Afirmativna akcija dobar je model za inkluziju Roma u institucije sistema, ali nažalost ona još nije zaživjela u praksi, ocijenio je predsjednik Romskog savjeta Isen Gaši.
On je kazao da Romi u praktičnom životu kao da ne postoje, upravo zbog toga što ih nema u institucijama sistema.
Gaši je podsjetio da svaka opština u Crnoj Gori ima Statut, koji proizlazi iz Ustava i da se njime između ostalog definišu prava manjina na lokalnom nivou.
On je rekao da u statutu jasno i nedvosmisleno piše da manjine moraju biti proporcionalno zastupljeneni u organima lokalne uprave.
„Do danas imamo samo jednog zaposlenog u Ulcinju, koji radi na ugovoru već pet godina“, kazao je Gaši agenciji MINA.
On je naveo da je značajan broj opština usvojilo lokalne akcione planove za poboljšanje položaja Roma i Egipćana, a da istovrmeno budžetom nijesu pridvidjeli finansije za realizaciju planiranih aktivnosti.
„Malo je reći da smo diskriminisani, to je jače i mnogo teže od diskriminacije. Zbog svega navedenog ne mogu biti zadovoljan onim kako se odnose prema nama, mogu biti samo tužan i zabrinut“, istakao je Gaši.
On je rekao da ga strah i da je zabrinut, jer svi su izgledi da će u dogledno vrijeme minoran broja Roma ostati u Crnoj Gori.“ Ostaće starija populacija, a mladi će nas napustiti, jer svako teži nekom normalnom životu“, kazao je Gaši.
On je naveo da Zavod za zapošljavanja svake godine dobija značajan dio novca za podršku samozapošljavanja i razne druge oblike stimulacija.
Gaši je ukazao da je Romski savjet bio partner na projektu koji je ZZZ realizovao 2019 god, kada je zaposleno 70 radnika.
„U saradnji sa brojnim društvima i institucijama sa kojima imamo sklopljene memorandume o saradnji zaposlili smo oko 140 radnika. Neki su zaposleni u Čistoci, Zelenilu, Deponiji. Takodje imamo i radnike koji su na pozicijama poslovođa“, kazao je Gaši.
Prema njegovim riječima, nedostaje trasparentnost i promocija svega onoga gdje mogu i Romi da se uključe.
„Zato je neophodno da nas ima još vise u institucijama sitema, zamislite kad bi u svakoj opštini radio po jedan pripadnik romske zajednice u ZZZ kao spona između zavoda i naše zajednice, stvari bi se drastično promjenile, jer bi na vrijeme Romi bili adekvatno informisani. Nažalost za sada ne postoji želja, a ni spremnost za tako nešto“, ocijenio je Gaši.
On smatra da ova i svaka naredna Vlada polaže test demokratičnosti u ophođenju sa Romskom zajednicom.
Gaši je istakao da od nove Vlade očekuju da ostvaruje samo ono što je definisano Ustavom.
On je rekao da je potrebna izmjena dijela izbornog zakona koji se tiče cenzusa, navodeći da je paradoksalno da Romi i Hrvati u ukupnoj struktiri stanovništva učestvuju sa jedan odsto, a da je census za jedan poslanički mandat za hrvatsku zajednicu duplo manji nego za Rome.
Gaši je ukazao da je za Rome taj cenzus 0,7 odsto važećih glasova, a da je za hrvatsku zajednicu 0,35 odsto.“Čist primjer diskriminacije i dvostrukih aršina“.
On smatra da je potrebno inplementirati Ustav na lokalnom nivou shodno Statutu opština, gdje je jasno definisano da se manjinama jamči pravo na proporcionalnu zastupljenost u organima lokalne uprave i javnim institucijama.
„Primjena afirmativne akcije u praksi svugdje gdje je to moguće i neophodno, na loklanom i državnom nivou. Učešće Roma u radnim grupama kako na državnom tako i na lokalnom nivou“, naveo je Gaši.
On je ocijenio da je to neophodno jer Romi ne postoje kao politički subject. „Zar mora neko vječno da odlučuje o nama mimo nas i to se zove diskriminacija“, upozorio je Gaši.
Gaši smatra da bi na taj način bio urađen veliki iskorak ka istinskoj integraciji Romske zajednice u crnogorsko društvo.
On je rekao da je sve veći broj Roma koji završavaju srednju školu, ali da su nažalost uglavnom nezaposleni i rade u nekim stovarištima.
„S druge strane koliko je neroma zaposleno po opštinama kao portiri ili u nekim biroima gdje je neophodna SSS. To su poslovi koji se dobijaju po političkoj liniji. Objavljuju se konkursi, a kandidat koji će biti primjljen već se unaprijed zna“, kazao je Gaši.
On je istakao da je nepravda prema romskoj zajednici je ogromna, samo što se o tome veoma malo zna i tih informacija nema u javnosti.
Ombdusman Siniša Bjeković ocijenio da je princip afirmativne akcije, princip pozitivnih mjera u ogromnoj mjeri, i jedan od preduslova za ostvarivanje svih prava i sloboda kada je u pitanju romska populacija u Crnoj Gori.
„Moram da podstaknem još jednom crnogorsku javnost na razmišljanje o tome kakav je suštinski položaj Roma, odnosno kakve su posljedice jednog ignorisanja činjenica koje u ovom trenutku govore da se oni nalaze na marginama brojnih društvenih zbivanja“. Kazao je Bjeković.
On je kazao da u takvim okolnostima, mora da se shvati šta su prioriteti, a jedan od njih je preduzimanje pozivnih mjera u zapošljvanju romske populacije, odnosno ostvarivanje komparativnih prednosti koje ona mora i treba da ima da bi bila kompetativna na tržištu rada.
„Ako pođemo za tim da imamo strategije koje treba da obezbijede inkluziju Roma, i na tržištu rada i u društvu generalno, onda ćemo ostati uskraćeni za faktičku informaciju koliko su takve strategije i mjere uopšte bile efikasne i koliko doprinose ostvarivanju ravnopravnog tretmana“, kazao je Bjeković.
On smatra da zato neophodne prethodne konsultacije i obavezan kontakt sa romskom populacijom, uključujući Romski savjet i civilni sektor o tome koji problemi ih sprečavaju da na aktvan i efikasan način ostavre svoje primarno ekonomsko pravo, da ako ništa drugo budu konkuretni na tržištu rada.
Bjeković je naveo da su osnovni problemi koji su kod registrovani jeste da su Romi teško zapošljiva kategorija.
„Da u situaciji kad postoji jedan broj mladih Roma koji su već akademski građani ove države, da i oni vrlo teško nalaze posao, da se uglavnom cio sektor zapošljavanja svodi na oblast komunalnih usluga, što navodi na zaključak da su Romi na tržištu rada segregirani samo na jednu oblast, jednu djelatnost“, naveo je Bjeković.
On je ocijenio da je posebno važno da, ako to i jeste slučaj, da se mora imati dosta senzibilnosti da se i u takvim okolnostima Romima omogući ostvarivanje svh prava, ne samo na rad, već i oni prava koja deriviraju po osnovu rada.
Bjeković je kazao da je suština ono što se može sa izvjesnim stepenom vjerovatnoće potvrditi- da Romi još nijesu u dovoljnoj mjeri uključeni na tržište rada, da nijesu kompetativni kao radna snaga i da postoji izražena potreba da se koz različite projekte i primarno kroz interevnciju države obezbijedi njihovo aktivno učešće.
„A sledstveno tome da se obezbijedi i direktno ostvarivanje prava na rad, kao jedno od ključnih ekonomsih, bez kojih sva priča o romskoj populaciji pada u drugi plan“, rekao je Bjeković.
On smatra da se, da bi se ove stvari rešavale, mora poći i od drugih pitanja, primarno onih socijalne i kulturne prirode, dakle prava na obrazovanje i planova koji integrišu potrebe romske populacije sa potrebom tržišta rada.
"Jer bez planskih dokumenata i sveobuhvatne politike teško možemo govoriti o tom incidentalnom zapošljavanju u kom bi Romi bili zapošljavani samo u određenim sektorima gdje ne postoji inetresovanje drugih građana da se zaposle“, zaključio je Bjeković.
Bonus video:
