Ako postoji tema koja može da zbliži cijeli svijet, onda je to ekologija i potreba za zaštitom životne sredine - to doživljavam kao jedan veliki kosmopolitski iskorak da se uvezujemo oko onih tema koje granice ne prepoznaju, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović na okruglom stolu na temu klimatskih promjena, koji je organizovala Ambasada Velike Britanije.
Abazović je rekao da Crna Gora, kao jedina u svijetu Ustavom uređena ekološka država, zaslužuje da pruži doprinos, uprkos svojoj veličini u globalnim razmjerama.
Cilj skupa je, kako je saopšteno iz britanske ambasade, otvorena diskusija između međunarodnih subjekata, privrednih društava i drugih zainteresovanih strana u vezi sa podrškom crnogorskoj agendi zaštite životne sredine.
Poseban fokus okruglog stola su bile ambicije Crne Gore u borbi protiv klimatskih promjena, kao i rješenja koja naša država planira da sprovede u vezi sa finansijskom podrškom klimatskoj agendi.
Iz Ambasade Velike Britanije podsjećaju da će vlada te zemlje u novembru biti domaćin konferencije COP26 o zaštiti životne sredine, kojoj će prisustvovati delegacije skoro svih zemalja svijeta. Na konferenciji će biti riječi o djelovanju ka ostvarenju ciljeva Pariskog sporazuma i Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama.
"Kako se približavamo COP26, britanska Vlada istovremeno okuplja vlade, privatne kompanije i civilno društvo kako bi pokrenuli akcije u ključnim sektorima u pojedinačnim državama radi smanjenja emisija štetnih gasova, mobilizacije finansija, prilagođavanja i izgradnje otpornosti na efekte klimatskih promjena", navode iz tog diplomatskog predstavništva.
Ističu da javni i privatni akteri igraju ključnu ulogu u toj tranziciji, te da je stoga i organizovan razgovor sa crnogorskim donosiocima politika, kompanijama i nevladinim organizacijama, kako bi svi bolje razumjeli trenutno stanje stvari i kako mogu bolje da pomognu Crnoj Gori u ostvarenju tih ciljeva.
Na otvaranju skupa, učesnicima se obratio regionalni ambasador za COP26 Dejvid Moran koji je rekao da će COP26 okupiti preko 100 svjetskih lidera i da je zadovoljan što će Crna Gora biti dobro zastupljena i dio globalnog razgovora.
„Čak i ako postignemo sve ciljeve Pariškog sporazuma, to bi dovelo do globalnih temperatura koje bi do kraja ovog vijeka porasle za više od 3 stepena, uzrokujući katastrofalne poplave, požare, ekstremne vremenske pojave i gubitak mnogih vrsta. Zbog toga je neophodno da svijet prepolovi svoje emisije u sljedećoj deceniji, te dostigne neto emisiju ugljenika do 2050. Ujedinjeno Kraljevstvo se obavezalo da će to i učiniti. Tačnije, zemlje koje pokrivaju 70% svjetske ekonomije su se obavezale da dostignu neto nula emisije do 2050. godine. Sada tražimo da sve zemlje svijeta učine isto, uključujući i Crnu Goru.“
Moran je pobrojao tri koraka koje sve zemlje mogu da preuzmu: brzo ukidanje energije iz uglja; zaštita šuma - jer one imaju ulogu u uklanjanju ugljenika iz vazduha; i ukazao da se mora početi sa upotrebom automobila s nultom emisijom.
“Taj će napor zahtijevati angažman ne samo Ministarstva ekologije, već i drugih ministarstava, posebno ministarstava finansija i kapitalnih ulaganja“, dodao je on. „Za postizanje ovih ciljeva potrebna im je poslovna podrška - kako bi došli do inovativnih, zelenijih načina rada i kako bi banke mogle ponuditi zeleno finansiranje. Učešće pojedinaca će jednako biti neophodno. Cjelokupna zajednica će morati da pruži sve što je u njihovoj moći kako bi se postigli ovi ciljevi. Zato smo danas ovdje”, naglasio je Moran.
Abazović je, govoreći o problemu ekofobije, kao osjećaju straha za životnu sredinu, koji će "tek preovladavati u svijetu i u Crnoj Gori", naglasio da Vlada mora ambiciozno pristupiti pokušaju pomoći promjene svijesti građana u pravcu edukacije, shvatanju prioriteta i važnosti obnovljivih izvora energije, korišćenju dosad neupotrijebljenih ekoloških potencijala, ističući da je ekološka Crna Gora najveća komparativna prednost naše države.
Državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Danilo Mrdak je istakao posvećenost naše države dostizanju ciljeva Pariskog sporazuma.
Mrdak je istakao, kako je saopšteno iz britanske ambasade, da su sljedeće dvije godine ključne za crnogorsko društvo i ekonomiju, te da hrabrim, ali na realnosti utemeljnim odlukama i njihovim dosljednim sprovođenjem „možemo izdići kompletnu ekonomiju, ali i međunarodni položaj i prepoznatiljvost Crne Gore na nivo koji se trenutno čini nedokučivim".
"Ukoliko to ne uradimo sada i ukoliko se budemo rukovodili sebičnim razmišljanjima poput ostavljanja teških odluka svojim nasljednicima jer to je daleko i ne mora se to bas sada, rizikujemo da nastavimo da kaskamo za svijetom i da dođemo u situaciju da će nam se energetiski sektor urušiti sam od sebe pod teretom međunarodno preuzetih obaveza i u zakonima postavljenih rješenja,“ kazao je Mrdak.
Poručio je da nema vremena za čekanje i da "moramo biti vrlo aktivni i preduzimljivi u periodu pred nama".
Bonus video:
