Nevladina organizacija Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je inicijativu Agenciji za sprječavanje korupcije da utvrdi da li je došlo do narušavanja javnog u korist privatnog interesa odobravanjem godišnjih naknada pojedinim sudijama koji su ispunili uslove za penziju.
Kako se navodi, riječ je o sudijama kojima je Sudski savjet prethodno utvrdio prestanak sudijskih funkcija, zbog ispunjenja uslova za penziju.
Sudski savjet je ove godine donio veći broj odluka, kojima je, shodno Zakonu o zaradama u javnom sektoru, sudijama odobrio jednogodišnje naknade po prestanku funkcije.
"Odluke su donijete i za one sudije, kojima je utvrdio da im prestaje funkcija, jer su ispunili uslove za sticanje penzionog prava", kaže se u saopštenju.
ASP smatra da su odluke Sudskog savjeta o godišnjim naknadama, za sudije kojima je prethodno utvrdio uslov za penziju, više nego upitnog pravnog osnova i indikativne.
"ASP inicijativom traži od institucije zadužene za sprječavanje korupcije, da utvrdi da li je došlo do narušavanja javnog interesa", kaže se u reagovanju.
Navodi se da je ASP, u odvojenoj inicijativi, poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore, uputila set preporuka za unapređenje Zakona o sprječavanju korupcije, u dijelu koji se odnosi na imovinu javnih funkcionera.
"Preporukama se preporučuje korigovanje odredbi, koje praktično omogućavaju funkcionerima da preko članova domaćinstva mogu sakriti i milionski vrijednu imovinu", kaže se u saopštenju.
ASP preporučuje da javni funkcioneri budu obavezni da prijave pravo svojine na nepokretnim i pokretnim stvarima privrednog društva, ustanove ili drugog pravnog lica, čiji su vlasnici, odnosno osnivači članovi njegovog domaćinstva (supruga, djeca).
Sada ova obaveza, kako se navodi, postoji samo za privredno društvo čiji je vlasnik, odnosno osnivač javni funkcioner.
ASP predlaže i da se propiše obaveza za javne funkcionere da moraju dati saglasnost Agenciji za pristup svojim bankarskim i finansijskim računima, ali i preporučuje da se ovo proširi na članove domaćinstva, jer se na bankarskim računima članova domaćinstva mogu takođe sakriti vrijedni iznosi.
"Preporuka je da se odredba o zabrani primanja poklona dopuni tako da javni funkcioneri, u vezi sa vršenjem javne funkcije, ne smiju primiti kredite pod povoljnim uslovima ili besplatno, budući da i taj izvor beneficija može predstavljati prostor za nedozvoljene uticaje i korupciju", kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, pitanje je političke volje da se osnaži zakonski okvir, koji bi smanjio prostor za sakrivanje imovine i ojačao kontrolne mehanizme Agencije.
"U proteklom trodecenijskom periodu mnogi, koji su obavljali javne funkcije, završili su sa ogromnim bogatstvom, koje nikada nije provjereno, a potrebno je snažnije kontrolisati svaku vlast, kako sadašnju, tako i svaku buduću", poručuju iz ASP.
Bonus video:
