Skadranski ribari iz mjesta Dajljan u blizini novog mosta na Bojani izlovili su proteklog vikenda na tone popularne “jesenke” koja je krenula na mrijest prema moru.
Te vrste cipola u Ulcinju, svake godine je sve manje, a tamošnji ribari i ekolozi, strahuju da zbog zapreka u susjednoj Albaniji može doći i do njenog nestajanja poput jadranske jesetre, koje od osamdesetih godina prošlog vijeka nema u Skadarskom jezeru.
”To nijesu dobre vijesti za nas. Naprotiv, obespokojavajuće su i traže hitnu reakciju nadležnih državnih institucija jer mi ne držimo ključ problema. On je u Albaniji”, kaže za “Vijesti” jedan od vodećih crnogorskih ekologa Dželal Hodžić.
U Dajljanu su već vjekovima unazad, širinom cijelog korita Bojane, postavljene metalne mreže, koševi i konstrukcije, isprepletane običnim ribarskim mrežama. Kada su zatvorene, sprečavaju migraciju ribe u oba smjera. Mreže su postavljene u obliku latiničnog slova “V”, što jata riba tjera pravo u zamke, odakle ih ribari izlovljavaju improvizovanim kalimerama.
”Jesenka” se mrijesti u moru i na stotine tona te ribe krenulo je iz pravca Skadarskog jezera, a dubina Bojane na teritoriji Albanije na kojoj su postavljene mreže i koševi, iznosi svega nekoliko metara. Ogromne količine te ribe zbog toga neće stići do mora da polože jaja.
Hodžić smatra da su mreže i koševi u Dajljanu u suprotnosti sa svim evropskim poveljama koje govore o nesmetanoj migraciji ribe.
”Naša država ima odlične odnose sa Albanijom u svim sferama osim na polju ekologije, gdje su na očajnom niovu. Zato nam se dešavaju mrtve kokoške koje plutaju Bojanom, a nerijetko i strvine krava, svinja, ovaca... To se mora promijeniti”, kazao je Hodžić. Naveo je da je tačno da su mreže u Dajljanu, tradicija koja traje vjekovima.
”Ali je vrijeme da ih uklonimo i pošaljemo u istoriju. Samo na taj način, spasićemo i “jesenku”, ali i druge ugrožene vrste, poput jegulje, kuble...”, ocijenio je Hodžić.
Ulcinjski ribari tvrde da Bojana više nije rijeka kakva je bila prije dvije ili tri decenije.
”Za vrijeme bivše Jugoslavije nijesmo imali ovih problema. Riba je nesmetano migrilala i u rijeci je bilo napretek. Sada više nije tako jer pored ustava kod Skadra, na albanskom dijelu Bojane i dalje se čuju dinamiti i agregati”, kažu oni.
Istraživanja CIN-CG/BIRN, prije dvije godine pokazala su da su do kasnih 80-ih i sredine 90-ih albanske vlasti kontrolisale rad “vrata” na Bojani, da bi poslije dramatičnih društvenih i političkih događaja i promjena u Albaniji uslijedio period potpuno zatvorenog prolaza koji su, bez institucionalnog nadzora, koristile lokalne porodice.
”Danas su tkz. daljani u rukama koncesionara, a pod prismotrom nadležnih službi i inspekcija. Pravila su utvrđena zakonom, ali, prema svjedočenju pojedinaca, mogućnosti zloupotrebe i dalje su velike. Stanovnici Skadra o tome nerado govore, naviknuti na to da je mreža, gotovo uvijek – razapeta”, stoji u istraživačkom tekstu.
Hodžić podsjeća da je u Bojani prije nego što su podignute četiri brane na Drimu, bilo i kečiga i hama, ali da ih sada ih više nema.
Bivše Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja nije imalo sluha za ovaj problem, a na pitanja “Vijesti”, kazali su da nemaju informaciju o slučaju u mjestu Dajljan i da problem mogu procesuirati tek kada dobiju zvaničan zahtjev.
”I ovoj i prošloj Vladi, Ulcinj je zadnja rupa na svirali. Baš kao i Morskom dobru”, kazao je Hodžić.
Prema Zakonu o ribarstvu Albanije, daljani na Bojani moraju biti otvoreni od 15. marta do 31. avgusta, ali i u drugoj polovini godine ima perioda kada ne smiju biti zatvoreni.
Bonus video:
