Nakon višegodišnjeg izbjegavanja da donese poseban zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju i pravdanja da je Zakon o državnim službenicima dovoljan za to, Crna Gora je prije tri godine završila i taj posao i na tome se stalo.
Od decembra 2014, kada je Skupština usvojila Zakon o sprečavanju korupcije koji reguliše ovu problematiku, stanje u državi kada je u pitanju zaštita zviždača nije se promijenilo. Službenici koji prijavljuju zloupotrebe javno su šikanirani, omalovažavani i nisu dobili nikakvu zaštitu Agencije za sprečavanje korupcije čiji je posao da ih zaštiti.
Iluzije i očekivanja da bi Agencija, na čelu sa Sretenom Radonjićem, zaista stala iza nekoga spremnog da se uhvati u koštac sa korupcijom, razbila je njena prošlogodišnja odluka da uskrati status zviždača službenici podgoričkog hotela „Ramada“ Patriciji Pobrić, koja je otkrila zloupotrebu državnog novca u partijske svrhe. Tema koja je aktuelna godinama, ASK , međutim, nije inspirisala.
Pobrić je, kao tadašnja službenica “Ramade”, dostavila dokaze poslaniku opozicije Mladenu Bojaniću koji su ukazivali da članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratija, u hotelu gdje je ona radila, partijske skupove plaća iz kase Direkcije za Željeznice, čiji je direktor njen funkcioner.
Validnost tih dokaza potvrdio je nedavno i Viši sud nepravosnažnom presudom direktoru Direkcije Nebojšu Obradoviću da je „protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja, pomogao političkoj partiji Socijaldemokrate, a pri tom oštetio državni budžet i Direkciju Željeznice“.
Kada je Bojanić objavio podatke najprije su krenule optužbe da je on politički ucjenjivao SD. Nakon što je uz njegovu pomoć, tada za javnost anonimna Pobrić, zatražila od Agencije status zviždača, nedugo zatim dobila je otkaz na poslu zvanično objašnjen - istekom radnog ugovora.
Zakono o sprečavanju korupcije propisuje da „pravo na zaštitu zviždač ima ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja, a naročito ako mu je prestao radni odnos ili ukinuto ili promijenjeno radno mjesto ili promijenjen opis poslova i uslovi radnog mjesta na kojem je radio, prekinuta njegova poslovna saradnja raskidom ugovora o dijelu ili ugovora o poslovnoj saradnji“.
U obrazloženju zbog čega je odbijena molba Pobrićeve navedeno je kako “Zakon precizno određuje da uslove za zaštitu zviždača ispunjava isključivo podnosilac prijave za ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, što u drugom postupku nije bio slučaj“.
Iako je na ovaj način „zviždač“ navodno mogao biti Bojanić, ASK nije iskoristila mogućnost da je Zakonom zaštićeno i povezano lice koje trpi štetu zbog prijave korupcije.
U Izvještaju NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koji prati rad ASK , navodi se da je u prvih devet mjeseci 2016. godine Agencija dobila 46 prijava zviždača i sedam zahtjeva za zaštitu .
„Ova institucija je dobila 21 anonimnu prijavu, iz kojih se ne može utvrditi da li se radi o zviždačima. Agencija je osam prijava proslijedila nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje. Ukupno dva zviždača su od Agencije dobili pozitivno mišljenje, odnosno zaštitu. Agencija je vrlo usko tumačila svoje nadležnosti kada je u pitanju zaštita zviždača i nije pružila adekvatnu pravnu pomoć potencijalnom zviždaču da podnese prijavu i dobije zaštitu“, navodi se u dokumentu MANS-a.
Pobrićeva, koja je nakon ovog iskustva ostala na ulici sa dvoje djece i do danas nije našla stalan posao, podsjeća da je ispoštovala proceduri koju propisuje zakon.
Poslije svega što je prošla, Pobrićeva je rekla da joj “nije žao šta je uradila, jer je to ispravno”:
“U suprotnom svakako ne bih mogla da nastavim borbu protiv ovakvog sistema i korupcije, ako sama nisam voljna da prijavim sve one nepravilnosti za koje znam“, rekla je Pobrić.
Status zviždača krajem avgusta 2016, dobio je Dragomir Minić, radnik u Željezničkom prevozu, a mjesec dana ranije njegov kolega Milisav Dragojević. MANS navodi da je jedan od njih podnio tužbu za mobing na radnom mjestu, tokom trajanja zaštite. Minić je nedavno štrajkovao u upravnoj zgradi jer je nezadovoljan statusom koji tamo ima.
Agencija je odbila status zviždača i tadašnjoj glavnoj veterinarskoj inspektorki Mirjani Drašković, koje je godinama upozoravala na problematičnu ispravnost mesa, posebno uvoznog.
Krajem prošle godine Agencija je odbila zahtjev Draškovićeve da joj pruži odgovarajuću zaštitu, jer joj je bilo „onemogućeno napredovanje zbog zviždačkih aktivnosti u prethodnom periodu, a sada se planira raspoređivanje na niže radne rasporede".
Inspektorka, koja je zaslužna što javnost zna za problematičnu piletinu iz Brazila, je prethodno ASK dostavila podatke o nepravilnosti na koje je ukazivala 2016. tokom epidemija kvrgave kože i plavog jezika, kao i šta je prošla prethodnih godina u Upravi za bezbjednost hrane.
ASK je sprovela postupak razgovarajući sa onima sa kojima se Drašković uglavnom konfrotirala oko bezbjednosti hrane i stoke, a zatim je objavila da „u ovom postupku nije utvrdila osnovanost zahtjeva za zaštitu zviždača".
“Degradirana sam bez zakonskog osnova, šikanirana i mobingovana tek nakon mišljenja Agencije. Valjda je to bio vjetar u leđa onima koji sprovode diskriminaciju i mobing. Reći ću samo da sam od 1.6.2017. dobila tri radna naloga. Jedan da kontrolišem način držanja dvije svinje u okolini Podgorice, zbog neprijatnih mirisa, što nije naša nadležnost. Drugi je bio za kontrolu piletine u maloprodaji, iako me ministar poljoprivrede rasporedio na poslove veterinarskog inspektora, a ne inspektora za hranu. Treći nalog me umalo koštao života. Traženo je od mene da pored puta Mojkovac - B.Polje kontrolišem džemove, sokove, sirupe, med, što opet nije naša nadležnost već opštine. Tada se desio saobraćajni udes od kojeg imam zdravstvene posljedice”, rekla je ona.
Regionalni savjet za saradnju ljetos je objavio istraživanje prema kojem Crna Gora ima jako slabe rezultate kad je u pitanju zaštita zviždača.
Oni ističu da je “zviždačima potrebna bolja zaštita, jer postoji opšti stav da su izloženi odmazdi - mnogi su izgubili posao ili su na druge načine neadekvatno tretirani“.
Evropski parlament traži zaštitu za zviždače širom EU
Evropski parlament je 24. oktobra, kako su prenijeli mediji, poslao „snažan signal Evropskoj komisiji, tražeći zakonodavstvo koje štiti zviždače širom EU u 27 država članica“. Od EK se traži da brzo napiše predlog za zaštitu zviždača i utvrdi široku definiciju tog pojma kako bi zviždači mogli sigurno predočiti informacije o utaji poreza, korupcije, javnog zdravlja i životne sredine.
Nakon skandala sa dokazima o korupciji zvaničnika, odnosno skandala sa Panamskim papirima predsjednik EK Žan Klod Junker obećao je da će unaprijediti zaštitu zviždača u EU.
Agencija sve učini da odbije zviždače
Direktorica MANS-a i članica Savjeta ASK Vanja Ćalović slaže se da je zakonski okvir zadovoljavajući, navodeći da svakako ima prostora za unapređenje. „Međutim, uzalud su i najbolji zakoni ako ne postoji politička volja da se sprovode. Agencija za sprečavanje sukoba interesa, koja bi trebalo da zaštiti zviždače, je sve iskrivila. Agencija sve uradi da odbije zahtjeve, posebno kad zviždači ukazuju na političku korupciju ili žele da zaštite javni interes“, kaže Ćalović.
NVO Centar za razvoj nevladinih organizacija sa ASK ima zajedničke projekte u ovoj oblasti, posebeno u edukativnom dijelu. Direktorica CRNVO Ana Novaković, koja je pomagala Dragojeviću i Miniću, smatra da Zakon o sprečavanju korupcije nije dobro zakonsko rješenje.
„Ali nadležnosti Agencije su ograničene na davanje ‘mišljenja’, čak i onda kada se utvrdi da je zviždač bio u pravu. To znači da i dalje, oni koji krše zakone i nanose štetu ovoj državi ostaju nekažnjeni“, navodi ona.
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija.
Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Bonus video:
