Godinu dana od promjene vlasti, crnogorska javnost nema ni za procenat više informacija u odnosu na ono što smo imali tokom vladavine Demokratske partije socijalista (DPS), dok se, kada je u pitanju zakonskih okvir, stvari još uvijek nisu pomjerile sa mrtve tačke.
To za “Vijesti” kazao direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.
Širom svijeta danas se Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama.
Vlada bi uskoro trebalo da raspravlja o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informaciju (SPI).
Milovac je kao primjer netransparentnosti i odbijanja poštovanja aktuelnog Zakona o SPI naveo državnu aviokompaniju Air Montenegro.
Oni su, prema rješenjima u koje su “Vijesti” imale uvid, odbili da MANS-u dostave informacije koje se tiču ugovora o zakupu poslovnog prostora, dokumentaciju koja se odnosi na troškove izrade promotivnog spota “Born to fly” (uključujući ponude koje su prikupljene, odluku o izboru najpovoljnije ponude, ugovore koji su zaključeni za potrebe izrade pomenutnog spota, fakture koje su plaćene), kao i kopije konsultantstkog ugovora, sporazuma ili druge vrste dokumenta kojim je regulisan odnos sa Lufthanza Systems GmbH & Co.
”Nakon nove serije rješenja kojima državna aviokompanija zabranila pristup informacijama o tome kako troši novac, jasno je da više ne možemo govoriti o nepoznavanju relevantnog zakona, već o nastavku prakse koja je umnogome obilježila prethodne tri decenije partijskog upravljanja državnim kompanijama... Bivša aviokompanija je primjer iz koga je trebalo učiti, a ne slijepo slijediti i to ponavljajući iste greške. Smatram da je apsolutno neprihvatljvo da se uprava AirMontenegra prema kompaniji odnosi kao da je ona u privatnom vlasništvu, a ne u vlasništvu svih građana koji imaju pravo da znaju kako se njome upravlja”, poručuje Milovac.
On smatra da “ne postoji niti jedan razlog da državna kompanija štiti privatnost osoba sa kojima posluje, niti da, kako smo vidjeli pristaje na ugovore sa trećim licima koji su kreirani da štite privatni, a ne javni interes”.
”Ne vidimo niti jedan valjani razlog da javnosti ne bude saopštena informacija o tome koliki su troškovi zakupa poslovnog prostora, ili ulaganja u marketinške aktivnosti. Osim što je jednostrano odbila pristup kompletnoj informaciji, državna kompanija je to uradila bez sprovođenja adekvatnog testa štetnosti, kroz koji bi zapravo imala prostor da obrazloži zbog čega bi objava nekog od tih dokumenata bila štetna po javni interes ili interes kompanije”, ističe Milovac.
Iz AirMontenegra, pak, tvrde da “organ vlasti može ograničiti pristup informaciji ili dijelu informacije, ako je to u interesu zaštite trgovinskih i drugih ekonomskih interesa od objavljivanja podataka koji se odnose na zaštitu konkurencije, kao i na poslovnu tajnu u vezi sa pravom intelektualne svojine i ako je informacija poslovna ili poreska tajna u skladu sa zakonom”.
”...Poslovna tajna podatak, odnosno skup podataka koji nije u cjelosti ili djelimično opšte poznat ili dostupan licima iz krugova koji redovno rade sa tom vrstom podataka, koji imaju ekonomsku vrijednost zato što nijesu opšte poznati i na koje se primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite tajnosti na osnovu kojih društvo koje ih zakonito posjeduje obezbjeđuje njihovu tajnost, kao i da je poslovna tajna podatak koji je zakonom i drugim propisom određen kao poslovna tajna. Dana 1. septembra zatražili smo saglasnost za objavljivanje predmetnog ugovora i isti su se izjasnili da nijesu saglasni sa objavljivanjem”, odgovorili su iz te kompanije “Vijestima” na pitanje u vezi sa ugovorom o zakupu poslovnog prostora.
Tvrde i da su, u skladu sa Zakonom o SPI, izvršili test štetnosti.
”Kojim je utvrđeno da bi objelodanjivnje traženih informacija predstavljalo i kršenje odredbi predmetnih ugovora kojima je propisana klauzula tajnosti, na koje su se ugovorne strane obavezale potpisivanjem istih”, navode iz AirMontenegro.
Na pitanje o promotivnom spotu, iz nacionalne aviokompanije kažu da “tražena dokumentacija, odnosno informacija sadrži podatke koji predstavljaju intelektualnu svojinu ponuđača, a ovaj organ nema odobrenje za njihovo objelodanjivanje”.
”Takođe, traženim ugovorima propisana je klauzula tajnosti, a potpisivanjem ugovora ugovorne strane su se obavezale na poštovanje ugovornih odredbi, pa bi eventualno kršenje istih za posljedicu imalo i naknadu štete. Objelodanjivanje traženih informacija značajno ugrozilo i interes iz člana 14 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, budući da je ograničavanje pristupa traženim informacijama u interesu zaštite prava na intelektualnu svojinu koja je sadržana u traženoj dokumentaciji”, pojasnili su iz AirMontenegra.
Iz te kompanije ističu još i da su u ugovoru sa Lufthanza Systems GmbH & Co “propisane odredbe o tajnosti (confidential) podataka na koje su ugovorne strane potpisivanje istog obavezale”.
”Istim članom, propisano je da se ne smiju otkrivati informacije trećoj strani bez pisanog pristanka ugovornih strana.Putem imejla zatražili smo od ovlašćenog lica Lufthansa Systems GmbH&Co.KG da odobri objavljivanje informacija, odnosno predmetnog ugovora i isti nijesu dali saglasnost za objelodavanjivanje informacija bilo kojoj trećoj strani. Na kraju ovaj organ je u skladu sa članom 16 Zakona o slobodnom pristupu informacijama izvršio test štetnosti i utvrdio da bi objelodanjivanje tih informacija predstavljalo kršenje odredbi predmetnog ugovora, kojim je propisana klauzula tajnosti, a na koje su ugovorne strane krivično i materijalno obavezale potpisivanjem istog”, kazali su iz nacionalne aviokompanije.
Milovac ocjenjuje da se “ovako se stiče utisak da uprava kompanije previše olako pristaje na klauzulu povjerljivosti u ugovorima koje sklapa sa trećim licima, bez obzira na njihovu vrijednost”.
”Time se odriče prava da u takvom pravnom poslu adekvatno zastupa javni interes, a to je u ovom slučaju pravo javnosti da zna na koji način se troši novac AirMontenegra”, kazao je on.
Milovac poručuje i da “transparenost u radu državnih institucija jedan je od ključnih preduslova za građansku kontrolu njihovog rada i uspješnu borbu protiv korupcije”.
”Ovo je posebno važno kada su u pitanju kompanije koje država osniva sa ciljem da u budžet unese dodatni novac. Koliko je skrivanje podataka plodno tle za korupciju i zloupotrebe različitih vrsta, imali smo priliku da vidimo na primjeru neslavne sudbine Montenegro Airlinesa”, zaključio je on.
Princip treći, akcije nema
Premijer Zdravko Krivokapić je u svom ekspozeu kao treći od 13 principa rada “prve demokratske Vlade” naveo “potpunu transparentnost”.
”Transparentnost rada svih u državnoj upravi, kao svakog pojedinca, a posebno funkcionera, treba da onemogući korupciju i mito, ali i da obezbijedi blagovremeno reagovanje na sve neusaglašenosti. Ovo je zajednička obaveza svih nas, a posebno medija, sindikata, NVO sektora i bukvaino svakog pojedinaca,” navodi se u njegovom ekspozeu.
Milovac ističe da “danas obilježavamo Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama, a da upravo ovakvi primjeri pokazuju da promjena vlasti nije dovoljna i za suštinsku promjenu odnosa institucija prema pravu javnosti da zna”.
”Nažalost, ni kod nove vlade nemamo dovoljno razvijenu svijest o tome koliko je slobodan pristup informacijama važan za uspješnu i održivu borbu protiv korupcije, te da velike riječi mogu biti korisne kao politički marketing, ali da će za stvarnu demokratizaciju naše zemlje biti potrebno vrlo konkretne akcije u pravcu unapređenja transpatentnosti rada državnih organa”, ističe Milovac.
CGO: Nova Vlada utabanim stazama poslovnih tajni
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) ocijenili su da vlada proaktivnost u skrivanju, umjesto u objavljivanju informacija.
“Posebno je zabrinjavajuće da nova Vlada, koja je obećavala ogromno unapređenje transparentnosti u odnosu na raniju, u praksi nastavlja utabanim stazama netransparentnosti, ali i zloupotreba pojedinih zakonskih instituta kako bi se skrile informacije,” ocijenila je koordinatorka programa Ljudska prava Tamara Milaš.
Ona ističe da se tako poslovnom tajnom proglašavaju ugovori sa ekspertima koje Vlada angažuje u pojedinim resorima, za najam prostorija za privremeni ili dugoročni rad, ugovori sa direktorima određenih javnih preduzeća, a nepoznanica ostaju i brojne transakcije sa državnog računa, ili dokumentacije o kontroverznim poslovima.
U ovoj NVO smatraju i da je Crna Gora još daleko od ispunjenja standarda u proaktivnom objavljivanju i omogućavanju pristupa informacijama, a da tome ne doprinosi ni rad Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).
U saopštenju se dodaje da Skupštini još nije upućen mijenjani Zakon o SPI, iako se ubrzo navršava prva godina mandata novog saziva Vlade.
Bonus video:
