Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) pozvalo je građane i nadležne institucije da moraju preduzeti sve neophodne mjere kako bi se smanjila opasnost od požara koji, posebno u ovom periodu, prijete šumskom bogatstvu Crne Gore.
„Poznato je da najbolju odbranu od šumskih požara predstavlja preventivno djelovanje, koje je ujedno najefikasniji i najjeftiniji način čuvanja šuma od vatrenih stihija. U samim šumama vlasnici, koncesionari i nadležne službe treba da preduzmu mjere kao što je njega sastojina, kresanje i uklanjanje suvog granja i tzv. sprovođenje šumskog reda nakon radova u šumi. Takođe, ove obavezne su aktivnosti treba preduzeti u najskorijem periodu, prije povećanja toplotne temperature. Naročito je važno sprovesti ove aktivnosti u četinarskim šumama koje su podložnije razbuktavanju požara“, navodi se u saopštenju DMEN-a.
Nikšićki ekolozi vjeruju da će saradnja lokalnog stanovništva i službi za gašenje požara pomoći bržem i boljem reagovanju, kao i da će bolja komunikacija na terenu dovesti do sprečavanja nastanka i bržeg gašenja požara.
„Uvijek je važno misliti o ljudima koji su profesionalno angažovani u gašenju požara. Pravedno raspodjeljivanje novca i ulaganje u tehniku, obuku i infrastrukturu popraviće prilike kada je u pitanju odbrana od šumskih požara. Učiniti neke korake u ovom pravcu biće pokazatelj spremnosti nadležnih da se uhvate u koštac sa problemom“, stoji u saopštenju.
Štete od šumskih požara, upozoravju ekolozi, veoma teško je izračunati jer obuhvataju ekonomske, ekološke i socijalne posljedice, pa je, poručuju, dugoročno od velike koristi donošenje strategija i planova koji treba da sagledaju činjenice i na osnovu njih postave konkretne mjere koje će se odgovorno sprovoditi.
„Smatramo potrebnim bolje sprovođenje kaznenih odredbi koje je jasno prepoznao Zaokon o šumama, kada su u pitanju prekršaji pravnih i fizičkih lica povodom izazivanja požara i šteta u šumama“, naveli su iz DMEN-a.
Nikšićki ekolozi ističu da se Crna Gora u posljednjih deset godina suočila i sa pojavom podmetanja požara u šumama radi sticanja pojedinačnih profita.
„Jedan od takvih je prodaja jestivih gljiva, čija je cijena na tržištu jako atraktivna i privlači građane koji su pogođeni teškom socijalnom situacijom. Čest uzrok požara u šumama je stav mještana da jestive gljive bolje uspijevaju na područjima koja su prethodno bila obuhvaćena požarom. Međutim, veći prinos je samo privremenog karaktera i traje jednu ili nekoliko godina nakon čega prestaje, a šteta ostaje neprocjenjiva. Predstaviti ove činjenice što većem broju ljudi, obaveza je kako bi se 'razbilo' ustaljeno mišljenje koje dovodi do podmetanja požara, koji uništavaju sve pred sobom“, poručuju ekolozi.
Ističu da je od 2003. do 2006. godine broj požara opadao, od 130 do 16, da bi se 2007. opet povećao i to na čak 210.
„Podaci govore i da je broj požara u odnosu na 2010. godinu (45) znatno porastao iduće 2011. godine (121), čemu su doprinijele suša i visoke temperature u ljetnjem periodu. Tokom 2012. registrovano je 155 šumskih požara što je takođe veliki skok, ali ova godina će ostati upamćena po razmjerama opožarenih površina i ogromnoj šteti koja je nastala. Požarima je uništeno 6.663 hektara šuma, što je apsolutni negativni rekord. Opožarena drvna masa iz te godine još uvijek se izvlači iz šuma što je najbolji pokazatelj kolika površina šume je uništena u toj, možemo reći, najtežoj godini u skorijem periodu“, istakli su nikšićki ekolozi.
Nakon 2012. godine došlo je do smanjenja broja šumskih požara, da bi ponovo počeo rast 2017. Tendencija je, ističu ekolozi, da požari praktično imaju povratni petogodišnji period što upućuje na to da će 2022. godina biti izazovna i rizična kada je u pitanju zaštita šuma.
Bonus video:
