Sistemske promjene bitnije su od visine sankcije u prevenciji krivičnih djela protiv polne slobode djece i nemoćnih, ocijenile su advokatica Maja Živković i izvršna direktorica udruženja Roditelji, Kristina Mihailović.
One smatraju da je opravdana odluka Odbora za rodnu ravnopravnost da podrži izmjene Krivičnog zakonika, kojim su predviđene strože kazne za djela protiv polne slobode djece i nemoćnih.
Živković je agenciji MINA kazala da Crnu Goru karakteriše blaga kaznena politika, pa izrečena sankcija često ne odgovara težini učinjenog krivičnog djela.
“Nalazim za opravdano predviđanje strožih sankcija za krivična djela protiv polne slobode. Praksa je pokazala da sistem ne funkcioniše dobro, za šta su propisane sankcije samo jedan od problema, možda ne i glavni”, rekla je Živković.
Ona je navela da se mora detaljno analizirati stanje i postupanje uključenih organa, kako bi se njihova uvezanost poboljšala, ali i kako bi ti organi sami radili na na prevenciji i adekvatnijem djelovanju.
“Ne može se očekivati da samo sankcije budu od značaja za specijalnu i generalnu prevenciju, već državni organi moraju prepoznati i svoju ulogu i početi da djeluju na više polja”, smatra Živković.
Kako je navela, praksa je pokazala da, u većini slučajeva, raspon sankcija nije bio adekvatan, a postoji problem i u prepoznavanju olakšavajućih i otežavajućih okolnosti.
“Često dešava da sud, osobi koja je izvršila obljubu nad djetetom, kao olakšavajuću okolnost nađe to što ta osoba ima djecu, a zbilja je upitno može li se ova okolnost tretirati kao olakšavajuća”, kazala je Živković.
Prema njenim riječima, pooštravanje kaznenih mjera ne doprinosi prevenciji u značajnom procentu.
“Jedan od problema je nepostojanje mogućnosti za adekvatan rad sa žrtvama i počiniocima, kako bi se pomoglo i jednima i drugima”, kazala je Živković.
Ona smatra da bi trebalo razmotriti zakonska rješenja drugih zemalja, kao što je izricanje mjera zabrane počiniocima.
“Primjera radi, zabrane približavanja nekim mjestima gdje borave djeca, zabrane rada sa djecom, sve zavisno od konkretnog slučaja”, dodala je Živković.
Ona je ocijenila da provjeravanje osuđenih, uz poštovanje njihovih prava i uz mogućnost ukidanja provjera kada se procjeni opravdanost, može biti od pomoći i samom osuđenom.
Mihailović je agenciji MINA kazala da je odluka Odbora za rodnu ravnopravnost dugo očekivana.
“Mi već predugo čekamo da se Skupština i Plenum izjasne po tom pitanju. Nadam se da će se što prije izjasniti Odbor za pravosudni sistem i da ćemo što prije imati i konačnu odluku Parlamenta da se pooštri kaznena politika”, rekla je Mihailović.
Ona je dodala da je predlog izmjena zakona stigao u Parlament u junu, od kada se čeka usvajanje.
“Zaista predugo za tako važnu stvar a to je, u stvari, samo prvi korak ka stvaranju ambijenta koji štiti djecu, odnosno kažnjava i evidentira počinioce”, ocijenila je Mihailović.
Ona smatra da predloženo zakonsko rješenje samo po sebi ne može značajno uticati na prevenciju tih krivičnih djela, već da se moraju preduzeti brojne druge aktivnosti.
Kako je navela, kaznenu politiku u određenim segmentima treba još pooštriti, a mora se još dosta toga uraditi, počev od adekvatnog registra.
„Onda se neće dešavati da neko ko je već osuđivan, nakon što uradi slično djelo bude osuđen prekršajno na dva mjeseca”, smatra Mihailović.
Ona je kazala da je važno nadziranje osoba koje služe kaznu, kao i ukidanje novčanog sankcionisanja za takva krivična djela.
“Ima još stvari koje bi morale da se mijenjaju i podrazumijevaju, kao što je nemogućnost izricanja olakšavajućih okolnosti za ova djela”, ocijenila je Mihailović.
Ona je rekla da su ponuđene izmjene bolje nego zakonsko rješenje koje je na snazi, ali i da postoji problem u sprovođenju aktuelnog Krivičnog zakonika.
“Da su za pojedina djela dosuđivane maksimalne kazne, ili čak kazne koje su na optimalnom nivou, bilo bi i sada moguće reći da imamo kaznenu politiku koja nije tako loša”, smatra Mihailović.
Ona je istakla da su u sudskoj praksi do sada često propisivane kazne koje su ispod zakonskog minimuma.
“Kad bi se i ova postojeća zakonska rješenja primjenjivala kako treba, moglo bi se reći da te kazne i nijesu toliko niske, iako smo, naravno, potpuno saglasni da im treba promjena”, kazala je Mihailović.
Bonus video:
