Umjesto smanjenja preglomazne lokalne administracije za deset odsto, što je cilj postavljen još od prethodne Vlade Duška Markovića, Glavni grad je u protekle četiri godine uvećao broj zaposlenih za oko sedam odsto i formirao tri nova lokalna organa i još dva lokalna preduzeća.
To su pokazali podaci Nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP), prikupljeni većinom putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama od lokalnih organa, preduzeća i javnih ustanova Glavnog grada Podgorice, koje je iznijela pravna savjetnica Ines Mrdović.
Kako navodi, početkom 2017. u lokalnim organima bio je 661 zaposleni, u javnim ustanovama 231, a u lokalnim preduzećima 2.059 zaposlenih, odnosno ukupno 2.951 uposlenih. Glavni grad je tada imao 20 lokalnih organa, devet javnih ustanova i 12 lokalnih preduzeća.
"Naredne godine je funkciju gradonačelnika dobio Ivan Vuković iz Demokratske partije socijalista (DPS), a bivša DPS Vlada je u to vrijeme Planom optimizacije javne uprave projektovala da se do kraja 2020. godine u lokalnim samoupravama broj zaposlenih smanji za deset odsto, uzimajući kao polazište decembar 2017. godine. Međutim, ako je suditi po podacima dostavljenim ASP-u i javnim podacima, u lokalnim organima Glavnog grada na kraju 2020. je bilo 716 zaposlenih, u javnim ustanovama 246, a u lokalnim preduzećima 2.154 zaposlena, da bi u preduzećima do sredine ove godine došlo do uvećanja na 2.197 zaposlenih", kazala je Mrdović.
Ističe da to znači da je ukupno najmanje 3.159 uposlenih, dok je istovremeno povećan broj lokalnih organa za tri, pa ih ima 23, a broj lokalnih preduzeća je sada 14, što je za dva više nego 2017.
"Na prednji način uprava Glavnog grada nije ispunila indikatore iz Plana optimizacije javne uprave, dok sa druge strane ne postoje ni opravdani razlozi za uvećanjem broja zaposlenih, koji bi bili u vezi s povećanjem broja stanovnika u Podgorici, a time i eventualnom potrebom da se pruže dodatne usluge većem broju lokalnog stanovništva", ocijenila je Mrdović.
Dodaje da procjene broja stanovnika Monstata pokazuju da je Glavni grad od sredine 2017. godine, pa do sredine prošle godine, zabilježio pad od preko sedam hiljada stanovnika, što se prevashodno može povezati sa izdvajanjem Tuzi u posebnu opštinu.
"Glavni grad nije korisnik sredstava iz Egalizacionog fonda, dok Zakon o lokalnoj samoupravi garantuje samostalnost rada lokalnim upravama. Način određivanja maksimalnog broja zaposlenih nije poznat, a rast zaposlenih u lokalnim upravama se godinama veže za političke razloge, dok u isto vrijeme ne postoje mehanizmi kontrole koji bi uticali da ne dolazi do stvaranja preglomaznih administracija", kazala je.
Napominje da se u izvještajima Evropske komisije za Crnu Goru potencira da je potrebna snažna politička volja da se djelotvorno obezbijedi depolitizacija javne službe, optimizacija javne uprave i uspostavi adekvatan sistem upravljačke odgovornosti, a da je Vuković izjavio prošle godine da se u državnim organima ne može zaposliti niko ko nije lojalan Državi Crnoj Gori.
"Taj uslov nije prepoznat u zakonima", zaključila je Mrdović.
Bonus video:
