da su naši ljekari bili opterećeni i u profesionalnom stresu i u burnoutu i prije samog COVID-a. Od svih ljekara koji su radili u COVID zoni 91,3 odsto njih je burnoutu. Kod onih koji nisu radili u COVID zoni burnout se registruje u oko 70 odsto slučajeva”, navela je Popović Samardžić.
Ljekari angažovani u COVID zoni, kako je istakla, za svoj uloženi napor nijesu dobili zasluženu nagradu.
“Anketirani ljekari na poslu u prosjeku provedu 60 sati sedmično, odnosno 12 sati dnevno, a 67 odsto ljekara ne radi dopunski i privatno. Ljekari koji rade dopunski prijavljuju značajno veći napor kom su izloženi nego oni koji ne rade, dok je nagrada za uloženi trud značajno manja. Prekomjerna posvećenost poslu je značajno veća kod ljekara koji ne rade dopunski”, dodala je Popović Samardžić.
Polovina anketiranih ljekara, kako je kazala, radi po smjenama.
"Ljekari koji rade smjesnki su u većem burnoutu. Naše istraživanje je pokazalo da je smjenski rad najsnažniji faktor koji doprinosi profesionalnom stresu i burnoutu. Smjenski rad povećava vjerovatnoću da ljekar bude u burnoutu 15,7 puta. Ljekari koji rade u smjenama prijavljuju i značajno veći napor, značajno veću prekomjernu posvećenost poslu i imaju značajno veći disbalans nagrade i napora”, rekla je Popović Samardžić.
Istakla je da najveći procenar ljekara prijavljuje zaradu između 850 i 1 500 eura.
“Polovina ljekara koji su primili zaradu od 1 000 do 1 500 eura u prosjeku su radili od 48 do 80 sati nedjeljno i imali su od tri do sedam dežurstava mjesečno. 50 odsto ljekara koji su primili zaradu 1 500 i 2 000 eura radili su nedjeljno do 96 sati i imali su do devet dežurstava mjesečno”, navela je Popovič Samardžić.
Zaključila je da 85,2 odsto bolničkih ljekara već ima burnout.
“Kod 50 odsto ljekara registruje se teški i izuzetno teški oblik burnouta. Disbalans između truda i nagrade kod bolničkih ljekara je ogroman i u perofesionalnom stresu nalazi se 91,5 odsto bolničkih ljekara. Ljekar koji je u profesionalnom stresu ima osam puta veću vjerovatnoću da razvije burnout”, istakla je Popović Samardžić.
Bonus video:
