Nakon hiljada turista, izletnika, planinara i ljubitelja tradicionalne barske kuhinje, Stari Bar je odnedavno ugostio i specifične posjetioce, koji će u njegovim ljepotama uživati na duže staze. U staroj kući Jovovića u Gretvi, umjetnički bračni par iz Francuske Julijan Modika Helmštrot i Lena Nikčević, otvorili su ateljee, čime su ovom tri vijeka starom zdanju među maslinama udahnuli novi život, a Starom Baru pokazali da je spreman i za drugačije goste od “klasičnih”.
Lena Nikčević kaže da je sa Julijanom i njihovim troipogodišnjim sinovima blizancima Jurajem i Oresteom došla u Bar kako bi djeca savladala jezik i naučila svoje korijene. Godinu dana ostaju u Crnoj Gori, a provešće potom isto vrijeme sa istim ciljem u Minhenu jer je Julijan “pola Italijan, a pola Njemac”.
“U Francuskoj imamo velike ateljee i uspijevamo da živimo od onoga što radimo, tako da je bila velika promjena da sve to ostavimo i dođemo ovdje, ali, prilagođavanje nam dobro ide. Tražili smo prostor u kojem možemo da radimo, a da bude daleko od potrošačkog društva, i otac me je uputio na profesora Ivana Jovovića da nam pomogne u izboru. Sasvim slučajno smo saznali da je on upravo obnovio staru porodičnu kuću i oduševili smo se kada smo je ugledali-puno svjetlosti u prostorijama, inspirativno okruženje… Priroda je ovdje ljudima dala zaista najveći poklon”, priča Nikčević koja je na Cetinju završila prve tri godine likovne Akademije, a diplomirala u Francuskoj, u kojoj je potom provela 18 godina.
Prema postojećim pisanim izvorima, ova kamena jednospratnica zidova debelih od 80 centimetara do jednog metra, sagrađena je 1722. i jedna je od najstarijih kuća u Baru “u upotrebi”, svakako i jedna od rijetkih kamenih sačuvanih u originalnom obliku. Publicista i istoričar Ivan Jovović, predsjednik barskog ogranka Matice crnogorske, ističe da mu je prilikom obnove kuće želja bila da se u izvornom obliku sačuva crnogorsko narodno graditeljstvo. Kuću je podigao Stijepo Jovov, a pod njenim svodom je stasalo osam pasova Jovovića, najstarije porodice u Gretvi.
“U rekonstrukciji sam se trudio da sve bude kao nekad, konsultovao sam i arheologa Omera Peročevića, koristeći dostupne materijale obnovio i enterijer i eksterijer. Ovakav pristup su uzrokovale porodične emocije i memorije, ali i želja da se naša kulturna baština valorizuje kroz ono što je nekada bio strateški pravac Starog Bara, a to su umjetnički ateljei i zanatska djelatnost, da se ne svede sve samo na banalnu komercijalizaciju. Drago mi je da su u mojoj kući sada dva jedina aktivna ateljea u Starom Baru koji, čini mi se, daju neku vrstu putokaza lokalnoj zajednici kuda i kako ovdje treba ići”, ističe Jovović.
Julijan Modika kaže da mu veoma prija mir u Gretvi koja će mu svakako kasnije biti inspiracija, s obzirom na to da sada završava radove “koji su već ranije bili mentalno konstruisani”. Julijan je završio čuvenu školu mozaika u italijanskom Spilimbergu, a za svoj mozaik portret Frenka Zape 2011. dobio je prvu nagradu Orsonija, starog venecijanskog proizvođača stakla. Radio je mnogo na restauraciji sakralnih spomenika, od Lurda, preko marsejske katedrale Svete Marije, do pravoslavnog manastira Mor Gabrijel u Turskoj.
“Produžio sam sa mozaicima ovdje tamo gdje sam stao u Francuskoj, ali, kad se “pustim”, biće u mojim radovima sigurno refleksija na ovo lijepo okruženje, more…. Ovo što ja radim apstraktna je umjetnost i moj odgovor svijetu u kojem ljudi žive sve brže, a moji kameni mozaici su radovi koji “usporavaju” vrijeme i zahtijevaju “ slou-moušn” hod”, ističe Julijan.
Lenin stvaralački proces takođe zahtijeva mnogo vremena, dubi providne materijale, “za rad treba najmanje sedam dana”. Okrenuta je pejzažima koje je u septembru prikazala na izložbama u Turu i Semonijeu, za 2018. priprema novu postavku u Turu, te zajednički rad sa suprugom u sklopu tradicionalnog godišnjeg projekta međunarodne grupe mozaičara čiji je Julijan član.
Dosadilo im potrošačko društvo
"Dosadilo nam je potrošačko društvo, da moramo da budemo uvijek konektovani, prisutni na društvenim mrežama. Danas umjetnik mora prvo da bude političar, pa tek onda umjetnik. Ovo što mi radimo u ateljeu je porodično-umjetnički projekat, naš zajednički cilj je da se vratimo ne samo porodičnom, već i prirodnim koerijenima", kaže Nikčević.
Bonus video:
