Uvođenje vjeronauke u škole prije svega bi vodilo ka klerikalizaciji društva, produbljivanju podjela, jačanju tenzija, smatraju u nevladinoj organizaciji Juventas.
Povezani članci
Pravni savjetnik u toj NVO Jovan Bojović ocijenio je da vlast, fokusiranjem na vjerska pitanja i positovjećivanjem državne politike sa vjerskim djelovanjem, direktno ugrožavaju sekularni karakter države.
Bojović je, reagujući na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je obaveza Srpske pravoslavne crkve da se zalaže za uvođenje vjeronauke, naveo da u obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religija.
“Taj predmet se izučava u osmom i devetom razredu osnovne škole i u gimnazijama, i u okviru njega se izučavaju osnove različitih religija”, kazao je Bojović u izjavi dostavljenoj agenciji MINA.
On smatra da je takvo rješenje dovoljno i ispravno.
“Roditeljima su i sada na raspolaganju škole vjeronauke koje se organizuju u vjerskim objektima”, rekao je Bojović.
On je naveo da predmet Istorija religije postoji u školama od 2009. godine, kao i da je u toku prethodne školske godine gotovo hiljadu učenika osnovnih i srednjih škola odabralo je da izučava taj predmet.
On je poručio da za crnogorsko društvo veći problem predstavlja to što Građansko obrazovanje nije obavezni predmet.
“U periodu kada su sve više ugrožene fundamentalne vrijednosti kao što su mir, jednakost i ljudska prava, promovisanje građanskog obrazovanja treba da bude prioritet”, dodao je Bojović.
Uz taj predmet, kako je ocijenio, treba promovisati i predmet Zdravi stilovi života, za koji se u Juventasu zalažu da bude obavezan.
U Juventasu se, rekao je on, zalažu i da predmet Medijska pismenost bude ponuđen i u srednjim stručnim školama.
Bojović je kazao da je crnogorsko društvo, između ostalog, pogođeno nedostatkom adekvatnog obrazovanja, zasnovanog na kritičkoj misli.
“U prethodnom periodu su u porastu etnička distanca, nacionalizam i netrpeljivost”, kazao je Bojović.
Odgovorne obrazovne institucije, kako je ocijenio, treba da se posvete načinima da se kroz formalno i neformalno obrazovanje smanje, a ne prodube problem.
“Uvođenje vjeronauke bi prije svega vodilo ka klerikalizaciji društva, produbljivanju podjela, jačanju tenzija, a Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država”, istakao je Bojović.
To bi se, kako je zaključio, moglo tumačiti i kao djelovanje koje je u suprotnosti sa Ustavom, koji propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države i da su ravnopravne u slobodnom vršenju vjerskih obreda i poslova.
Bonus video:
