Za gotovo dvije godine od kako je Državna revizorska institucija (DRI) objavila reviziju uspjeha na temu zaštite od šumskih požara, institucije koje su bile obuhvaćene revizijom, sprovele su tek šestinu od ukupno 42 preporuke.
Takav odnos, prema riječima Marka Sošića iz Instituta alternativa (IA) govori ponajviše o odnosu prethodne Vlade prema DRI, a ako tim putem nastavi i nova, kako je rekao, teško je očekivati reforme.
DRI je izvještaj “Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori - zaštita od šumskih požara” objavila krajem oktobra 2019. godine. Revizijom su obuhvaćeni tadašnji resori - Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), odnosno Direktorat za vanredne situacije, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR), Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), Uprava za šume, Nacionalni parkovi i službe zaštite i spašavanja Podgorice, Nikšića, Berana i Pljevalja.
U cilju umanjenja štetnih efekata požara na šume Crne Gore, DRI je tada dala 42 preporuke, dvije MORT-u, po osam MUP-u i vladinom Koordinacionom timu za zaštitu i spašavanje, te po devet resoru koji je tada vodio Milutin Simović i jedinicama lokalne samouprave.
Revizijom je, pored ostalog, utvrđeno da država nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara, da su njeni kapaciteti u tom smislu ograničeni i da dovode do toga da se “svake sezone kreće gotovo iz početka”.
U međuvremenu, Institut alternativa uradio je analizu u kojoj mjeri su preporuke koje je DRI dala i ispunjene.
”Činjenica da je za gotovo dvije godine sprovedena jedna šestina preporuka govori prije svega o odnosu koji je prethodna Vlada imala prema radu DRI - formalno prihvatanje, ali suštinsko ignorisanje. Ukoliko nova vlada bude vlada kontinuiteta u pogledu odnosa prema radu DRI, iznevjeriće očekivanja onih koji očekuju reformsku agendu”, kazao je Sošić “Vijestima”.
Prema analizi, MUP, pored ostalog, nije sproveo Program razvoja sistema zaštite i spašavanja. Iz resora na čijem je čelu Sergej Sekulović kazali su da je izrada tog dokumenta započeta.
”Na način što je utvrđen sadržaj programa i definisana poglavlja koja treba da budu opisana u njemu. Izrada će se realizovati u saradnji s državnim organima, organima državne uprave, kao i jedinicama lokalne samouprave”, rekli su “Vijestima”.
Isti odgovor uputili su DRI u junu prošle godine iz tog resora, kada je na njegovom čelu bio Mevludin Nuhodžić.
Nacionalna procjena rizika od katastrofa trebalo je da bude završena i krajem 2019, ali nije. Novi rok za završetak tog dokumenta je, kako su kazali i u vrijeme Nuhodžića, ali i iz sadašnjeg resora, decembar 2021. godine - tri godine od prvog sastanka tadašnje Radne grupe za izradu Nacionalne procjene rizika od katastrofa.
MUP je još u izvještaju o radu za 2019. godinu izvijestio Vladu da nije realizovana nijedna aktivnost predviđena u cilju izrade tog dokumenta.
”Direktorat za zaštitu i spašavanje je shodno raspisanom pozivu od strane Evropske komisije za finansiranje troškova izrade Nacionalne procjene rizika u martu ove godine dostavio Evropskoj komisiji projektnu ideju. U međuvremenu je ista odobrena od strane EK i 15. decembra 2020. su započete aktivnosti na izradi ovog veoma važnog dokumenta. U izradi procjene rizika učestvuju 94 osobe iz državnih organa, javnih preduzeća, akademske zajednice i nevladinog sektora. Očekivani završetak izrade Nacionalne procjene rizika je decembar 2021. godine”, rekli su “Vijestima” iz resora Sekulovića.
MUP i prethodno Ministarstvo poljoprivrede i ruralog razvoja izradili su Nacrt pravilnika o mjerama zaštite šuma od šumskih požara - što je još jedna od preporuka DRI.
Najavljivali su i da će “u skladu s planiranom dinamikom, pravilnik tokom juna 2020. biti upućen na usaglašavanje Sekretarijatu za zakonodavstvo”, ali to se nije dogodilo u vrijeme prethodne Vlade.
”Nacrt pravilnika o mjerama za zaštitu šuma od šumskih požara je još u fazi usaglašavanja s Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja. S obzirom na to da još nije utvrđen konačni tekst Pravilnika, isti nije dostavljen na mišljenje Sekretarijatu za zakonodavstvo, kao ni urađen RIA obrazac za Ministarstvo finansija”, odgovorili su iz MUP-a 9. novembra 2020, na upit za potrebe analize ispunjenosti preporuka.
Iz kabineta Sekulovića “Vijestima” su nedavno kazali da je pravilnik “u fazi usaglašavanja”, ali nisu precizirali o kojoj fazi usaglašavanja dokumenta je riječ.
Iz MUP-a su poručili da je, nakon dobijanja preporuka od DRI, izrađeno više pravilnika i da su dostavljeni Sekretarijatu za zakonodavstvo. Izrađene su, kako su dodali, i interne procedure postupanja u slučaju zemljotresa, poplava, požara, nesreća u željezničkom saobraćaju, nesreća u drumskom saobraćaju, neposrednih prijetnji ili nastanka rizika s prekograničnim efektima, pronađenog neeksplodiranog ubojnog sredstva, kao i za angažovanje helikoptera.
Iz MUP-a dodaju da je uspostavljena jedinstvena elektronska baza podataka o operativnim jedinicama, sredstvima i preduzetim mjerama u zaštiti i spašavanju u vanrednom stanju na način što se svi podaci sakupljaju u Operativno-komunikacionom centru 112 (OKC 112).
Iz Službe zaštite i spašavanja na Cetinju ispričali su, međutim, da vatrogasne jedinice dobijaju standardno poziv na broj 123.
”Najveći problem imamo kada neko prije nas pozove hitnu ili policiju, a oni nas tek obavijeste kada dođu na lice mjesta. Onome kome je potrebna pomoć, kada čuje da smo naknadno došli, postajemo neprijatelji jer nije upoznat da smo kasnije obaviješteni. Da pozivi idu na 112, istog sekunda bi bile obaviještene sve službe”, ispričao je jedan od vatrogasaca uz sugestiju MUP-u da dodatno promoviše jedinstveni broj 112.
U analziji IA navodi se da je Direktorat za vanredne situacije, prema Informaciji o sprovedenim aktivnostima tokom ljetnje požarne sezone 2018, prvi put u decembru te godine od svih u sistemu zaštite tražio izvještaj o raspoloživim materijalnim i ljudskim resursima, poređenje u odnosu na prethodnu godinu i imena odgovornih lica za sprovođenje mjera zaštite.
U Informaciji o pripremi za požarnu sezonu 2020, iz MUP-a su naveli da su 17. juna organizovali sastanak s komandirima opštinskih službi zaštite i spašavanja i drugim predstavnicima lokalnih samouprava i državnih institucija koje su uključene u odgovor na požare većeg obima.
”Na sastanku su sve službe predstavile raspoloživa sredstva i potencirali mjere koje će sprovesti u cilju što bolje pripremljenosti za požarnu sezonu. Konstatovano je da su postojeći materijalno-tehnički resursi spremni za odgovor na požare, ali su evidentirani i nedostaci, prije svega, u ličnoj i kolektivnoj opremi, kao i u malom broju izvršilaca u pojedinim službama zaštite i spašavanja”, piše u Informaciji.
Konstatuju se i razlike u opremljenosti opremom za gašenje požara i odijelima i navodi se da su službe zaštite i spašavanja u centralnom dijelu i na primorju značajno opremljenije nego službe na sjeveru.
U vrijeme Informacije, kako navode iz MUP-a, Uprava za šume i Nacionalni parkovi “još ne raspolažu dovoljnom količinom materijalno-tehničkih i ljudskih resursa za djelovanje na gašenju požara u početnoj fazi”.
Revizijom DRI utvrđeno je i da nijedan koncesionar nije donio preduzetni plan zaštite šuma od požara. Zakon o zaštiti i spašavanju propisuje novčanu kaznu od 500 do 10.000 eura za pravno lice koje ne izradi preduzetni plan.
Iz resora Sekulovića kazali su da je do sada izrađeno 20 opštinskih i oko 200 preduzetnih planova zaštite i spašavanja od požara.
Rekli su i da je za ovu požarnu sezonu, na raspolaganju oko 600 vatrogasaca/spasilaca sa oko 200 vozila, te između 150 i 200 dobrovoljnih vatrogasaca sa 15 vozila. U gašenju požara, kako su kazali, na raspolaganju su i kapaciteti Avio-helikopterske jedince MUP-a i Vojske Crne Gore.
Koliko para, toliko preporuka
Iz Uprave za šume “Vijestima” su kazali da su, u skladu s finansijama, od šest realizovali najveći broj preporuka.
”Uprava za šume ima najviše aktivnosti u preventivnoj i sanacionoj fazi, dok u operativnom dijelu najčešće djeluje samo u inicijalnoj, početnoj fazi nastanka požara, zbog čega su i naše pripremne aktivnosti usmjerene najviše ka prevenciji i sanaciji”, rekli su redakciji.
Tvrde da su, u susret požarnoj sezoni, preduzeli i sve planirane aktivnosti - “u onoj mjeri u kojoj su nam finansijska sredstva to dozvoljavala”.
”Izdali smo i upozorenje čuvarima šuma na obavezu pojačanih aktivnosti na osmatranju i otkrivanju pojave šumskih požara i obavezu javljanja dežurnim službama, kao i obavezu gašenja odnosno sprečavanja širenja istih. Obezbijeđena je oprema i dežurne ekipe za djelovanje u kriznim situacijama, kao i vođenje evidencije odnosno dnevnika dežurstva o prijavama i pojavama šumskih požara i mnogo još toga. Dakle, sve one aktivnosti koje su u našoj nadležnosti su sprovedene”, kažu iz Uprave za šume i dodaju da su najveći problemi u pogledu spremnosti za požarnu sezonu “generalno nedostatak ljudstva i nedostatak finansijskih sredstava neophodnih za nabavku veće količine, ali i novije i savremenije opreme”.
”Ali i nedovoljno razvijena svijest o destruktivnoj snazi požara, s obzirom na to da je preko 90% šumskih požara izazvano uticajem čovjeka.”
Kao rješenje u podizanju kolektivne svijesti o požarima, predlažu pooštravanje kaznene politike za namjerno izazivanje požara, ali i aktivnu medijsku kampanju o značaju zaštite šuma.
Vatrogasci ljuti na Upravu za šume
Iz Službe zaštite u Pljevljima kažu da su dobro opremljeni, ali da je problem veličina teritorije koju pokrivaju. Žale se i na saradnju s Upravom za šume.
”Osnovni problem, konkretno u Pljevljima, je ogromna teritorija od oko 1.300 kvadratnih kilometara, koja je često ispresijecana kanjonima. Oko 85.000 hektara je prekriveno gustom, četinarskom šumom, visokog kvaliteta koju štitimo s posebnom pažnjom. Preko 70 odsto intervencija čine upravo požari na otvorenom, trave, niskog rastinja i šume... Od Uprave za šume, koja je po Zakonu o šumama obavezna da štiti šume kojima gazduje, nemamo nikakvu pomoć, u bukvalnom smislu, osim povremeno dojava o požaru koje su često netačne i neprovjerene”, tvrdi komandir službe Goran Čavić.
Dodaje da Uprava za šume “apsolutno nema nikakve aktivnosti na sprečavanju nastanka požara”.
”Pogotovo u njihovom gašenju, iako je gro naših aktivnosti i troškova upravo na zaštiti njihove imovine. Više puta im je nuđena saradnja u smislu obuke njihovog ljudstva za gašenje požara, sugerisano da izvrše opremanje osnovnom opremom za gašenje šumskih požara, traženo je organizovanje osmatračke službe kojom bi mi rukovodili, nuđeno da se u ljetnjim mjesecima izvrši prijem određenog broja vatrogasaca koje bi oni finansirali, a isti bili stacionirani kod nas i pomagali nam, ali sve bez uspjeha”, kazao je Čavić.
Jedna od preporuka koju Uprava za šume nije realizovala odnosi se na osavremenjavanje opreme za upravljanje šumskim požarima, uključujući i prateću opremu za ekipe za primarno djelovanje u područnim jedinicama Uprave za šume.
Prema reviziji uspjeha DRI, većina opština ne vodi evidenciju o procijenjenim štetama i nastalim posljedicama, pa ni Glavni grad. Prvi put, nakon nedavnih požara na brdu Gorica, u centru Podgorice, iz Glavnog grada najavili su akciju pošumljavanja i kazali da će plan pošumljavanja napraviti “na osnovu procjene pričinjene štete”.
Komentarišući odnos institucija koje su predmet revizije uspjeha, Marko Sošić je kazao da bi one trebalo da budu putokaz za nove ministre.
”Revizije uspjeha su vrlo važne, jer su rijetke i bave se ‘životnijim’ problemima u odnosu na finansijske revizije - novi ministri treba da ih prepoznaju kao putokaz za refome u važnim oblastima koje je prethodna vlast zapostavila. Nadam se da će nove rukovodeće strukture učiniti otklon od dosadašnje prakse. Ovaj novi odnos bi značio ne samo formalno ispunjavanje izdatih preporuka, već i činjenje koraka više da se isprave uočeni problemi i proaktivno informiše javnost o tome”, kaže Sošić i dodaje da je važno i da mediji u praćenju rada DRI više koriste provjeru ispunjenja preporuka kao alat pristiska na organe vlasti uz upotrebu istraživačkih metoda.
”Od društvene je važnosti da se problemi kao što je nedostatak sistema za zaštitu od požara riješe, a bez većeg pritiska javnosti to će ići sporo ili nikako”, poručio je on.
Na pitanja “Vijesti” u vezi s realizovanim preporukama DRI, nisu odgovorili iz resora ekologije i prostornog planiranja, kao ni iz resora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Kreirali 112 MNE aplikaciju, ali je od predstavljanja niko ne pominje
MUP je krajem juna prošle godine predstavio mobilnu aplikaciju 112. Aplikacija je dostupna za uređaje koji rade na Android operativnom sistemu, na crnogorskom i engleskom jeziku.
Prema podacima s Google Play prodavnice, odakle se može besplatno preuzeti, aplikacija 112 je od predstavljanja preuzeta nešto preko 1.000 puta.
Na vebsajtu MUP-a, na naslovnici, nema informacija o tom softverskom rješenju. Nejasna je strategija kojom o servisu MUP komunicira s krajnjim korisnicima.
Važan je novac, ali i kako se sprovode planovi i politike
Revizije poput one o zaštiti od šumskih požara, DRI objavljuje od 2014. godine. Branislav Radulović iz DRI kazao je ranije “Vijestima” da je cilj takve revizije da “nezavisno i objektivno ispita da li subjekti javnog sektora, sistemi, programi ili planirane aktivnosti funkcionišu ili se ostvaruju u skladu s utvrđenim politikama i planovima, a ne samo da li su zakonito i pravilno evidentirani troškovi”.
Revizije uspjeha, kako je dodao, dodatno doprinose efikasnom i efektivnom načinu upravljanja i imaju za cilj da pojačaju odgovornost i transparentnost državnih organa i drugih subjekata u sprovođenju zadatih politika.
Bonus video:
