U Crnoj Gori je od malignih bolesti prošle godine umrlo više od 1.700 osoba, a oboljelo više od 3.000, saopštila je juče ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović.
Naglašavajući da su poslije kardiovaskularnih oboljenja, maligne bolesti najčešće bolesti današnjice i da predstavljaju globalni zdravstveni problem, navela je da u svijetu postoji značajan porast broja oboljelih od karcinoma i da Svjetska zdravstvena organizacija predviđa do 2040. porast incidence malignih bolesti za 47 odsto.
”Prema podacima interaktivne internet platforme SZO, koja se bavi globalnom statistikom - GLOBOCANA, za 2020. godinu, u Crnoj Gori je od malignih bolesti oboljelo preko 3.000 osoba, a broj smrtnih ishoda za navedenu godinu je preko 1.700. Zato su u okviru Strategije za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti date osnovne smjernice za sveobuhvatni i koordinisani odgovor na sve veću zastupljenost nezarazanih bolesti u nacionalnoj zdravstvenoj patologiji”, kazala je Borovinić Bojović na otvaranju onkološkog sastanka “Onko dani: U korak sa inovacijama” u Meljinama.
Ministarstvo zdravlja, sprovodeći Vladinu politiku, navela je, u kontinuitetu radi na jačanju nacionalnih kapaciteta, promociji multisektorske saradnje, u cilju smanjivanja izloženosti štetnim riziko faktorima, jačanju zdravstvenog sistema i sistema praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva za kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti, među kojima su najzastupljenije maligne bolesti.
Ona je istakla to da imajući u vidu činjenicu da se veći procenat pacijenata otkriva u uznapredovalom ili metastatskom stadijumu bolesti, Ministarstvo zdravlja i Klinički centar, odnosno Institut za onkologiju, resurse usmjeravaju u pravcu ranog otkrivanja bolesti, uz već postojeće inicijative ka dostpunosti adekvatnih terapijskih opcija.
”Za razliku od pasivnog pristupa u borbi sa pandemijom koji je bio dominantan prošle godine, kada je Klinički centar bio praktično zatvoren pola godine, 2021. godine zdravstveni sistem je zauzeo proaktivan pristup, nadoknadio većinu ogromnih lista čekanja i dalje nastavlja intenzivnim tempom, sa namjerom da hronične nezarazne bolesti konačno dobiju značaj koji im pripada. Takođe, pokrenuli smo ponovo tri skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva, koji su bili potpuno obustavljeni. Intenzivno se radi na promociji zdravih stilova života i edukaciji stanovništva, a polazni segment u svemu tome su nacionalni programi i strategije, kao krovni elementi razvoja zdravstvenog sistema”, naglasila je ministarka zdravlja.
Prateći globalnu statistiku u vezi sa porastom incidence malignih bolesti, ljekari Instituta za onkologiju, kako je kazala, svakodnevno rade na unapređenju ishoda liječenja pacijenata u pravcu ranog otrkrivanja bolesti, pravovremene dijagnostke i adekvatne terapije koja podrazumijeva i dostupnost takozvanih inovativnih terapija.
”U proceduri je formiranje novog stručnog savjetodavnog tijela za kontrolu malignih bolesti, čiji je cilj unapređenje kvaliteta programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva, kao i tijela za unapređenje kvaliteta registra za maligne neoplazme. Lista lijekova, koja podrazumjeva dostupnost inovativnih ljekova za savremeni takozvani personalizovani pristup u onkologiji umnogome je ispred zemalja u regionu, a za pojedine lokalizacije, poput karcinoma dojke, ne zaostaje ni u odnosu na zemlje zapadne Evrope”.
Bonus video:
