Mjesna zajednica "Savina" – Donji Grbalja upozorila je Ministarstvo kapitalnih investicija da se protivi usvajanju koncesionog akta ležišta kamena "Platac" u Krimovici, upozorivši da kamenolom ugorožava život ljudi, ne isključujući proteste ukoliko Vlada aminuje ovaj dokument.
Resor Mladena Bojanića stavio je na javnu raspravu koncesioni akt, koji je izrađen na osnovu incijative kompanije "Carinvest" koja prethodnih deceniju i po eksploatiše kamenolom na toj lokaciji.
"Mjesna zajednica Savina u potpunosti osporava i protivi se usvajanju ovakvog akta od strane Vlade Crne Gore. U prilog tome ukazaćemo i navešćemo glavne razloge zbog kojih donošenje ovakvog koncesionog akta je na štetu mještana sela, vlasnika zemljišta i cijelog područja Donjeg Grblja. Napomenućemo da se Mjesna zajednica i ranije dopisima obraćala Vašem ministarstvu i izrazila nezadovoljstvo i protivljenje za bilo kakvo buduće otvaranje kamenoloma, deponija i sličnog na prostoru Grblja, a što očigledno niste uzeli u razmatranje, prilikom sačinajavanja ovog nacrta akta. Prije svega, postojeći kamenolom, već sada, mještanima naše Mjesne zajednice ugrožava životnu egzistenciju, smanjuje kvalitet života, a o čemu svjedoči sama slika podneblja, kamena prašina, potresi izazvani miniranjem, povećana buka i ostalo. Ovim nacrtom koncesije predviđeno je proširenje kamenoloma, pa bi isti u ukupnoj površini iznosio 368 376 m2, što bi dodatno uticalo na zagađenje biodiverziteta, kao i na povećanje štetnih uticaja na život čovjeka prije svega", navodi se u dopisu koji potpisuje predsjednik Savjeta MZ "Savina" Stevan Midorović.
Kako se dodaje "ovakav nacrt koncesionog akta je kontradiktoran i suprotan, pa stoga i nepodoban za usvajanje, jer nije u skladu sa već usvojenim odlukama Vlade Crne Gore".
"Ovo zbog toga što je Vlada usvojila Plan zaštićenog područja Parka prirode Platamuni, a koji dio zaštićenog područja odgovara i zemljištu kamenoloma. Stoga, na jedan način se pokušava zaštititi priroda Crne Gore, odnosno biljni i životinjski svijet, dok usvajanjem nacrta koncesije upravo se čini suprotno. Takođe ovakav nacrt je suprotan i važećim zakonskim odredbama i to odredbi čl. 23.st.1 Zakona o geološkim istraživanjima, kojim je propisano da na prostoru na kome se nalaze gradska naselja, javne saobraćajnice, vodoprivredni objekti, vodovodi, područja izvora mineralnih i termalnih voda, spomenici kulture, prirodne rijetkosti koje su proglašene (nacionalni parkovi, zaštitne šume i dr.), nijesu dozvoljena geološka istraživanja mineralnih sirovina iskopima, podzemnim istražnim radovima i dubinskim bušenjem. Shodno napred navedenom, kamenolom spada u zaštićeno područje Parka prirode, pa ne postoje uslovi za davanjem koncesije na ovom lokalitetu. Cijenimo da je nedovoljno ispitan uticaj koncesije na biljni i životinjski svijet, kao i na život mještana ovog podneblja, te da su objašnjenja data uz nacrt nedovoljna i neutemeljena i ne uzimajući u obzir stvarno stanje na terenu, već da su istim date samo određene smjernice, a koje smo svjedoci se godinama koncesionari ne pridržavaju, već ostaju samo mrtvo slovo na papiru. Dakle, sva pribavljena mišljenja nadležnih sekretarijata su neprecizna i data ne bazirajući se na konkretnim ispitivanjima i faktičkom stanju na terenu. Dalje, ukazujemo da se granica kamenoloma u značajnom približila turističkoj zoni, odnosno da je od uvale Trsteno udaljena 796 m. Stoga je i nelogičan je ovakav potez nadležnog ministarstva, s obzirom da je glavna djelatnost od koje država ubira novac turizam, a na ovaj način se razvoj ove privredne grane na ovom prostoru ograničava i urušava", naglašava se u dopisu.
Takođe ukazuju da u svim modernim evropskim država su ovakvi kamenolomi na lokacijama udaljenim od gradskih i prigradskih naselja i sela, odnosno od naseljenih mjesta.
"Postavlja se pitanje zašto i po ovom pitanju ne pratimo evropski trend, već upravo suprotno. Naime, kamenoloma je od najbliže kuće na udaljenosti od samo 62 m, a od ostatka sela 324 m. Zaključuje se da država umjesto da radi na tome da vrati život u sela i proširi postojeća sela koja imaju potencijala, država radi upravo suprotno i radi na proširenju kamenoloma. Upravo, proširivanjem kamenoloma i davanjem nove koncesije na period od 30 godina, država gasi život u ovom dijelu Grblja, kao i mogućnost za razvoj ruralnog turizma, koji sve više dobija na značaju, a što je upravo primjer selo Krimovice, Višnjevo, Zagora, u neposrednoj blizini. Ukazujemo da već postojeći kamenol u mnogome je do sada ograničio ovaj prostor, kao i njegov razvoj", ističe se u dopisu.
Kako naglašavaju u njihovoj mjesnoj zajednici postoji tendencija da se i proširi broj ugostiljskih objekata, privatnog smještaja, a što uslijed postojanja majdana u blizini odbija investitore od teritorije naše mjesne zajednice.
"Takođe, imajući u vidu prirodni pejzaž ovog prostora, kamenolom figura kao rupa na ovom prostoru i narušava i sami izgled sela, a za šta saglasnost nije dala i Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Na kraju, ako zanemarimo pravnu regulativu, kao i ekonomsku korist države, a koja je na godišnjem nivou minimalna i bez velikog uticaja na budžet, a sve imajući u vidu štetu koju kamenolom stvara jednom podneblju, postavlja se pitanje da li država štiti interese jednog pojedinca ili država treba da stane u zaštitu svojih građana od pojedinaca? Na kraju napominjemo da bi usvajanje ovakvog nacrta koncesije bilo u potpunosti nedopustivo, neprimjerno programu Vlade i svemu za šta bi trebalo da se zalaže, a to su prije svega interesi građana i mještana, a ne jednostrana odluka Vlade na štetu građana. U tom smislu, prije svega, radi zaštite našeg života na tom podneblju, a potom i imovine i budućeg razvoja, preuzećemo sve što je u našoj moći, te na zakonit način izraziti nezadovoljstvo i u vidu protesta i drugih radikalnih mjera u koliko bi ipak vlada usvojila ovakav nezakonit akt", zaključuje se u dopisu.
Bonus video:
