Agencija za zaštitu konkurencije dvije godine ćuti o slučaju Porto Montenegro

Agencija za zaštitu konkurencije treba da odluči da li je državna pomoć kompaniji “Adriatic Marinas” iz Tivta, opraštanje komunalija u visini od 5,6 miliona eura, bila legalna ili ne

44428 pregleda 129 reakcija 27 komentar(a)
Sa svečanog otvaranja Porto Montenegra 2010. godine: Đukanović i Mank, Foto: Dopisnik
Sa svečanog otvaranja Porto Montenegra 2010. godine: Đukanović i Mank, Foto: Dopisnik

Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) ni nakon skoro dvije godine nije odlučila da li je državna pomoć kompaniji “Adriatic Marinas” iz Tivta u visini od 5,6 miliona eura, koju je ova dobila 2018. godine, bila legalna ili ne.

Iz AZZK na čijem je čelu direktorica Lepa Aleksić, “Vijestim” ni poslije skoro mjesec dana nije odgovoreno na pitanje zbog konkretno čega još nije završen ispitni postupak utvrđivanja moguće neusklađenosti državne pomoći dodijeljenje 2018. preduzeću “Adriatic Marinas” iz Tivta sa Zakonom o kontroli državne pomoći, iako je Savjet AZZK taj postupak formalno pokrenuo još 21. oktobra 2019.

Riječ je o ranije nezabilježenom postupku opraštanja duga za naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (popularne komunalije) “Adriatic Marinasu” za gradnju naselja Porto Montenegro, a koju je prije tri godine donijela bivša vlast u Tivtu. Saglasnost na potpisivanje ugovora za opraštanje obaveza dalo je 17 odbornika DPS u bivšem sazivu SO Tivat, ali je gradonačelnica dr Snežana Matijević pola godine odbijala da potpiše taj aranžman sumnjajući u njegovu legalnost.

Pod pritiskom svoje partije - DPS i njenih čelnika, predsjednika države Mila Đukanovića i tadašnjeg premijera Duška Markovića koji su javno tražili da se aranžman sa Portom što prije potpiše i ta kompanija časti sa 5,6 miliona eura novca građana Tivta, Matijevićka je u ljeto 2018. podnijela ostavku. Njen nasljednik u fotelji gradonačelnika Siniša Kusovac (DPS) je nedugo potom, stavio svoj potpis na kontroverzni aranžman na štetu grada.

Ovo je prvi slučaj gdje je jedan investitor u Crnoj Gori na osnovama koje ne postoje ni u jednom crnogorskom zakonu (površina objekata Arsenala prije 1945. godine, troškovi rušenja objekata, troškvi ekološke sanacije lokacije), oslobođen plaćanja ove dadžbine. Za oslobođenje od dažbina oni su se pozivali na ugovor o prodaji Arsenala iz 2006. koji su potpisali tadašnji vlasnik te kompanije Piter Mank i tadašnji premijer i predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Milivojem Katnićem do danas nije problematizovalo ovaj slučaj. Isto tako, ni AZZK nije po službenoj dužnosti istraživao opraštanje duga Porto Montenegru, već je to učinio tek nakon što joj se sa traženjem objašnjenja o ovom kontroverznom poslu, u septembru 2018. obratila sama Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

Agencija ipak do danas nije okončala ovaj postupak, iako joj je Opština Tivat na vrijeme dostavila svu traženu dokumentaciju. U nekoliko navrata AZZK je odlagao rasprave u kojima su argumente za i protiv ovog kontroverznog posla trebali suočiti pravni zastupnici Porto Montenegra, odnosno Opštine Tivat čija aktuelna vlast, koalicije građanskih listi NP-BF-GB, smatra da je postupak opraštanja komunalija Portu bio nelegalan i da taj novac Opštini mora biti nadoknađen.

”Koje su mjere i radnje do sada sprovedene u ispitnom postupku i koje po ocjeni AZZK još treba sprovesti da bi Agencija konačno, donijela zvanično rješenje u ovom slučaju. Konkretno kada (kojeg datuma) je sprovedena posljednja mjera ili radnja u ovom ispitnom postupku?”, pitanja su na koja “Vijesti” od AZZK nisu uspjele dobiti odgovor ni nakon više telefonskih urgencija novinara.

Zaposleni u AZZK prvo su tvrdili da nisu dobili pitanja jer su ona poslata na zvaničnu e-mail adresu koja stoji na sajtu AZZK, a za koju oni kažu da je “ne koriste”, ali odgovori nisu stigli ni kada su pitanja po njihovoj preporuci, proslijeđena i na drugu zvaničnu e-mail adresu sa sajta AZZK. Nisu odgovorili ni kada se može očekivati donošenje konačnog rješenja AZZK o legalnosti državne pomoći pružene preduzeću Adriatic Marinas iz Tivta i da li je AZZK svjesna javnog interesa da ta odluka, kakva god ona bila, bude što prije donesena.

”Smatrate li da je postupanje AZZK u ovom slučaju bilo efikasno i profesionalno i ako da, na osnovu čega kada konačnog mišljenja AZZK nema ni skoro dvije godine nakon pokretnutog ispitnog postupka?”, još je jedno pitanje na koje “Vijesti” od direktorice Aleksić i njenih kolega iz Savjeta AZZK Miodraga Vujovića, Jovane Tošković i Nova Radovića nisu dobile odgovor. Sve njih je 2018. na ta mjesta postavila prethodna DPS-om predvođena Vlada premijera Duška Markovića.

Dogovor Mank - Đukanović koriste i za nova neplaćanja

Nesposobnost AZZK da ni za skoro dvije godine presudi da li je državna pomoć pružena Porto Montenegru kroz opraštanje komunalija vrijednih 5,6 miliona eura bila zakonita ili ne, Opštini Tivat pričinila je i nove milionske probleme.

Poučeni ovim primjerom u kojme su se, za sada bez posljedica, “izvukli” sa uzetih 5,6 miliona eura koji su trebali da pripadnu Opštini i svim građanima Tivta, iz Porto Montenegra su u međuvremenu krenuli u gradnju novog krila tog luksuznog turističkog naselja - Boka Place, opet ne plaćajući komunalije.

Za pet novih luksuznih stambeno-poslovnih zgrada ukupne površine oko 75.000 kvadrata “Adriatic Marinas” je Opštini trebao da plati oko 2,3 miliona eura komunalija. Ipak, za sada nema naznaka da će se to u skorije vrijeme desiti jer se pozivaju na ugovor Đukanovića i Manka, koji je ovom investitoru mimo i tada i sada važećih zakonskih propisa, dao mogućnost da izbjegne plaćanje ukupno skoro 12 miliona eura komunalija. Iako nije platio milionske dažbine jer tvrdi da je na taj način kompenzovao neulaganje Opštine u izgradnju nove infrastrukture na području Porto Montenegra, “Adriatic Marinas” međutim, kao svoja osnovna sredstva koristi novu putnu, vodovodnu, elektro i drugu infrastrukturu na lokaciji bivšeg Arsenala, te na njoj stiče novu poslovnu dobit jer znatno skuplje vodu i struju naplaćuje svojim klijentima. Ta bi infrastruktura inače, čak i ako se potvrdi legalitet opraštanja duga Porta za komunalije od 5,6 miliona eura prema lokalnoj upravi, ipak morala biti vlasništvo Opštine Tivat, a ne te kompanije.

Slučaj MA završen lani, a predati u isto vrijeme

AZZK je inače, tri dana prije donošenje rješenja o pokretanju postupka za ispitivanje zakonitosti dodijeljene džavne pomoći Porto Montenegru, u oktobru 2019, opet pod pritiskom EU, pokrenula isti takav postupak kada je u pitanju bivša nacionalna aviokompanija Montnegro Airlines zbog sporne državne pomoći.

Zanimljivo AZZK je “slučaj MA” riješila za manje od godinu i 3. septembra 2020. (tri dana nakon održanih izbora na kojima je DPS izgubio), donijela odluku da je dotadašnja džavna pomoć MA bila nezakonita i da se ne smije nastaviti, a što je vezalo ruke novoj Vladi premijera Zdravka Krivokapića da pokuša spašavanje MA. Još interesantnije je što je AZZK u slučaju MA kao problematično i nezakonito, vidio baš ono što je suština slučaja Porto Montenegro-Opština Tivat: oslobađanje privrednog subjekta od njegovih finansijskih obaveza prema državi.

“U ovom slučaju je nesporno da se poreska obaveza pokriva na teret budžeta, to jest na teret svih poreskih obveznika. Radi se o mjeri koja se primjenjuje prema samo jednom poreskom obvezniku i nemoguće je isključiti kriterijum selektivnosti”, piše u odluci AZZK da je državna pomoć MA bila nezakonita.

Bonus video: