Zašto nijedan građanin ne može da zna koliko se cigara uvozi i izvozi iz Crne Gore?, upitala je izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović Marković na konferenciji "Otvorenost izvršne vlasti: Slijepa ulica za informacije" koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona je dodala da i dalje postoje i poreske tajne.
"Veliki broj podataka u posjedu vlasti nije javno objavljen. Šta je sa onim što imate po arhivama što do sada nismo mogli da vidimo?" pitala je ona.
Ćalović Marković je rekla da je prošle godine, u isto vrijeme prošlo nepunih mjesec dana od promjene vlasti.
"Ja sam imala velika očekivanja, očekivala sam korjenite reforme, da vidimo neke stvari koje su svih ovih godina bile tajne, da će imati neka gotova rješenja, da će biti spremni da saslušaju cijelo društvo, da one zakone koje je prethodna vlast uništila, da izmjena tih zakona bude prioritet, šta se suštinski desilo od toga – ništa", ukazala je Ćalović Marković.
Ono što za sada imamo, ocijenila je, nije mnogo veće nego što je radila prethodna vlast.
"Neka postojeća ministarstva objavljuju i manje informacija nego prethodna vlast. Svi razumijemo, poitička situacija je turbulentna, konstantno smo u krizi. Ja ću vas podsjetiti kako se brzo i efikasno usvojio zakon kojim se obezbjedilo zapošljavanje po dubini, zašto taj zakon nije pratio Zakon o slobodnom pristupu informacijama? Zašto nisu u isto vrjeme samo ukinuli ono što je prethonda vlast tajno, dok je opozicija bojkotovala, usvojila u Skupštini, da bi uništila zakon o SPI?", navela je ona.
Ćalović Marković je istakla da Nacionalni savjet za antikorupciju ima mjesečni budžet od 2.500 eura.
"Relativno skoro smo dobili skener. Mi nemamo mogućnost da objavimo sve što imamo", rekla je Ćalović Marković.
Iz CDT je saopšteno da je sa konferencije poručeno da su se "od nove vlasti očekivale korjenite reforme, objavljivanje podatka koji su svih ovih godina bili tajna, da će biti spremni da saslušaju cijelo društvo, da će izmjena onih zakona koje je prethodna vlast uništila biti prioritet a od toga se, suštinski, ništa nije desilo".
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, kazala je da rade na tome da se od ćutanja uprave krene u drugom smjeru.
"Proširujemo opseg informacija koje organi moraju proaktivno da objavljuju, a naročito onih koji se tiču finansija. Omogućavamo da se zahtjev za slobodan pristup informacijama (SPI) može podnijeti u bilo kojoj formi, čak i ako nije podnešen na propisanom obrascu", rekla je ministarka.
Bitna novina je, kako je istakla, i da se podnosiocu zahtjeva troškovi ne mogu naplatiti za one informacije za koje je zakonom propisana obaveza objavljivanja, čime se organi vlasti dodatno podstiču da proaktivno objavljuju informacije u skladu sa zakonom.
"Jača se uloga nadležnosti agencije, kojoj se pored obaveza da prati stanje u oblasti pristupa informacijama daje ovlaščenje da donosi smjernice za primjenu pojedinih odredaba ovog zakona, kako bi se obezbjedila bolja primjena zakona u praksi, kao i sprovođenje inspekcijskog nadzora, prekršajno kažnjavanje i pokretanje prekršajnog postupka", rekla je Srzentić.
Zamjenica direktora za Evropu u Nacionalnoj zadužbini za demokratiju (NED) Tanja Dramac Džiris, rekla je da ta organizacija šalje poruku društvu da nisu sami.
"Postoje vrijednosni ciljevi ka kojima se NED kreće, to su jačanje institucija, jačanje otvorenosti vlasti, a nikako slijepe ulice za informacije. Drugi je osnaživanje procedura izborne demokratije, za poštene izbore", rekla je Dramac Džiris.
Programska diretorka CDT-a, Milica Kovačević, kazala je da u ovoj godini nemamo nikakav pomak kada je u pitanju rad na politikama otvorenosti vlasti.
"Sjednice Vlade nijesu dovoljno transparentne. Nastavilo se sa praksom cenzurisanja dnevnih redova za sjednice. Najava sjednice i predlog dnevnog reda objavljuju se tek neposredno pred sjednicu, a bilo je slučajeva kada je najava objavljivana i retroaktivno, nakon početka same sjednice. Nije ispunjena javna najava predsjednika Vlade, Zdravka Krivokapića da će sjednice Vlade (ili njihovi djelovi) biti otvorene za javnost", rekla je ona.
Pored svega ovoga što su bile primjedbe i u ranijem periodu, dodala je Kovačević, imamo novi momenat koji doprinosi netransparentnosti Vlade.
"Vlada vrlo često odlučuje o važnim pitanjima bez održavanja sjednice. Ovi materijali nijesu javno dostupni, pa javnost nije blagovremeno upoznata sa njihovim sadržajem ili se o njemu najuporniji informišu iz Službenog lista, nakon završenog odlučivanja", zaključila je Kovačević.
Konferencija je organizovana uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).
Bonus video: