Ljudska prava ne smiju biti alat za postizanje političkih ciljeva, njihovo poštovanje je preduslov za društvo socijalne pravde, a prijedlog Zakona o rodnom identitetu, koji je baziran na samoodređenju, primjer je najbolje prakse i šansa da Crna Gora bude uzor mnogim zemljama u odnosu na poštovanje ljudskih prava.
To je saopšteno na okruglom stolu "Pravo na samoodređenje", koji je Asocijacija Spektra organizovala u partnerstvu sa Kvir Montenegrom, uz podršku Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i Ambasade Kraljevine Nizozemske u Srbiji i u Crnoj Gori.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, kazao je da, kada je riječ o ljudskim pravima transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba u Crnoj Gori “nemamo čime da se ponosimo”.
“Uprkos postojanju brojnih zakonskih rješenja koja prepoznaju rodni identitet van binarnog koncepta podjele na muški i ženski, uključujući Zakon o zabrani dikriminacije i Zakon o rodnoj ravnopravnosti, te brojnih drugih, naša ljudska prava se krše na svakom koraku. Transrodne osobe i dalje prolaze kroz prinudnu sterilizaciju kako bismo promijenili oznaku pola u dokumentima, što predstavlja najgrublje kršenje naših ljudskih prava”, kazao je Ulićević.
Uprkos postojanju Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju, kako je kazao transrodne osobe nemaju pristup hormonalnoj terapiji i suočeni su sa kontinuiranim ćutanjem institucija na njihove apele da se taj problem riješi, ne samo za trans zajednicu, već za sve građane i građanke Crne Gore koji su u potrebi za tom vrstom terapije.
“Zaštita od nasilja takođe je često samo deklarativna, a oni koji vrše nasilje nad nama prolaze nekažnjeno, dok se govor mržnje toleriše u visokom stepenu. Nažalost, svjedoci smo da ljudska prava nijesu visoko na političkim agendama, osim kada govorimo o EU integracijama. Ovo je nešto što je nužno da mijenjamo, jer ljudska prava nijesu i ne smiju biti alat za postizanje političkih ciljeva, već su cilj sama po sebi”, rekao je Ulićević.
A poštovanje ljudskih prava svih je, kako je istakao, preduslov za društvo socijalne pravde.
“Samim tim, pravo na samoodređenje transrodnih osoba, podrazumijeva i pravo na samoodređenje svakog građanina i građanke našeg društva da odredi sebe, svoj identitet, svoj život i da živi autentično”, istakao je on.
Šefica programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Evgenia Giakoumopoulou, kazala je da Savjet Evrope uvijek kao prioritet stavlja svoje antidiskriminacione politike.
“Nikada nije rano početi sa ovim stvarima. Potrebno je da se osigura pravni kapacitet da se promjena imena i roda unosi u rodne listove, pasoše, lične karte i da su ti postupci dostupni bez obzira na starost, finansijski status, ili evidenciju da li je neko kažnjavan ili ne. Dakle, sve je to postupak koji se radi na osnovu samoodređenja. Trenutno u Crnoj Gori nismo došli do željenog nivoa”, rekla je Giakoumopoulou.
Dodala je da, ipak postoji posvećenost i da su napravljeni značajni koraci kada je riječ o pravima LGBT osoba.
“Djelotvorno pravno priznavanje roda bi bio logičan sljedeći korak. Mi aktivno radimo sa Vladom i našim partnerima u Crnoj Gori i svakako ćemo razgovarati o načinima na koje u sljedećim fazama možemo da vam damo podršku”, poručila je Giakoumopoulou.
Načelnica Direkcije za antidiskriminacione politike Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava prava, Mirjana Vlahović Andrijašević, istakla je da je novi zadatak proces prepoznavanja roda na osnovu samoodređenja čime će se omogućiti promjena oznake pola i matičnog broja u ličnim dokumentima bez obaveze da se završe medicinski postupci promjene pola.
“Imamo odličnu saradnju sa nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom i promovisanjem prava i sloboda LGBT osoba u Crnoj Gori i u ovaj izazovni i vrlo zahtjevni poduhvat ne ulazimo od nule, već od polazne osnove u vidu prijedloga Zakona o rodnom identitetu, koji je već sastavila Asocijacija Spektra u saradnji sa drugim organizacijama”, rekla je Vlahović Andrijašević.
Istakla je da su napravljeni veliki pomaci u zaštiti i afirmaciji prava i sloboda LGBTIQ osoba u Crnoj Gori, međutim, kako je pojasnila, prostor za dalje unapređivanje zakonskog okvira i njegove primjene uvijek postoji.
“Tako možemo izgraditi društvo u kojem bismo svi bili jednaki u uvažavanju svojih prava”, poručila je Vlahović Andrijašević.
Doc. dr Ilija Vukčević iz Instituta za pravne studije, predstavljajući analizu „Pravno prepoznavanje rodnog identiteta u pravnom sistemu Crne Gore“, pojasnio je da Zakon o matičnim registrima daje mogućnost da lice izmijeni oznaku pola, međutim to određenje je, kako smatra, dosta šturo i nedovoljno dobro normirano.
“Ono što imamo trenutno u Croj Gori što se tiče pravnog okvira i prakse nije u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Sljedeći korak u našoj analizi bio je da vidimo koja su to najbolja moguća rješenja i analizirali smo države Evropske unije. Postoje dva pristupa. Prvi je samoodređenje. Dakle ne postoje bilo koji uslovi da biste vi, kao transrodna ili interpolna osoba, mogli da promijenite oznaku pola. To je vaš osjećaj, doživljaj tog pitanja i država pred vas ne nameće bilo kakve uslove”, objasnio je Vukčević.
Drugi pristup, kako je rekao, je da postoje određeni uslovi, koji mogu biti proceduralni, medicinski, mogu se odnositi na porodični status, vremenski uslov i uzrast.
Vukčević je istakao da je Svjetska zdravstvena organizacija 2019. godine donijela odluku da „poremećaj rodnog identiteta“ više nije na listi mentalnih poremećaja.
“Ova odluka može imati uticaja na neku buduću praksu da se ide prema jasnom principu samoodređenja prilikom postupaka izmjene oznake pola”, rekao je Vukčević.
Nacrt Zakona o rodnom identitetu, kako je kazao, zasniva se na principu samoodređenja i njime se zabranjuje sterilizacija i prisilne medicinske intervencije, osimo ukoliko neko lice svojom voljom to želi.
“Predlažemo da to bude upravni postupak pred nadležnim organom. Prvi postupak koji je osnovni je promjena oznake pola u matičnoj knjizi rođenih, a na koncu toga slijede i ostali postupci kao što su promjena matičnog broja, imena, kao i promjena drugih ličnih dokumenata”, kazao je Vukčević.
Aktivista Asocijacije Spektra, Nikola Ilić, koji se autovako kao transrodni muškarac, kazao je da je svakodnevno trpio nasilje u školi.
“Mojim vršnjacima sam bio nakaza, bolesnik, ludak, a nije postojao nijedan okvir koji me je prepoznavao kao transrodnog učenika, ali ni volja većinskog dijela profesora i profesorki da svojim primjerom i podrškom utiču na ponašanje đaka oko mene. Bio sam Nikola koji svakodnevno zavija rane na rukama od tuča ili samopovređivanja usljed duševnog bola koji je na mene ostavljalo mentalno zlostavljanje u đačkom domu, prostorijama škole i na putu između te dvije institucije”, ispričao je Nikola.
Bio je, kako je rekao, Nikola koji je kao odličan učenik upisao srednju školu, ali je nije završio, jer je onoga lošeg bilo previše.
“Danas poslije više godina aktivizma, brojnih edukacija i dvije godine psihoterapije neko sam ko još uvijek sanira posljedice. Iako danas znatno osnaženiji i ponosan na svoj rodni identitet i dalje sam ostavljen na milost i nemilost nečijeg razumijevanja, tumačenja mene, mog rodnog identiteta i dokumenata”, kazao je Nikola.
Zaključio je da uslovljavanje bilo koga na medicinske intervencije koje direktno i indirektno utiču na kvalitet života ne smije biti praksa, već predstavlja vrhunac kršenja ljudskih prava.
Bonus video:
