Nakon skoro mjesec borbe sa požarima u nikšićkoj opštini konačno se može reći da je situacija pod kontrolom. Vatrogasci koji su danonoćno bili na terenu, kao i mještani koji su im pomagali, mogu malo da odahnu. Pomagali su im i helikopteri MUP-a i Vojske Crne Gore, kao i vatrogasci iz drugih opština. Samo im vrijeme i nesavjesni građani nijesu išli naruku.
Požari su na mnogim mjestima lokalizovani, ali ne i ugašeni, tako da opreznost nije na odmet. Mještani dežuraju, a vatrogasci su spremni da reaguju.
Prema riječima v.d.komandira Službe zaštite i spašavanja Slavka Tadića, od 1. jula do 19. avgusta pripadnici te službe imali su 306 intervencija na otvorenom, što je značajno više u odnosu na 2012. i 2017. godinu, kada su bile jake požarne sezone.
”Treba napomenuti da se na desetinama pojedinačnih mjesta na kojima se intervenisalo ostajalo i po dva-tri dana i da su se samo ekipe po vozilima mijenjale. Upoređujući ove podatke sa godinama kada su bile jake požarne sezone, 2012. je u toku jula i avgusta bilo 266 intervencija, a 2017. za isti period 256, primjećuje se značajno povećanje za ova dva mjeseca ove godine u odnosu na ove dvije uporedne godine”, kazao je Tadić za “Vijesti”.
Gorjelo je, tokom jula i avgusta, na području Bogetića, Tunjeva, Lukavice, Pustog Lisca, Broćanca, Bijelih poljana, Grahova, Nudola, Banjana, Golije...
Prema njegovim riječima, tokom jula i avgusta stalno je bilo po 20 do 30 operativaca na terenu, vodeći računa da za uže gradsko jezgro ostane pripravna jedna posada sa četiri čovjeka i jednim navalnim vozilom. Nikšićka Služba zaštite ima 57 vatrogasaca, a prema riječima Tadića, vodeći se evropskim standardima, taj broj bi trebalo da bude makar za 20 više, ako se ima u vidu teritorija koju pokrivaju i broj stanovnika.
”Prilikom ovakvih požarnih sezona broj vatrogasaca, kao i tehnike koja se koristi, apsolutno je nedovoljna. Za požarne sezone se mora naći modus angažovanja sezonskih radnika koji bi se angažovali prilikom ovako velikih požarnih sezona”, kazao je Tadić.
Kako je naveo, oprema vatrogasca spasioca je izuzetno skupa i hronično je nedostaje.
”Fali veliki dio lične zaštitne opreme. Treba napomenuti da naša jedinica ne posjeduje odijela za šumske požare, te bi ona trebalo da bude prioritet nabavke u narednom periodu. Takođe je obavezno nabaviti i kvalitetnu obuću za šumske požare”, kazao je komandir nikšićke Službe zaštite i spašavanja. Pored ogromnog broja građana koji su pomagali našim vatrogascima, a na čemu smo im neizmjerno zahvalni jedan dio građana je pravio ‘kontra požare i time ugožavao sve oko sebe. Plinska boca sa brenerom nije sredstvo za gašenje. A što se nadležnih tiče - sistem ne funkcioniše. Samo se jedinice na lokalu organizuju kako treba dok ‘sa vrha’ nema razumijevanja, znanja ni volje više od 20 godina”, zaključio je Tadić.
Pored ogromnog broja građana koji su pomagali našim vatrogascima, a na čemu smo im neizmjerno zahvalni jedan dio građana je pravio 'kontra požare i time ugožavao sve oko sebe. Plinska boca sa brenerom nije sredstvo za gašenje. A što se nadležnih tiče - sistem ne funkcioniše. Samo se jedinice na lokalu organizuju kako treba, dok 'sa vrha' nema razumijevanja, znanja ni volje više od 20 godina
Uspostaviti fond za nagrade za informacije o podmetačima požara
Ekološki pokret “Ozon” je ranije pozvao Vladu da uspostavi nagradni fond za informacije o podmetačima požara koji ugrožavaju javno zdravlje i izazivaju nemjerljivu ekosistemsku i ekonomsku štetu.
U Nikšiću je, zbog požara, danima bio veoma zagađen vazduh. Iz Ozona su saopštili da je satna koncentracija PM10 čestica iznosila 254,3 mikrograma po metru kubnom, čime je znatno premašena granica za veoma visoko zagađenje vazduha.
Oni su pozvali građane, a naročito osjetljive ciljne grupe, da čuvaju zdravlje i prilagode aktivnosti kriznoj situaciji, poštujući preporuke relevantnih institucija.
Iz te ekološke organizacije su ponovili poziv Vladi da, po hitnom postupku, uštede u budžetu preusmjere za nabavku potrebne opreme za gašenje požara.
”Tako bi se službama zaštite širom Crne Gore, koje daju nadljudske napore da se spriječe katastrofe, olakšalo i spriječile dalje ekosistemske posljedice”, kaže se u saopštenju.
Bonus video:
