Sa još jednog okupljanja pritiv gradnje malih hidrelektrana (mHE) mještani Kraljskih Bara poručili su da ne gaje iluziju da će Vlada u narednih nekoliko mjesec raskinuti koncesione uugovore. Mještani su podsjetili da već 15 mjeseci brane rijeke tog kraja, koje su, kako tvrde, uslov za opstamak sela. U Kraljskim Barama na gradnju mHE planinaralo je preduzeće Dekar, a mještani su u julu prošle godine zaustavili mašine izvođača radova.
„Mnogi respektabilni pravnici decidno tvrde da je koncesioni Ugovor potpisan 2019. godine ništavan, jer je donesen na osnovu zakljucka Vlade. Zbog toga je u dubokom nesaglasju sa Zakonom o koncesija“, tvrdi Milovan Labović.
On je komentarišući dokumeta, koja se odnose na Park prirode (PP) Komovi , kojima pripadaju i Kraljske Bare, kazao da su „porazni demografski podaci istiniti“. No to je, kaže predsjednik MZ, trebalo da spriječi država jasnim strategijama.
„Naše selo, tokom minulih 15 godina, napustilo je oko 75 mladih ljudi. Šta je država učinila da to spriječi ili ispravi, dok su uništavani prirodni resursi, a ovom kraju nije ništa vraćano? Sve te mlade ljude samo jaka ekonomska logika može vratiti“, rekao je on.
Labović je podsjetio da su, tokom minulih skoro godinu i po, „mjejštani radili posao državnih službenika“, te su prikupili mnogobrojne dokaze, koji su, tvrdi, dovoljni za raskid koncesionog ugovora. On je kritokovao i odnos pojedinih lokalnih predstavnika vlasti prema PP Komovi.
„Ne ide mi u glavu da jedna ista osoba da saglasnost na nakardni Eleborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, koji se odnosi na mHE, zatim bude član Savjeta Parka prirode, a onda i potpiše, u ime tog tijela, zahtjev Vladi da se raskinu koncesioni ugovori“, rekao je Labović.
Predsjednik Udruženja za zaštitu Komova (UZKOM) Novica Dragojević tvrdi „da, čak, i laici mogu da zaključe da ima mnogo razloga za raskid koncesionih ugovora za vodotoke u Kraljskim Barama“.
„Nažalost, i pored toga, institucije i dalje tapkaju u mjestu i ćute. Mi se pitamo da li je moguće da Vlada nema toliko moći da okonča ove štetne ugvore“, rekao je Dragojević.
Sačuvajmo rijeke Crne Gore: Odredbe Zakona o obligacionim odnosima omogućavaju raskid koncesionih ugvora
Protestu su prisustvovali aktivisti Pokreta Sačuvajmo rijeke Crne Gore, koji tvrde „da i Zakon o obligacionim odnosima sadrži odredbe, na osnovu kojih bi trebalo raskinuti koncesione ugovore“.
"Zakon o obligacionim odnosima, u članu 101, stav 1, predviđa da: ,,Ugovor koji je suprotan pinudnim propisima ili moralu društva je ništav, ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.’’ Da li je moralno po društvo oduzimati mještanima na sjeveru Crne Gore vodu - izvor života? Da li je moralna koncesiona politika, koja lokalne drvoprerađivače ostavlja bez hljeba? Da li je u skladu sa društvenim moralom, tokom klimatske krize, ostavljati suva rječna korita kroz energetski neefikasne male hidroelektrane i sjeći na hiljade kubika zdravog drveća koje prečišćava ugljen-dioksid iz vazduha? „, saopštili su iz tog pokreta.
Oni pitaju "zbog čega već 10 mjeseci nova Vlada, to jest, Ministarstvo kapitalnih investicija, ne raskida štetne koncesione ugovore pozivajući se na članove 101 i 102 Zakona o obligacionim odnosima kao i na članove 9 i 23 Ustava“.
"U članu 102, stav 2, Zakona o obligacionim odnosima predviđa se da: ,,Ako je ugovor ništav zbog toga što je po svojoj sadržini ili cilju suprotan prinudnim propisima ili moralu društva, sud može (...) odlučiti da druga strana ono što je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda odgovarajućoj humanitarnoj organizaciji ili ustanovi na čijoj teritoriji ta strana ima sjedište, odnosno prebivalište, ili boravište.’’ Dakle, osim što svi koncesioni ugovori mogu i moraju da se raskinu, jer su suprotni društvenom moralu, imamo pravni mehanizam kojim bi desetine miliona eura moglo biti uplaćeno u dobrotvorne svrhe", tvrde iz Pokreta Sačuvajmo rijeke Crne Gore.
Međutim, kako su objasnili, "stiče se utisak da je i novoj Vladi važno da, takozvani, investitori dobiju još nekoliko desetina miliona eura iz državnog budžeta, kroz obeštećenje za svoje Mhee i šumske koncesije".
Umjeto toga, predlažu iz Pokreta, trebalo bi da „ti tajkuni, koji su dobili milione od subvencija, sav taj novac uplate za izgradnju škola, vrtića, bolnica na sjeveru Crne Gore i u druge humanitarne svrhe i time nadoknade štetu koju su napravili lokalnom stanovništvu“.
Aktivisti Pokreta Sačuvajmo rijeke Crne Gore sa protesta su pitali državnu izvršnu vlast da li je sposobna da sprovede zakone, koji su nedvosmisleno, pisani u korist građana Crne Gore.
Bonus video:
