Žene treba pozvati da izraze svoje stavove, a politike, mentorstvo i profesionalne medijske mreže služe kao osnova za lični i profesionalni razvoj žena u medijima, poručeno je na panelu u okviru projekta “Media for All”.
Kako je saopšteno iz ambasade Ujedinjenog kraljevstva (UK) u Crnoj Gori, taj projekat je okupio grupu medijskih profesionalaca, kako bi istražili izazove u pogledu uticaja rodnih razlika i podjela na razvoj medija.
Regionalni projekat „Media for all“ finansira britanska Vlada, a sprovodi Britanski savjet u Crnoj Gori u partnerstvu sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN), Thomson fondacijom i Međunarodnim centrom za obuku i istraživanje nevladinih organizacija (INTRAC).
Navodi se da je britanska ambasadorka Karen Medoks danas, na tom projektu, otvorila događaj na kojem se razgovaralo o zastupljenosti žena i manjina u medijima.
“Na panel debatama je bilo riječi o ulozi žena, muškaraca i manjina u medijima i društvu. Razgovaralo o mogućnostima za razvoj i unaprjeđenje rodne ravnopravnosti u sadržaju medija i na radnom mjestu”, kaže se u saopštenju.
Kako su dodali, na panelu se govorilo o bezbjednosti novinara i novinarki u fizičkim i onlajn prostorima, kao i praktičnim načinima za osnaživanje žena kroz razvoj politike, umrežavanje i mentorstvo.
Ministarka javne uprave digitalnog društva i medija Tamara Srzentič je kazala da je se u tom pogledu može mnogo učiniti.
„Možemo i možete mnogo, ako već sada razmotrite šta u vašoj redakciji ili mediju nije kako bi moglo, i ako već danas učinite prvi korak da to mijenjate”, rekla je Srzentić.
Ona je pozvala medije da koriste rodno senzitivni jezik, pišu u ženskom rodu, pričaju o ženama, ali, kako je rekla, ne samo o žrtvama nasilja, već i o ženama dobitnicama nagrada i priznanja.
Srzentić je pozvala sve urednike i urednice medija da u svojim timovima dođu do podataka o zastupljenosti žena na svim pozicijama u lancu odgovornosti u medijima.
“Vodimo podatke, upravljajmo njima, trudimo se da u svakom trenutku imamo razvijene planove rodne ravnopravnosti, podstičemo kvalitetniji, ravnopravniji radni ambijent i težimo odnosu 50:50 na svim nivoima”, rekla je Srzentić.
Britanska ambasadorka Karen Medoks je pozvala novinare da pomognu u povećanju vidljivosti žena koje ruše stereotipe.
„To možete učiniti tako što ćete obratiti pažnju na to kako predstavljate žene u svojim pričama“, rekla je Medoks.
Medoks je istakla da je važno da novinarke ne dobijaju samo zadatke u okviru kojih izvještavaju o “mekim temama”.
“Dajte im zadatke u okviru kojih će izvještavati o politici, ekonomiji, tehnologiji, kriminalu –oblastima u kojima je potrebno rigorozno istraživačko izvještavanje i koje će im pomoći da postanu lideri u svojim organizacijama”, navela je Medoks.
Direktorica projekta “Media for all”, Larisa Halilović, poručila je da iskustvo jasno pokazuje potrebu za podizanjem svijesti, promjenom percepcije i preduzimanjem daljih akcija.
“S obzirom na to da žene sačinjavaju većinu u medijskoj profesiji, a čine i polovinu populacije, njihov glas se mora čuti i predstaviti jasno i ravnopravno”, dodala je Halilović.
Ona je navela da to znači osporavanje stereotipa i razvijanje praktičnih rješenja za uključivanje žena u razgovor – kao ekspertkinja, medijskih profesionalaca i članica publike.
Direktorica Britanskog savjeta u Crnoj Gori Vanja Madžgalj rekla je da ta organizacija njeguje politiku jednakosti, različitosti i inkluzivnosti.
“Rodna ravnopravnost, snažno prisustvo žena, naš je prioritet“, istakla je Madžgalj.
Iz ambasade su naveli da je cilj projekta finansijska i strukturna otpornost medija, poboljšanje rodne ravnopravnosti na radnom mjestu, kao i kvalitetniji, relevantniji, rodno osjetljiviji sadržaj.
“Jedan od ciljeva projekta je bio da se ojača glas nedovoljno zastupljenih grupa, uključujući žene, manjine i mlade”, naveli su iz ambasade.
Kako su dodali, preko tog programa, novinari i urednici diskutuju o trenutnom statusu rodne ravnopravnosti, pravičnosti, radnog pariteta, zastupljenosti i bezbjednosti medijskih radnika i radnica.
“Projekat pokušava da obezbijedi jednake uslove za žene i manjine u medijima i omogući im da imaju iste šanse u svim rangovima ove profesije”, rekli su iz ambasade.
Oni su dodali da žene u medijima treba pozvati da izraze svoje stavove kao ekspertkinje, aktivne članice društva, kao i publike.
“Novinari i novinarke dijele pritiske i rizike profesije, ali su novinarke izložene posebnim rizicima od kojih su njihove muške kolege pošteđene”, navodi se u saopštenju.
Iz ambasade su poručili da će mehanizmi podrške, kao što su politike, mentorstvo i umrežavanje, smanjiti rodne nejednakosti.
“Ali mehanizmi nijesu dovoljni. Svi imaju odgovornost da osiguraju da se rodne podjele zaustave i da se principi jednakosti i pravičnosti sprovode u praksi”, zaključili su iz ambasade.
Bonus video:
