Crna Gora je kroz Strategiju za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana osmislila kvalitetne mjere za obrazovanje tih naroda i postoji prostor za poboljšanje u tom segmentu, kazao je romski aktivista Serđan Baftijari.
Baftijari, koji je završio Fakultet političkih (FPN) u Podgorici i magistrand je na smjeru za Javnu upravu (Public administration) na Centralnoevropskom univerzitetu u Beču, rekao je da je činjenica da postoji evidentan napredak kada je svijest o obrazovanju, prvenstveno kod same romske zajednice na većem nivou.
„Država je kroz Strategiju za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana osmislila, po mom skromnom mišljenju, kvalitetne mjere kada je obrazovanje u pitanju. Međutim, smatram da i te kako postoji prostor za poboljšanje i u ovom segmentu“, kazao je Baftijari agenciji MINA.
On je naveo da je pitanje šta je pozitivna diskriminacija, i da ne može reći da je to osjetio na svojoj koži.
„Diskriminacija je diskriminacija. Bila ona pozitivna ili negativna, ipak je diskriminacija. Ja sam oduvijek zagovarao tezu da mi treba da težimo jednakom ophođenju prema svima, nezavisno kome oni pripadali“, kazao je Baftijari.
Činjenica je, kako je rekao, da dok se ne stvore uslovi da svi imaju istu polaznu osnovu, neka vrsta afirmativne mjere postoji, ali to, kako je naveo, ne smije da stvori još veći jaz među manjine i većine.
On je poručio mladima iz romske zajednice da ne odustaju, koliko god nekada osjećali da ne mogu dalje.
„Da upišu one škole, fakultete koje oni žele jer na taj način će i njihov uspjeh kasnije biti na većem nivou. Pored formalnog obrazovanja, da nastoje da se uključe i u vannastavne aktivnosti, seminare, treninge na kojima će dobiti i druge vještine koje su neophodne za tržište rada“, naveo je Baftijari.
On je poručio mladima iz romske zajednice da budu svoji, da budu ponosni na svoj identitet i da baštine sve ono što oni jesu.
Na pitanje koliko je obrazovanje važno za integraciju Roma u crnogorsko društvo, Baftijari je kazao da čvrsto vjeruje da je obrazovanje uslov za normalan život.
„Međutim, isto tako, ne treba stati samo na obrazovanju. Pitanje je šta nakon završetka procesa? Mislim da je suvišno govoriti koliko je obrazovanje važno, međutim, pitanje je koje obrazovanje? Da li je dovoljno da romska djeca samo završe osnovnu ili srednju?“, upitao je Baftijari.
On je kazao da misli da je do sada fokus bio više na kvantitetu nego na kvalitetu obrazovanja.
„Vjerujem da, dok god se ne budemo postavili tako da svima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, pristupamo na isti način, mi ćemo i dalje imati iste probleme koje imamo već godinama unazad“, smatra Baftijari.
Ono što, prema njegovim riječima, takođe zabrinjava je što je, nažalost, tranzicija na tržištu rada skoro pa nemoguća misija za obrazovane Rome, izuzev nevladinog sektora.
„Kada bismo imali više onih koji su se obrazovali koji su uspjeli da nađu posao u njihovoj struci, tada bi i pristup same romske zajednice kada je obrazovanje u pitanju bio na mnogo većem nivou“, kazao je Baftijari.
On je, na pitanje sa kojim poteškoćama se kao pripadnik romske populacije susreo tokom školovanja u Crnoj Gori a sa kojima u inostranstvu, rekao da mu je, pogotovo kao raseljenom licu sa Kosova, put obrazovanja bio u najmanju ruku izazovan.
„Okruženje u kojem sam odrastao nije bilo ohrabrujuće kada je obrazovanje u pitanju i, pravo da vam kažem, ne krivim ih zbog takvog pristupa jer kada se borite za preživljavanje, obrazovanje baš i nije visoko na listi potreba i želja“, kazao je Baftijari.
On je naveo da je na putu njegovog obrazovanja bilo raznih situacija, pogotovo tokom osnovne škole.
„Naime, ja sam od drugog do četvrtog razreda pohađao područno odeljenje u Kampu II na Koniku. Tamo je, usuđujem se reći, kvalitet obrazovanja, najblaže rečeno, bio na nezavidnom nivou i to je kasnije uticalo na dalji tok obrazovanja, pogotovo do kraja osnovne škole“, rekao je Baftijari.
On je kazao da se u inostranstvu cijeni kada neko ko je u procesu obrazovanja takođe doprinosi cjelokupnom društvu na bilo koji način, što, kako je naveo, nije slučaj u Crnoj Gori.
„Kod nas, ko god se postavi kritički prema nekim problemima koji tište društvo, bude targetiran kao državni neprijatelj. Vrijednosni sistem je drugačiji za 180 stepeni“, ukazao je Baftijari.
On je rekao da pojedini profesori u Crnoj Gori nekada, svjesno ili nesvjesno ne shvataju koju ulogu igraju u oblikovanju budućih generacija.
„To nije situacija tamo. Tamo vas profesori uvažavaju i ophode se prema vama kao sebi jednakima. Uvijek nađu vremena za svoje studente jer im je cilj da prenesu znanje, nijeste im samo još jedan broj indeksa“, pojasnio je Baftijari.
Upitan da li su problemi na koje je nailazio uticali na kvalitet znanja koje je sticao tokom studiranja, on je rekao da je 2012. godine odlučio da se osamostali i bori za svoje ideale.
„Te godine ja sam upisao FPN i počeo da radim kao romski medijator u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić““, naveo je Baftijari.
Izazovno je, kako je rekao, kada se studira, a pri tom mora i raditi, pogotovo ako se radi sa zajednicom koja je prema svim istraživanjima na margini i diskriminisana.
„Uticalo je svakako na moje studije, ali ja vjerujem da, ako se za nešto borite, onda to morate i da živite. Najlakše je odustati, treba skupiti hrabrosti i boriti se za ono u šta vjerujete“, smatra Baftijari.
Bilo je, kako je naveo, situacija kada je razmišljao da li vrijedi, zašto mora biti tako teško i da li treba odustati.
„Ali, hvala Bogu pa nijesam, i danas mogu sa ponosom da kažem da sam zavšio FPN i da sam primljen na jedan od najprestižnijih univerziteta u Evropi. Put od geta do centralnoevropskog univerziteta je u najmanju ruku izazovan, ali kada vjerujete, kada dajete 100 odsto sebe u to, moguće je“, kazao je Baftijari.
Na pitanje u kom periodu je bilo najviše poteškoća, a u kom najmanje, on je rekao da je najteže bilo kada je upisao fakultet.
„Bilo je teško jer sam ja tada i dobio prvi angažman. Trebao mi je novac da plaćam račune i sve ostalo, živio sam sam“, kazao je Baftijari.
Prema njegovim riječima, najlakše je bilo tokom srednje škole, iako početak nije bio obećavajući.
„Naime, kada sam upisivao srednju školu, naišao sam na ne tako pozitivan pristup od strane direktora škole. Sjećam se da mi je tada rekao da ja neću ni prvo tromjesečje završiti jer je to preteško za mene i da bi možda bilo bolje da budem u drugoj školi“, kazao je Baftijari.
On je rekao da je, zahvaljujući profesorima koji su uvijek imali razumijevanja i za njegovo neformalno obrazovanje, pogotovo razredna Marijeta Jovićević, na kraju bio među najboljima.
Bonus video:
