Crna Gora, uprkos tome što globalnoj emisiji gasova sa efektom staklene bašte doprinosi sa svega 0,009 odsto, ima ambiciju da preuzme vodeću ulogu kod međunarodnih partnera i fondova, kako bi sprovela promjene – i na taj način postala primjer ostalim malim državama koje žele ostvariti veliki uticaj, saopštili su iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Kazali su da Vlada aktivno radi, kako na međunarodnom tako i na nacionalnom nivou, na ubrzanju sprovođenja mjera koje se tiču klimatskih promjena, kroz niz međuresornih reformi i proaktivnih mjera.
Delegacija Vlade će učestvovati na konferenciji Ujedinjenih nacija COP26 u Glazgovu, gdje će se usaglasiti sa međunarodnim naporima ka dostizanju globalnog net-zero cilja i planu zadržavanja rasta prosječne globalne temperature u okviru od 1,5 stepeni.
"Kako bi ubrzala tempo svog putovanja kroz klimatsku adaptaciju i stvaranje niskokarbonske budućnosti, revizijom Nacionalno utvrđenog doprinosa Vlada Crne Gore se odvažno obavezala na smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte do 35% do 2030. godine. To znači smanjenje od 2.117 kt emisija CO2 do 2030. godine. Osim toga, Crna Gora učestvuje i u globalnim inicijativama poput No New Coal sporazuma Ujedinjenih nacija, Global Ocean Alliance i Sofijske deklaracije", navode iz Ministarstva.
Podsjećaju da je Crna Gora bila među prvim balkanskim državama koje su preuzele dodatne obaveze povodom klimatskih promjena kroz smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2). Sa postignutim ciljem umanjenja karbonske emisije od 30%, postavljenim 2015. godine, Crna Gora je ove godine povećala cilj redukcije na 35% do 2030. godine, a to povodom obilježavanja 30 godina od proglašenja za ekološku državu. Postoje indicije da će sistematske mjere u šumarskom i poljoprivrednom sektoru pomoći da država dostigne redukciju i do 40% u naznačenom periodu", dodaje se u saopštenju.
Ističu da su uaganje u čistu energiju, čistu tehnologiju, uz napore za povećanje zelene infrastrukture i razvoja, ključni fokus Vlade i dio njene vizije o izgradnji zelene ekonomije za budućnost, uz nove industrije i radna mjesta. To podrazumijeva podršku prekograničnom upravljanju rizikom od poplava i razvoj energetske infrastrukture, uključujući izgradnju novih vjetroelektrana i pametnih brojila, navode iz Ministarstva.
Kazali su da Vlada blisko sarađuje sa UNDP-om kako bi osnažila svoj Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), gradeći veće institucionalne kapacitete za sprovođenje politika prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena kroz povećanu transparentnost i efikasniji protok informacija od značaja za izvještavanje o efektima staklene bašte. Vlada nastavlja i sa usklađivanjem politika sa zakonodavstvom EU, čime je osigurana osnova za nacionalni sistem praćenja, izvještavanja i kontrolu štetnih gasova, kao i za unapređenje materija koje utiču na emisiju GHG, dodaju iz Ministarstva.
“Naša je namjera da postanemo primjer male države koja će pokazati da su velike stvari moguće. Odlučni smo uzeti učešće u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i osigurati nultu neto budućnost”, kazao je državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak.
“Znamo da nas čeka još mnogo posla kako bi osigurali pravu tranziciju za ljude u Crnoj Gori, regionu i globalnoj zajednici. Zbog toga smo se obavezali na dalje smanjenje emisije štetnih gasova, sprovođenje velikih planova za prilagođavanje i ublažavanje uticaja klimarskih promjena, kao i na saradnju sa našim evropskim partnerima i nacijama širom svijeta, kako bi djelovali globalno”, dodao je.
Nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene (NAP), u skladu sa holističkim i sveukupnim pristupom Vlade, kako navode iz Ministarstva, okuplja korisnike projekta, ministarstva i institucije odgovorne za ekologiju, poljoprivredu, šumarstvo, vodoprivredu, zdravstvo, ekonomiju i finansije, sa ciljem prepoznavanja klimatskih rizika i informisanja o investicijama, projektima i programima za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Prvi nacrt te analize predviđen je za decembar ove godine.
Potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, podsjećaju iz Ministarstva, Crna Gora se dodatno obavezala na niz konkretnih klimatskih aktivnosti, koje uključuju uvođenje karbonskih poreza i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postepeno ukidanje subvencija na ugalj, što predstavlja dio sveukupne ambicije da postane karbonski-neutralna država. "Vladina posvećenost širem programu ulaganja u zelenu infrastrukturu uključuje: upravljanje pitkim vodama i razvoj solarnih i vjertro-projekata u narednih pet godina", stoji u saopštenju.
Na međunarodnom planu, Crna Gora je jedna od sedam vodećih zemalja potpisnica dokumenta Ujedinjenih nacija o zaustavljanju izgradnje novih termoelektrana. Uz Čile, Dansku, Francusku, Njemačku, Šri Lanku i Veliku Britaniju, naša država podržava globalno ukidanje upotrebe uglja kroz No New Coal Agreement, a očekuje se da će se mnoge zemlje uskoro pridružiti inicijativi, dodaju iz Ministarstva.
Podsjetili su i da je Crna Gora jedna od 62 zemlje koje podržavaju britansku Global Ocean Alliance inicijativu za biodiverzitet i konzervaciju, pod nazivom 30by30, čime se multilateralno obavezala na očuvanje 30 odsto svjetskih okeana do 2030. godine.
Bonus video:
