Sistem borbe protiv korupcije na lokalnom nivou mora imati Vladu odgovornu građanima sa jednakim odnosim prema svim opštinama, kredibilnu Agenciju za sprječavanje korupcije i jako Tužilaštvo, poručeno je na nacionaloj konferenciji Centra za građansko obrazovanje (CGO). Konferencija “Misli lokalno – djeluj lokalno! – Borba protiv korupcije na lokalnom nivou!”, je održana u okviru istoimenog projekta. Izvršna direktorka CGO, Daliborka Uljarević, ukazala je da 63 odsto građana, po nalazima istraživanja te organizacije, prepoznaje korumpiranost lokalnih vlasti, a dominantno cijene i da je, kako je navela, ista štetnost korupcije koja se odigrava na visokom nivou, kao i onoj nižim nivoima, poput lokalnog.
"Ključni razlog razvoja korupcije je u njenoj nekažnjivosti odnosno nefunkcionalnom sistemu procesuiranja identifikovanih slučajeva korupcije kojeg karakteriše ispolitizirani i selektivni pristup nadležnih organa, a što svakako nije podsticajno za veći stepen aktivizma građana i prijavljivanje korupcije“, istakla je Uljarević.
Ona smatra da je neophodna posvećenost svih – kako nacionalnih vlasti u dijelu podržavajućeg okvira, tako i samih lokalnih vlasti koje, kako je kazala, moraju raskinuti sa politikom “nezamjeranja” i „osluškivati glas građana i građanki, a ne partije“. "Zato sistem borbe protiv korupcije na lokalnom nivou, kao ključne podržavajuće poluge mora, imati Vladu odgovornu građanima sa jednakim odnosom prema opštinama nezavisno ko u njima sprovodi vlast, kredibilnu Agenciju za sprečavanje korupcije i jako Tužilaštvo koje daje pečat borbi protiv korupcije neobojen neprimjerenim političkim pritiskom, nedostatkom integriteta, stručnosti i hrabrosti“, poručila je Uljarević. Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, smatra da je Crna Gora postigla određeni nivo pripreme za borbu protiv korupcije, kada je počela proces pregovaranja, ocijenjujući da je potrebnmo mnogo više uraditi da bi se postigli rezultati na planu istrage, osuđenja i inkriminacije slučajeva visoke korupcije. "U većini slučajeva, korupcija koja se prijavljuje na svim nivoima govori o tome da lokalna samouprava nije imuna od toga. Slučaj „Košljun“ i drugi koji uključuju lokalnu samoupravu u Budvi zapravo su ilustracija toga i to je nešto što se nalazi u rukama prvosudnih organa za rješavanje“, naveo je Orav. Zato, kako je istakao, lokalne samouprave moraju da ojačaju svoje kapacitete vezano za borbu protiv korupcije. Prema njegovim riječima, to znači da se moraju stvoriti veće prilike da razvoj lokalne samouprave i unapređenje njihovih servisa prema građanima u svakom smislu. "Razvoj lokalnih zajednica da aktivno učestvuje u borbi protiv korupcije je nešto što je neophodno da bi se desile prave promjene. Jedini način da se borimo protiv korupcije jeste da se svi subjekti udruže u toj borbi – relevantna ministarstva, lokalne samourpave, pravosuđe i civilno društvo“, poručio je Orav. Ministarka javne uprave Suzana Pribilović podsjetila je da je Vlada donijela Operativni dokument za sprječavanje korupcije u oblastima od posebnog rizika – kao Aneks Akcionog plana za Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava , koji kako je navela, među sedam oblasti posebno rizičnih za nastanak korupcije obuhvata i oblast lokalne samouprave. Kako je kazala, jedan od mehanizama za ostvarivanje načela etičnosti i integriteta lokalnih službenika i namještenika je izrada Plana integriteta. "Ovaj akt je značajan sa aspekta borbe protiv korupcije na lokalnom nivou, jer predstavlja interni antikorupcijski dokument čija svrha je da preko skupa mjera pravne i praktične prirode utiče na sprečavanje i otklanjanje mogućnosti za nastanak i razvoj različitih oblika koruptivnog ponašanja u okviru organa, organizacionih jedinica i na nivou svakog pojedinačnog radnog mjesta“, navela je Pribilović. Ona je istakla da su obuke službenika i namještenika u direktnoj vezi sa borbom protiv korupcije na svim nivoima, kao i na lokalnom nivou, ocijenjujući da podizanje njihovog znanja i vještina, predstavlja temelj u prevenciji te pojave. Koodinatorka programa u CGO, Ana Nenezić, kazala je da je najveći problem koji je ta organizacija uočila prilikom analize Izvještaja lokalnih samouprava predstavlja to što dosta njih nije uspostavilo jedinicu za unutrašnju reviziju. "Među problemima koje smo uočili su i nevršenje unutrašnje revizije kada postoje kadrovski kapaciteti za to, nedovoljna transparentnost procesa u lokalnim upravama i samoupravama, pogotovo u oblasti finansija i budžeta, nepostojane Etičke komisije ili u slučajevima gdje ona postoji nesprovođenje analize rada iste“, navela je Nenezić. Uočeni su problemi, kako je dodala, koji se odnose i na neadekvatno evidentiranje prijava korupcije, pogotovo kad, kako je navela, 11 opština nije usvojilo interno uputstvo za evidenciju prijava korupcije i postupanje po tim prijavama, „niti je omogućilo zaštitu identiteta lica koja bi podnijela prijavu“. Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Ana Đurnić, kazala je da samo sedam od 23 opštine ima jedinicu za upravljanje ljudskih resursima, navodeći da taj nedostatak doprinosi korupciji u zapošljavanju. "Nacrt zakona o lokalnoj samoupravi pokušava da riješi probleme koji se tiču korupcije ali nije u potpunosti promišljeno kako će se rješenja u praksi sprovesti“, navela je Đurnić. Načelnik Sektora za prevenciju korupcije, integritet, lobiranje i primjenu međunarodnih standarda u Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), Mladen Tomović, kazao je da je Agencija uradila model plana integriteta za lokalne samouprave i dostavila ih svim jedinicama lokalne samouprave. On je najavio da će početkom iduće godine sve jedinice lokalne samouprave morati da uđu u proces revizije određenih dokumenata, navodeći da je to prilika da se uočeni nedostaci otklone. Izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Milka Tadić Mijović, kazala je da su tokom projekta za potrebe tekstova urađena istraživanja u kojima je učestvovalo više od 100 različitih sagovornika lokalne samouprave, predstavnika pravosudnih organa, političkih partija, civilnog društva, stručnjaka i običnih građana. „Projekat smo otvorili serijalom iz Kolašina. Kolašinska vlast koristila je javna sredstva u lične svrhe, zloupotrebljavala je zaposlene, nagrađivala je pokorne trasakcijama sa javnim zemljištem koje su opštinske vlasti privatizovale i prodavale ispod cijene na sumnjivim tenderima, opština je pretrpjela milionske štete“, navela je Tadić Mijović. Ona je kazala da je najviše krivičnih prijava, kada je u pitanju korupcija na lokalnom nivou podnešeno protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice. "Objavili smo više tekstova o slučajvima Bazar, Carine, Kombinat aluminijuma Podgorica, Duvanski kombinat i tu je utvrđeno da su ogromne štete nanijete građanima i lokalnoj upravi, da se radi o desetinama miliona. Mnogi od ovih slučajeva nisu imali sudski epilog“, rekla je Tadić Mijović.
Bonus video:
