Muslimani danas obilježavaju Kurban-bajram, jedan od dva najveća praznika u islamu. Obilježavanje praznika vezano je i za odlazak vjernika na Hadž u Meku i Medinu.
Kurban-bajram ili Dan žrtve slavi se četiri dana. Prvog dana Kurban-bajrama, očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogate trpeze za goste.
Praznik se dočekuje u kućama, a u zoru se odlazi u džamije na sabah-namaz, gdje se čeka izlazak sunca i klanja Bajram-namaz.
Poslije čestitanja, odlazi se na groblje, a potom kući gdje je, prema pravilima šerijata, sve pripremljeno za žrtvu Kurbana.
Kurbansko meso se dijeli na tri dela, od kojih je jedan namijenjen siromasima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući. Kurbansko meso može se podijeliti i nemuslimanima, a cilj darivanja je zbližavanje ljudi i negovanje dobrosusjedskih odnosa.
Zabilježeno je da je prorok Muhamed prvi dio mesa koji bi odsjekao, kao znak pažnje i dobre volje, uvijek poklanjao komšijama, hrišćaninu i Jevrejinu.
Kurban-bajram se naziva i hadžijski, zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabi u Meki.
Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ako mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice.
Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovijesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.
Običaj hodočašća svetih mjesta poznat je i u preislamskoj Arabiji, kao i među semitskim narodima.
Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama.
Bonus video:
