Iz godine u godinu, požari zahvataju ogromne površine i pričinjavaju ogromne štete i procjenjuje se da je samo u periodu od 2012. do 2018, kada su registovana 532 šumska požara, pričinjena šteta od skoro 6,5 miliona eura. Požarom je tada zahvaćena površina od preko 34,6 hektara šuma i, prema računici, šteta od požara po hektaru iznosi oko 190 eura, što je daleko ispod procjene evropske šumarske prakse, gdje se hektar izgorjele šume procjenjuje na 20.000 eura.
To je “Vijestima” kazao vršilac dužnosti direktora Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Milan Gazdić. Gazdić je inženjer šumarstva i prije angažmana u Agenciji, javnosti je bio poznat kao član Crnogorskog društva ekologa, čija je jedna od posljednjih aktivnosti projekat zaštite endemskih vrsta, munike i hrasta lužnjaka.
Više požara registrovano je posljednjih dana u svim djelovima Crne Gore. Služba zaštite i spasavanja prijestonice Cetinje uputila je juče sve raspoložive snage na područje Nacionalnog parka “Lovćen” kako bi spriječila širenje požara na gustu borovu šumu, saopštili su juče iz Prijestonice, dodajući i da u gašenju pomažu dva helikoptera Vojske Crne Gore, a da se gašenju pridružilo i oko 30 dobrovoljaca sa Cetinja.
Gorjelo je i u Nacionalnom parku “Durmitor”, u kanjonu Tare, gdje se požar spustio iz rejona Glibaća, Zlodola i Bunetine u pljevaljskoj opštini.
U Mrkojevićima, u barskoj Opštini, u naselju Pečurice, izgorjelo je više maslinjaka. Požari su nedavno registrovani i u Podgorici, u park-šumama Gorica i Ljubović...
Za te požare, nadležni tvrde da su podmetnuti. Komandir nikšićke Službe zaštite i spasavanja Slavko Tadić saopštio je juče i da su u utorak, dvadeset sedmog dana vatrene stihije na području nikšićke opštine, došli do novog dokaza koji potkrepljuje njihove tvrdnje da je većina požara podmetnuta...
Kako računa Evropa, a kako Crna Gora
Većina opština u Crnoj Gori, među njima i glavni grad, nema evidenciju o procijenjenim štetama i posljedicama šumskih požara. To se navodi u dokumentima u koje su “Vijesti” imale uvid, a koje je Institut alternativa dobio kao odgovor lokalnih samouprava na zahtjev za slobodan pristup informacijama.
Dostupni podaci, prema riječima Gazdića iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, pokazuju da je pričinjena šteta za šest godina iznosila oko 6,5 miliona eura. I ta računica, ukazuje on, daleko je od one kako izgorjele šume vrednuju u Evropi i prema kojima bi zapravo šteta ze isti period iznosila stotinu puta više...
”Samo 2012. godine, požari su zahvatili oko sedam odsto teritorije Crne Gore. Uzimajući u obzir ekološke i ekonomske štete, požari predstavljaju najveću prijetnju šumskim ekosistemima u Crnoj Gori. Požari iz godine u godinu zahvataju znatne površine i pričinjavaju ogromne štete. Podaci ukazuju da je u periodu 2012. do 2018. godine, bilo 532 šumska požara, sa opožarenom površinom šuma od 34.628,18 ha, i procijenjenom štetom od 6.492.496 eura. To znači da je šteta od požara po hektaru oko 190 eura. U slučaju da se radilo o pašnjacima, samo vrijednost stočne hrane (sijena) bi iznosila mnogo više. To potvrđuje da procjena nije bazirana na stvarnim ulaznim podacima”, kaže Gazdić.
Ako bi se, dodaje on, procjena ukupne štete računala prema modelu koji su Predrag Aleksić i Gordana Jančić, stručnjaci preduzeća “Srbijašume”, koristili u svojim procjenama, a koji, dodaje on, predstavlja ustaljenu praksu u zapadnim zemljama, štete nastale od šumskih požara u Crnoj Gori za period od 2012. do 2018. iznosile bi oko 700 miliona eura.
”Ukoliko je tačna evidencija opožarenih površina. Za isti ovaj period od 2012. do 2018. Uprava za šume je ostvarila prihod od oko 35 miliona eura, dok je budžet za ovaj period Uprave za šume iznosio oko 33 miliona eura. Takođe, prema evropskom modelu ‘ukupne štete’, procjenjuje se da je 2017. godine šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila oko 700 miliona eura (20.000 eura po hektaru). Uprava za šume je istu štetu procijenila na 1.794.553 eura, odnosno oko 50 eura po hektaru šume, a pri tome je, prema izvještaju Uprave za šume, za troškove gašenja izdvojeno 3.440 eura, dok je Vlada Crne Gore iste godine nagradila vatrogasce sa 230.000 eura za njihov doprinos i požrtvovanje u gašenju požara”, kazao je “Vijestima” Gazdić.
Prema njegovim riječima, te godine, prihodi i rashodi institucija koje se bave upravljanjem šumama i gašenjem požara su bili oko 20 miliona eura.
”Budžet Uprave za šume je iznosio 4.649.215,66 eura, a prihod od koncesione naknade za korišćenje šuma je iznosio 5.451.126,07 eura. Budžet Direktorata za vanredne situacije za 2017. godinu je iznosio 2.631.447,64 eura, a prihodi i rashodi svih službi zaštite i spasavanja u Crnoj Gori su iznosili 8.077.582,71 eura. Dok se budžet Sektora za vanredne situacije (MUP) tokom posljednjih 10 godina povećava, gubici od požara se ne smanjuju, čak postaju veći. Budžet sektora za vanredne situacije 2012. je iznosio 1.962.389,27 eura, a 2019. godine 3.497.529,33 eura. Prema EFIS-u tokom 2011, 2012. i 2013. opožareno je 564 kvadratna kilometra, a tokom 2017, 2018. i 2019. je opožareno 673 kvadratna kilometra”, rekao je Gazdić.
Stepen nebrige i neodgovornosti prema prostoru, dodao je on, oslikava i podatak da je u Crnoj Gori 2017. godine opožarena površina šuma i šumskog zemljišta iznosila oko 360 kvadratna kilometra.
Iste godine, kako je kazao, u Grčkoj je opožareno oko 100 kvadratnih kilometara, u Sjevernoj Makedoniji 146,5, a u Sloveniji manje od jednog kvadratnog kilometra.
”U Crnoj Gori je 2019. godine opožareno najmanje 9.467,25 hektara šuma i šumskog zemljišta. Shodno evropskom modelu praćenja (Aleksić, 2011) samo troškovi gašenja požara u Crnoj Gori tokom 2019. godine trebalo je da iznose oko 208.000 eura. Pri ovome se ne uzimaju u obzir uslovi terena koji su mnogo zahtjevniji u Crnoj Gori nego u Srbiji. Međutim, budžetom Uprave za šume za 2019. je za zaštitu šuma od požara planirano 38.000 eura, a za službena putovanja i zakup objekata je izdvojeno 37.100 eura”, rekao je Gazdić.
Za isto to vrijeme, podsjeća on, nijedan koncesionar nije donio preduzetni plan zaštite šuma od požara - iako je to njegova zakonska obaveza.
Samim tim, nije predvidio sredstva za prevenciju i gašenje požara. Uprava za šume u svojim izvještajima konstatuje da joj nedostaju sredstva za gašenje požara. S druge strane, Upravi za šume je od 2015. do 2018. godine dodijeljeno 111.380 eura za zaštitu šuma od požara, od čega je samo 33 odsto, odnosno 36.958,40 eura, utrošeno u te svrhe. Dakle, iznos od 74.421,60 eura preusmjeren je i utrošen za druge namjene”, ukazuje Gazdić.
Još držimo vatru pod kontrolom, ako zatreba zvaćemo druge države u pomoć
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) od početka požarne sezone do sada nije tražilo pomoć u gašenju požara od međunarodnih partnera, ni na bilateralnom nivou, niti preko NATO (EADRCC) i Evropske unije (ERCC). Iz MUP-a su istakli da nisu ispunjeni svi uslovi koji su predviđeni za traženje pomoći.
Da Crna Gora nije tražila međunarodnu pomoć u obračunu sa katastrofalnim požarima koji su, između ostalog, pogodili i više nacionalnih parkova, nezvanično je potvrđeno “Vijestima” i iz drugih resora koji bi bili uključeni u traženje podrške.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za zaštitu i spasavanje u MUP-u Miodrag Bešović kazao je “Vijestima” da “zasada nijesu ugroženi životi i imovina ljudi”.
”Ukoliko dođe do situacije koju ne možemo da kontrolišemo, najprije ćemo se okrenuti partnerima iz regiona - zemljama sa kojima imamo bilateralne ugovore”, kazao je Bešović.
Napominje i da će se uskoro iz Makedonije vratiti helikopter koji je Crna Gora poslala toj državi kao pomoć u gašenju požara.
”Nije logično da tražimo pomoć, a mi smo poslali pomoć Makedoniji”, kazao je Bešović.
Istakao je i da je u stalnoj komunikciji sa svim područnim jedinicama i načelnicima službi za zaštitu i spasavanje a trenutno je naježe na području Nikšića, Cetinja, ali i u kanjonu Tare kod Nacionalnog parka “Durmitor”.
Trenutno je, ističe Bešović, najviše ljudstva i vazduhoplova usmjereno na Nacionalni park “Lovćen”, pa vatru na tom području, osim službenika Službe zaštite i spasavanja, gase i dva vojna helikoptera i avion MUP-a.
”Iz našeg magacina smo donijeli i na Njeguše postavili bazen, koji vodom punimo iz cistijerne, a helikopter onda zahvata vodu iz bazena, što značajno štedi vrijeme. Iz sata u sat pratimo situaciju na svim mjestima gdje su požari”, istakao je Bešović.
Požare u 2017. gasili uz međunarodnu pomoć
Suočena sa katastrofalnim požarima malo više od mjesec nakon što je postala članica NATO, Crna Gora je na ljeto 2017. tražila pomoć preko njegovog Evroatlantskog centra za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC). EADRCC je NATO-ov glavni civilni mehanizam odgovora na vanredne situacije. Uključuje, ne samo 30 zemalja članica, već i partnerske države.
Nakon šumskih požara koji su pogodili sela na poluostrvu Luštica, crnogorske vlasti zatražile su pomoć 17. jula 2017.
”Situacija je veoma kritična i rizik od požara je veoma visok. Više od pet sela je ugroženo i stotine ljudi. Ovog jutra, poluostrvo Luštica je djelimično evakuisano... Svi dostupni lokalni i državni resursi su angažovani, ali ne mogu uspjeti da ugase vatru”, navodi se, između ostalog, u tom zahtjevu za pomoć.
Navodi se da je osim na Luštici požar aktivan bio i na Bigovu, a da su kuće bile u opasnosti od požara.
Institucije su u početku tražile pomoć u vidu dva aviona za gašenje požara - kanadera, a kako se situacija pogrošavala i dva helikoptera.
Požari su u tom periodu bili aktivni i u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću i Baru. Na Cetinju i u Nikšiću domovi su se našli u opasnosti, a tada je na teritoriji prijestonice jedna kuća izgorjela.
Prva pomoć stigla je od Ukrajine, čiji je “antonov 32P” sletio na tivatski aerodrom 18. jula. Tokom pet dana, “antonov 32P” je imao 43 leta i ispustio 344 tone vode. Dan kasnije, na isti aerodrom stigao je i švajcarski višenamjenski helikopter “super puma”, kapaciteta 2.000 litara vode. On je za pet dana imao 559 zahvata i isporučio 1.296 tona vode.
Na podgorički aerodrom, takođe, 18. jula stigla je pomoć Bugarske, u vidu helikoptera “MI17”, kapaciteta 2.000 litara. On je gasio požare na teritoriji oko glavnog grada.
Na isti aerodrom, 20. jula stigao je “C-130” sa 11 članova posade iz Izrela. Istog dana su stigle i dvije izraelske manje letjelice - “air tractors”. Tokom tri dana, imali su 46 letova i koristili 94.000 litara pjene, navodi se u situacionom izvještaju.
Hrvatski kanaderi su 20. i 21. jula pomagali u pograničnoj oblasti sa Crnom Gorom.
Direktorat za vanredne situacije MUP-a obavijesito je EADRCC 25. jula da je njihov zahtjev za pomoć okončan. U posljednjem situacionom izvještaju navodi se da je gotovo jednonedjeljna pomoć stranih timova i povoljni vremenski uslovi doprinijeli da se pobošlja situacija.
”Crna Gora je veoma zahvalna za dobijenu pomoć. Svi timovi bili su veoma profesionalni i pokazali su spremnost da sarađuju sa lokalnim i državnim akterima na nabolji mogući način”, navodi se u dokumentu na sajtu NATO-a.
Generalni sekretar Jens Stoltenberg kazao je tada da pozdravlja to što su zemlje članice i partnerske države “u samo nekoliko sati istupile da pomognu Crnoj Gori da se izbori sa katastrofalnim šumskim požarima”, navodeći da se Podgorica samo malo više od mjesec dana ranije priključila NATO-u kao 29. članica.
”Naš brz odgovor pokazuje da stojimo uz naše saveznice. Ovo je suština evroatlantske solidarnosti”, kazao je on, navodi se u saopštenju.
Zbog katastrofalnih požara, posljednjih mjeseci su pomoć od ostalih zemalja članica do sada dobile Albanija, Sjeverna Makedonija, Grčka i Turska.
”NATO stoji u solidarnosti sa onima koji su pogođeni i spremni da pruže dodatnu pomoć ukoliko je potrebna. NATO i saveznice imaju dugu istoriju pomaganja u slučaju prirodnih katastrofa”, navodi se, između ostalog, u saopštenju Alijanse.
Da novi ne krenu putevima starih
Državna revizorska institucija (DRI) objavila je prije gotovo dvije godine reviziju uspjeha na temu zaštite od šumskih požara, a institucije koje su bile obuhvaćene revizijom, sprovele su tek šestinu od ukupno 42 preporuke.
DRI je izvještaj “Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori - zaštita od šumskih požara” objavila krajem oktobra 2019. godine. Revizijom su obuhvaćeni tadašnji resori - Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), odnosno Direktorat za vanredne situacije, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja (MPRR), Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), Uprava za šume, Nacionalni parkovi i službe zaštite i spasavanja Podgorice, Nikšića, Berana i Pljevalja.
U cilju umanjenja štetnih efekata požara na šume Crne Gore, DRI je tada dala 42 preporuke, dvije MORT-u, po osam MUP-u i vladinom Koordinacionom timu za zaštitu i spasavanje, te po devet resoru koji je tada vodio Milutin Simović i jedinicama lokalne samouprave.
Iz Instituta alternativa nedavno su “Vijestima” kazali da takav odnos govori ponajviše o odnosu prethodne Vlade prema DRI, a da je, ako tim putem nastavi i nova - teško očekivati reforme.
Revizijom je, pored ostalog, utvrđeno da država nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara, da su njeni kapaciteti u tom smislu ograničeni i da dovode do toga da se “svake sezone kreće gotovo iz početka”.
Zagađen i vazduh: Nikšić, Pljevlja i Podgorica najugroženiji
Veliki broj požara koji su bili aktivni na teritoriji Crne Gore, posebno u prvoj polovini avgusta mjeseca, negativno su uticali i na kvalitet vazduha, ukazuje Gazdić. Među najugroženijima su, kako navode, bili Nikšić, Pljevlja i Podgorica.
“Na osnovu rezultata prikazanih na portalu državne mreže za praćenje kvaliteta vazduha, u periodu od 1. do 17. avgusta, tokom 10 dana evidentirana su prekoračenja granične vrijednosti za dnevnu koncentraciju PM 10 čestica. Naime, očekivana su prekoračenja granične vrijednosti ovog polutanta, imajući u vidu meteorološke prilike, velike površine koje su bile zahvaćene požarima i višednevne, kontinuirane emisije ovog polutanta koji je u konkretnom slučaju rezultat sagorijevanja biljne mase, najviše niskog rastinja i trave”, kazao je on.
Najveće satne koncentracije PM 10 čestica u vazduhu tokom navedenog perioda, kako je rekao, izmjerene su 11. i 16. avgusta, i kretale su se od 204,0 µg/m 3 do 257,4 µg/m 3.
Granična srednja dnevna koncentracija iznosi 50 µg/m 3.
Prekoračenja granične vrijednosti, prema riječima Gazdića, registrovana su i trećeg, četvrtog, petog, osmog, devetog, desetog, jedanaestog, potom 15, 16. i 17. avgusta.
”Satne vrijednosti ne uzimaju se kao parametar koji može uticati na zdravlje stanovištva, već isključivo srednje dnevne vrijednosti, kojima ćemo raspolagati sredinom narednog mjeseca. Podatke sa ostalih mjernih stanica dobićemo nakon laboratorijske obrade uzoraka i validacije podataka u okviru mjesečnog izvještaja o kvalitetu vazduha za avgust”, rekao je on, uz podsjećanje da svaka lokalna uprava, prema važećim propisima, može da organizuje monitoring praćenja kvaliteta vazduha na svojoj teritoriji.
”Što je svakako i naša preporuka opštinama u Crnoj Gori, pogotovo onim opštinama gdje se monitoring vazduha još ne realizuje”, rekao je Gazdić.
I bespravna sječa čini štetu
Iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine podsjećaju i na podatke o nelegalnoj sječi. Tako je, prema riječima Gazdića, u 2019. bespravno posječeno 6.576,83 kubika drvne mase. Od toga, u državnim šumama 6.140,75 m3, a u privatnim 436,08 m3.
”Jedan kubni metar drvne mase u prosjeku ima 750 kilograma. To znači da je 2019. godine bespravno posječeno 4.932,6 tona drveta. Ova količina je definitivno veća, jer su tokom terenskih obilazaka 2020. godine evidentirane čiste sječe koje na terenu nisu markirane kao nelegalne aktivnosti. Crna Gora je 2019. godine izvozila neobrađeno drvo, sa ili bez kore, po cijeni od 173 eura po toni (Uprava za statistiku, podaci o uvozu i izvozu drvnih sortimenata). Shodno tome, 2019. godine bespravna sječa je koštala građane 853.343,69 eura, što je oko 20 odsto budžeta Uprave za šume za 2019. godinu”, kazao je Gazdić.
Budžet Uprave za šume za 2019. iznosio je 4.604.532,28 eura.
”Ovo je direktna šteta koja nastaje krađom dubećih stabala”, poručio je v.d. direktora Agencije.
Bonus video:
