Školski projekat nastao u učionicama beranske Osnovne škole “Vuk Karadžić”, dvije godine od početne ideje, registrovan je kod Ministarstva ekonomskog razvoja i sada i zvanično zaštićen kao patent.
Resor na čijem je čelu Jakov Milatović za “Sistem za održavanje neprekidnog protoka u mini hidroelektranama pomoću mikroračunara” autorima pronalaska Branislavu Miladinoviću, profesoru biologije u OŠ “Vuk Karadžić”, i Milunu Čukiću, koji u istoj školi predaje informatiku, dostavilo je rješenje u julu 2021.
Sve je počelo kada je u škole u Crnoj Gori ušao mikrobit - “mali računar velikih mogućnosti”.
Mikrobit računari ušli su u crnogorske učionice 2018. godine, kroz projekat “Škole za 21. vijek”, kojeg realizuje Britanski savjet. Zahvaljujući tim malim, moćnim računarima, kroz mikrobit sekcije, osnovci su uz podršku nastavnika razvijali brojne projekte, a tim iz OŠ “Vuk Karadžić” razvio je jednostavno rješenje za jedan od problema koje uzrokuju male hidroelektrane.
Izgradnjom malih hidroelektrana (mHE) dio vode iz potoka i rijeka koristi se za proizvodnju energije, ali su graditelji u obavezi i da dio ostave za normalno funkcionisanje živog svijeta i potrebe ljudi. Taj nivo vode, za koji mještani koji žive uz rijeke tvrde da često nije ispoštovan, naziva se “biološki minimum” ili “ekološki prihvatljiv protok”.
Nastavnici i učenici OŠ “Vuk Karadžić” iz Berana prepoznali su problem nepoštovanja tog minimuma i napravili sistem koji pokazuje kad voda iz rijeke smije da se crpi, a kad ne, i ukazuje ako biološki minimum nije ispoštovan. Čitav sistem zasnovan je na mikrobitu.
Nekoliko tih “malih računara, velikih mogućnosti” u svakom trenutku prati nivo vode u koritu i onog trenutka kad taj nivo pada ispod dozvoljenog minimuma, automatski zatvaraju protok do turbine i time onemogućavaju da elektrana dalje koristi vodu rijeke ili potoka.
”Sva raspoloživa voda u trenutku zatvaranja protoka do turbina, preusmjerava se u riječno korito”, pojašnjava vođa tima i jedan od nosilaca prava na patent, profesor biologije Branislav Miladinović.
Prema njegovim riječima, njihov sistem poruke o tome da investitor ne poštuje propisani minimum vode u koritu može da šalje institucijama - inspekcijama, nadležnom ministarstvu...
Zahvaljujući sistemu koji su realizovali beranski učenici, Miladinović i njegov kolega Čukić, i svaki građanin bi u realnom vremenu mogao da prati šta se dešava na malim hidroelektranama. Za to su, kaže Miladinović, neophodni samo dobra volja nadležnih, minimum ulaganja za realizaciju sistema koji je baziran na njihovom patentu, te vebsajt koji je povezan za svim mHE u Crnoj Gori i koji bi 24 sata, svakog dana u godini prikazivao stanje na terenu.
”Crna Gora mora da proizvodi energiju. Iz hidroelektrana dobija se 74,3 odsto energije, a 24,7 odsto je energija koja se dobija iz Termoelektrane Pljevlja. Znamo da termoelektrane zagađuju vazduh, emituju ugljendioksid, a emitovanje ugljendoksida pospješuje klimatske promjene, ubrzava ih… Kad sagledamo sve to, hidroelektrane su zelena energija. HE, vjetroelektrane, solarna energija spadaju u obnovljive izvore. Međutim, u Crnoj Gori svuda je izražen problem ugrožavanja ekosistema rijeka od hidroelektrana. Imamo energiju, ali se sa druge strane ne poštuju ekološki elaborati, ne pušta se dovoljan nivo vode u riječna korita, već se sva voda zloupotrebljava i preusmjerava u proizvodnju energije”, kazao je Miladinović i dodao da je problem izražen kod svih, a posebno malih hidroelektrana.
Pojasnio je i da se nepoštovanje definisanog minimalnog ekološkog protoka negativno ne odražava samo na živi svijet u rijekama i potocima, već i na lokalno stanovništvo, koje te vode koristi za zalivanje bašta, da napoji stoku…
”Ovim projektom sve smo to preduprijedili, riješili, sve se dešava u realnom vremenu i riječno korito ne može da ostane bez vode”, rekao je on.
Projekat kojim jedna školska mikrobit sekcija učestvuje u rješavanju realnog problema, Miladinović i sada učenici devetog razreda Andrija Dašić, Miloš Bubanja, Luka Aković, Marko Živaljević, Ivan Marinković i David Obradović predstavili su nedavno britanskoj ambasadorki Karen Medoks i regionalnom ambasadoru za klimatske promjene Dejvidu Moranu. Događaj je organizovao Britanski savjet u Crnoj Gori, u susret Konfereniji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26).
Istog dana, drugi nosilac prava na patent, nastavnik informatike Milun Čukić i sada učenik Gimnazije “Panto Mališić” Miro Marjanović, predstavili su projekat “Plastenik”.
Miro je ispričao da se i njegova porodica bavi plasteničkom proizvodnjom, a da nerijetko vremenski i drugi uslovi zahtijevaju ozbiljnu posvećenost i angažman.
Plastenik zasnovan na mikrobit računarima, kako je ispričao, štedi i vrijeme i energiju ljudstva koje se angažuje za rad u plasteniku, ali štedi i energiju i vodu, jer mali računari “budno” prate brojne parametre i u odnosu na njih podešavaju i nivo svjetla u plasteniku, količinu vode koja se koristi za održavanje neophodne vlažnosti zemlje… Sistem u odnosu na vrijeme vani, manje ili više otvara prozore plastenika i pušta onoliko vazduha koliko je neophodno. Ili se, jednostavno, samo zatvori…
Medoks i Moran kazali su da je ono što su vidjeli posebno značajno jer su mladi ljudi uključeni u rješavanje problema.
”Mladi moraju biti uključeni u razgovore o klimatskim promjenama, biti dio akcije, mijenjati svijet nabolje, sada i u budućnosti”, poručila je Medoks, dodajući i da je važno preći sa riječi na djela i realizovati praktična rješenja.
Moran je kazao da je zadivljen koliko jednostavna rješenja, poput sistema upravljanja protokom u mHE, rješavaju važne i velike probleme u oblasti zaštite životne sredine…
Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama održava se od 31. oktobra do 12. novembra, u Glazgovu. Domaćin Velika Britanija 26. konferenciju realizuje u partnerstvu sa Italijom.
Organizatori su i mladima uputili poziv da predstave svoje ideje i konkretne akcije, kojima mogu pomoći u rješavanju globalnog problema klimatskih promjena. Poziv je objavljen na stranici: https://ukcop26.org/pre-cop/youth4climate-2021.
Bonus video:
