Opredjeljenje je da se poslovna tajna ne predviđa više kao opšti razlog za ograničenje, navodi se u izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi o posljednjim izmjenama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI).
”Imajući u vidu probleme koji su se pojavili u praksi, kada se pristup informaciji ograničavao, jer je ista bila proglašena poslovnom tajnom, već isključivo poslovne tajne u vezi sa zaštitom prava konkurencije i u vezi zaštite intelektualne svojine”, navodi se u dokumentu Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija (MJU).
Odgovarajući na pitanje “Vijesti” kad se očekuje da se Nacrt zakona u formi predloga na nađe na dnevnom redu sjednice Vlade, iz MJU su odgovorili da “u skladu sa zaključkom sa sastanka Posebne grupe za reformu javne uprave sa Evropskom komisijom, uskoro očekujemo i mišljenje EK, kako bi osigurali da su predložena rješenja usklađena sa međunarodnim i evropskim standardima”.
MJU je prihvatilo i tri od pet predloga Skupštine Crne Gore.
Jedna od primjedbi odnosi se na član koji se tiče proaktivnog objavljivanja informacija.
U obrazloženju inoviranog nacrta, navodi se da bi se mijenjanjem tog člana poboljšao sistem proaktivnog objavljivanja informacija i smanjila potreba za podnošenjem zahtjeva i ćutanje uprave, a takođe i efikasnost inspekcijskog nadzora u odnosu na proaktivno objavljivanje informacija.
U primjedbi Skupštine se navodi da bi usvajanje predloženog rješenja dovelo do značajanog opterećivanja na svakodnevnom nivou zaposlenog u organu vlasti koji ima već dovoljno zaduženja.
”Jedan zaposleni bi obavljao poslove koji su u opisima dva radna mjesta, čime bi se po njihovoj ocjeni bilo dovedeno u pitanje efikasno i kvalitetno obavljanje poslova postupanja po zahtjevima za pristup informacijama”, navodi se u dokumentu.
Kao moguće rješenje, predlažu obavezivanje saradnika za pristup informacijama da nadzire objavu informacija, odnosno da se stara da nadležne organizacione jedinice u organu vlasti redovno objavljuju i ažuriraju navedene informacije.
MJU je prihvatio ovaj predlog.
Na ovaj način, dodaje se, jasno se ističu mogući razlozi i odgovarajući propisi zbog kojih bi poslovna tajna mogla predstavljati legitiman razlog za ograničenje, a kao osnovu za sprovođenje testa štetnosti i javnog interesa.
U slučaju poreske tajne, na takvo ograničenje, sprovodi se test štetnosti i javnog interesa, osim kada se radi o poreskim obveznicima, koji su ujedno ograni vlasti ili su javni funkcioner, kao i u propisanim zakonskim izuzecima - na primjer, u nekim slučajevima i sam zakon kojim je uređena poreska tajna isključuje tajnost.
Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama predložila je da se uvrste i ograničenja pristupa informaciji a koje prepoznaje i UNESCO - nacionalna bezbjednost, međunarodni odnosi, javno zdravlje i zaštita, prevencija, istraga i procesuiranje izvršilaca krivičnih djela, privatnost, opravdani komercijalni ili drugi ekonomski interes, izrada javnih politika.
Ministarstvo na čijem je čelu Tamara Srzentić nije prohvatilo predlog Agencije.
”Kada je riječ o predlogu da se uvrste dodatni razlozi za ograničenje ovim zakonom, a koji prepoznaje i UNESCO, cijenimo da nije potrebno uvoditi nove razloge za ograničenje jer predložena rješenja daju dovoljan osnov za zaštitu svih Ustavom zagarantovanih interesa,” navodi se u obrazloženju koje potpisuje pomoćnica ministarke Danijela Nedeljković Vukčević.
Predlog da se uvrsti zaštita poslove tajne tražila je i Montenegro biznis alijansa (MBA), ali je MJU to odbacilo iz istih razloga.
Odbacili su i njihov predlog da se propiše da se informacija uvijek može dobiti elektronski.
Iz MJU poručuju da podnosilac zahtjeva može izabrati koji će to način biti, među kojima je i elektronski način pristupa informaciji.
Kada je u pitanju predlog MBA da se povećaju kazne u slučaju nedostavljanja informacija, kao i za lice odgovorno za dostavu informacije, iz MJU su stavili napomenu da će to dodatno razmotriti u saradnji sa nadležnim organom. Primjedbe na Inovirani nacrt uputilo je sedam učesnika javne rasprave, među kojima je i Ministarstvo odbrane. U slučaju njihova dva predloga, iz MJU su stavili napomenu da će za njih obaviti dodatne konsultacije.
U najvećem broj slučajeva - oko 40, MJU nije prihvatilo predloge.
Programom rada Vlade za ovu godinu, predviđeno je da Zakon o slobodnom pristupu u formi predloga bude gotov u ovom kvartalu.
Bonus video:
