Zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu novinarskih izvora ne pružaju odgovarajuću zaštitu, smatraju stručnjaci Savjeta Evrope (SE).
Stručnjaci SE preporučuju mijenjanje odredbe u Zakonu o medijima kako bi se osiguralo da su otkrivanja izvora informacija specijalnom tužiocu povezana s određenim kriminalističkim istragama, pa ih odobrava sudija koji je za te istrage nadležan.
Iz Sindikata medija Crne Gore (SMCG) pozdravili su predlog stručnjaka SE, ali takođe smatraju da prilike u kojima su novinari dužni da otkriju izvor moraju biti preciznije definisane, “ne ostavljajući prostor za šira tumačenja”.
”Ovdje je veoma važno definisati i ovlašćenja tužilaštva i suda, jer postoji realan strah kako će se usvojene odredbe primjenjivati u crnogorskim uslovima. Domaći sudovi i tužilaštvo u dijelu javnosti nisu percipirani kao objektivni i nepristrasni, tako da je opravdan strah od zloupotrebe ovlašćenja, odnosno da bi tužilaštvo moglo neosnovano od novinara tražiti da odaju izvore i kada za tim ne postoji potreba. Ipak, moramo ukazati i da takvi slučajevi još nisu zabilježeni, a prošla je godina od usvajanja Zakona”, kazali su iz SMCG za “Vijesti”.
Odredba o otkrivanju izvora bila je naročito sporna prilikom razmatranja Zakona o medijima, koji je usvojen prošlog ljeta. Zakonom je propisano da je novinar dužan da na inicijativu tužioca otkrije izvor informacija “kada je to neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja”.
Prilikom donošenja odluke o saslušanju novinara, sud će posebno voditi računa o tome da li je utvrđena informacija u neposrednoj vezi s konkretnim slučajem, da li se ona može pribaviti iz drugih izvora i da li na zakonu zasnovan legitiman interes za otkrivanje podataka o izvoru informacije preteže u odnosu na zaštitu izvora informacije.
Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara (DPNCG) Mila Radulović ističe da je najbolji put za zaštitu novinarskih izvora direktna primjena Evopske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, standarda Evropskog suda za ljudska prava i preporuka Komiteta ministara SE.
”Ne vidimo da djelovi nove vlasti imaju više senzibiliteta ili znanja kada su u pitanju mediji i novinarske slobode, pa ne isključujemo mogućnost da će neka ‘nezavisna’ tijela ili sudovi i tužioci biti senzibilniji prema zaštiti novinarskih izvora. Ali ne treba isključiti ni tu mogućnost i konsultovati praksu kako bismo vidjeli kakva je najbolja praksa u nerazvijenim demokratijama”, kazala je ona za “Vijesti”.
U ekspertskom pregledu koji se odnosi na Zakon o medijima, stručnjaci SE ističu da svako miješanje u pravo na zaštitu novinarskih izvora (pretresi na radnom mjestu ili u kući novinara, oduzimanje novinarskog materijala, naredbe za otkrivanje informacija...), koje bi moglo dovesti do njihove identifikacije, moraju pratiti efikasne zaštitne mjere.
Prema sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, među prvima od zaštitnih mjera je garancija preventivnog preispitivanja od strane nezavisnog i nepristrasnog organa kako bi se spriječio nepotreban pristup informacijama koje mogu otkriti identitet izvora.
”Stoga bi u tekstu trebalo razjasniti da obaveza otkrivanja izvora ne bi trebalo da zavisi samo od zahtjeva državnog tužioca, već bi trebalo da bude propraćena preventivnom sudskom kontrolom. Preporučuje se uvođenje dodatne fraze kako bi se osiguralo da su otkrivanja izvora informacija Specijalnom tužiocu povezana s određenim kriminalističkim istragama, pa ih odobrava sudija koji je za te istrage nadležan”, navodi se u ekspertskom pregledu, u kojem se dodaje da će intervencija sudije u ovim predmetima uskladiti odredbu sa standardima utvrđenim u Preporuci Komiteta ministara državama članicama o pravu novinara da ne otkriju svoje izvore informacija.
Iz tog razloga, oni sugerišu da se doda odredba po kojoj je “kada je to potrebno radi sprečavanja ili istraživanja krivičnog djela koje ugrožava interese nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zdravlja, novinar dužan da na zahtjev državnog tužioca i uz saglasnost nadležnog sudije, otkrije izvor informacija.”
Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija (MJU) uputilo je početkom mjeseca poziv zainteresovanoj javnosti da se uključe u reformu medijskih zakona, među kojima je i ovaj zakon.
”Medijskom reformom izvršiće se usklađivanje medijske normative Crne Gore s najvišim međunarodnim standardima ove oblasti... koji unapređuju slobodu izražavanja, nezavisnost novinarske profesije, jačaju sveukupnu nezavisnost nacionalnog javnog emitera i regulatora za oblast audiovizuelnih medijskih usluga”, navodi se u pozivu MJU.
Rok za dostavljanje sugestija i komentara je 27. septembar, a odnosi se na Nacrt zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama (AMVU), Zakon o medijima i Zakon o RTCG. Zakoni o medijima i o RTCG donijeti su prošle godine.
Prema Planu rada Vlade, predlozi zakona očekuju se u posljednjem kvartalu.
Godinama svjedočimo proizvoljnoj interpretaciji bezbjednosnih interesa
Staviti u ruke kontrolu i procjenu šta i kako treba novinar da otkrije o svom izvoru je bilo ravno direktnoj represiji nad novinarskom strukom i na duži rok bi u potpunosti urušilo povjerenje u medije, naročito u onaj dio koji se bavi istraživačkim radom, ocijenio je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.
”Mi u MANS-u godinama svjedočimo potpuno proizvoljnoj interpretaciji toga što može biti proglašeno za nacionalni ili bezbjednosni interes, uvijek onda kada su državne institucije stavljale oznaku tajno na informacije koje su željele da sakriju od javnosti. Bojim se da bi se sličan princip mogao ponoviti kod tužilaštva i sudova u namjeri da izvrše pritisak na novinare da otkriju svoje izvore”, kazao je on za “Vijesti”.
On je kazao i da je vrh tužilačke i sudske organizacije bio čuvar i zaštitnik od procesuiranja brojnih korumpiranih državnih i partijskih funkcionera, te da je “aktivno doprinio da Crna Gora s pravom ponese epitet zarobljene države”.
”Podsjetiću vas da su policija i tužilaštvo prisluškivali i privodili zaposlene u MANS-u nakon objave snimka svadbe Safeta Kalića na kome se našao i tadašnji funkcioner Agencije za nacionalnu bezbjednost Zoran Lazović, a sve u pokušaju da otkriju ko nam je izvor podataka. Ove institucije se tada nisu bavile time šta je Lazović tražio na zabavi s dobrim dijelom balkanskog kriminalnog podzemlja, već je fokus bio na MANS-u”, istakao je Milovac.
Kako Crna Gora već godinama unazad bilježi pad kada su u pitanju medijske slobode, on smatra da bi ovom pitanju trebalo posvetiti dužnu pažnju i uložiti dodatan napor da se u postupku donošenja izmjena zakona posebno čuje glas medijske zajednice.
Bonus video:
