Crna Gora i Albanija moraće da ulože veće napore u očuvanju najvrijednijeg zajedničkog resura - Skadarskog jezera, koje je ugroženo zbog krivolova, prekomjernog izlovljavanja ribe i velikog zagađenja.
To je, između ostalog, rečeno na zatvaranju druge faze petogodišnjeg regionalnog projekta "Očuvanje i održivo korišćenje biodiverziteta na Prespanskom, Ohridskom i Skadarskom jezeru (CSBL)", koji je uradila Njemačka organizacija za međunarodnju saradnju (GIZ), a finansiralo njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).
"Treba poboljšati sistem prečišćavanja voda. To je stvar zdravog razuma i od ključnog je značaja za poboljšanje ekološkog statusa jezera i podrazumijeva modernizaciju pogona za prečišćavanje voda u KAP-u i gradovima Podgorici, Cetinju i Skadru. Moraju se uvesti mjere za smanjenje korištenja hemikalija u poljoprivredi i na albanskom i na crnogorskom dijelu. Ne govorimo industrijskoj proizvodnji, vinarijama i plntažama, već o malim domaćinstvima koja proizvode puno povrća u blizini jezera. Ona uglavnom koriste pesticide i vještačka đubriva i to kako rade je daleko od dobre poljoprivredne prakse. Stare septičke jame su rasute svuda po Skadarskom basenu, naročito na albanskoj strani i u takvom stanju da ne mogu da spriječe prelivanje, naročito kada nastupe poplave koje nijesu rijetke", kazao je menadžer projekta Ralf Peveling.
Na konferenciji je predstavljen i izvještaj "Riblja fauna i ribarstvo - Skadarsko jezero", prvo istraživanje nakon punih 40 godina o stanju ribljih populacija po standardizovanim metodama na teritoriji obje države.
Iako su, prema riječima Majkla Pjetrika iz njemačkog Instituta za slatkovodno ribarstvo u početku dobili podatke da u jezeru ima pedesetak vrsta riba, trogodišnje istraživanje pokazalo je da ih ima 19, a da je najgore stanje sa ukljevom.
Prema riječima profesora Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Danila Mrdaka u Crnoj Gori nije postojala nikakva ribarstvena statistika.
"Od 1982. su postojali neki podaci, a nakon toga nema nikakvih, dok je u Albaniji postojala ribarstvena statistika, ali je bila prilično nepouzdana. Utvrdili smo da već 2013. godine imamo veliki problem sa ukljevom, a 2014. smo dobili potvrdu. Došlo je do prelova 2013. i zbog toga tri godine nismo imali ukljevu ili smo je imali u malim količinama. Odmah smo alarmirali tadašnju upravu Nacionalnog parka i apelovali, da dozvole ljudima ribolom dok imaju slave, a u januaru da zabrane ribolov ukljeve, jer mogu ostati bez nje narednih pet godina. Tek 2014, kada nije više bilo ukljeve, zvali su nas u pomoć. Tada je bilo kasno, ali smo opet savjetovali da se zabrani ribolov ukljeve. Prošle godine smo imali mlade jedinke ukljeve u populaciji, što je indikator da može da dođe do poboljšanja, ali tek 2018. imaćemo brojnost za lov i prodaju”, kazao je Mrdak.
Na crnogorskoj strani, kako je naveo, postoji mnogo veći broj vrsta i količine riba, koje su značajno veće po dužini.
"Dva puta, a u nekim periodima i tri ili četiri puta je bolja naša strana jezera od albanske. To znači da mi imamo i tri ili četiri puta veću odgovornost za očuvanje jezera nego oni", kazao je Mrdak.
On je ocijenio da je teško gazdovati ribljim fondom ako se ne zna koliko riba ima po hektaru i koliki je prinos, te da je neophodno procijeniti ukupnu količinu jegulje i krapa, kao najznačije ekonomske vrste, i ribolovcima uvesti obavezu da rede dnevnike ulova.
Bonus video:
