Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dostavio je izjašnjenje u više slučajeva koje ispituje Agencija za sprečavanje korupcije, a tiču se Duška Kneževića i njegove Atlas banke, a očekuje se izjašnjenje i u vezi kolekcije satova, ali i imovine u nikšićkom selu Kočani.
To stoji u informaciji o ponovnom postupanju Agencije po presudama Upravnog suda, a koje je od ASK zatražio skupštinski Odbor za antikorupciju.
Jedan od slučajeva odnosi se na putovanje lidera Demokratske partije socijalista (DPS) u Dubai (UAE) 2010. godine, a čije je troškove od nepunih 30.000 eura snosio Knežević.
”Javni funkcioner dostavio je izjašnjenje. Nemoguće je dobiti izjašnjenje od Duška Kneževića, jer isti nije dostupan istražnim organima Crne Gore. U toku je izrada rezultata ispitnog postupka, nakon čega će biti donijeta odluka”, navodi se u informaciji koju je na sjednici Savjeta Agencije pročitao predsjednik Momčilo Radulović. Knežević se nalazi u Londonu.
Agencija ponovo odlučuje i za njegovo putovanje iste godine u St. Trope u društvu tadašnjeg ministra, a sadašnjeg poslanika DPS-a Branimira Gvozdenovića, a koje je, prema dokumentaciji, Knežević platio najmanje 22.700 eura.
I Đukanović i Gvozdenović su, prema informaciji Agencije, pozvani na raspravu, a nakon njihovog izjašnjavanja će biti doneseni rezultati ispitnog postupka, a nakon toga i odluke.
Upravni sud je poništio prethodna rješenja Agencije, jer je tadašnje rukovodstvo odbilo da razmatra inicijative MANS-a u ova dva slučaja, pravdajući se da su se putovanja desila prije nego što je ta institucija počela sa radom.
Na predsjednika države odnosi se i slučaj neprijavljivanja u svom imovinskom kartonu duga od 17.000 eura u Kneževićevoj Atlas banci. Đukanović je tvrdio da nije znao za dug, ali ga je potom izmirio uz pomoć sina Blaža Đukanovića.
”U toku su rezultati ispitnog postupka. Javni funkcioner dao je izjavu pred Agencijom”, navodi se u informaciji.
Agencija je ranije odbila da se bavi time što Đukanović nije prijavio dug u banci, tumačeći da to nije poklon.
U dijelu koja se tiče neprijavljivanja vrijedne kolekcije satova, iz Agencije su kazali da je Đukanoviću upućen poziv da se izjasni.
”Vijesti” su u martu 2019. objavile da sve kuće na porodičnom imanju u Kočanima nisu bile prijavljene.
Iz Agencije su kazali da “provjerom podataka nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja sa podacima koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih organa”. Upravni sud naložio je Agenciji da donese nove, zakonite odluke u oba ova slučaja.
Posljednji slučaj odnosi se na neprijavljeno vlasništvo Đukanovića nad firmama koje se pominju u aferi Pandora papiri, a na koje je ukazao MANS. Iz Agencije su juče kazali da je u ovom slučaju utvrđen prekid postupka “do okončanja postupka pred Specijalnim državnim tiužilaštvom (SDT)”.
Javni funkcioneri dužni su po Zakonu o sprečavanju korupcije da u imovinskim kartonima prijave tačne i potpune podatke, u suprotnom im prijeti novčana kazna od 500 do 2.000 eura.
Na sjednici Savjeta Agencije pomenuti su i slučajevi Gvozdenovića i bivšeg ministra odbrane, a danas takođe poslanika DPS-a Predraga Boškovića.
”Javni funkcioner se izjasnio i čeka se da se dostave dodatni dokazi nakon čega će Agencija donijeti rezultate ispitnog postupka, pa potom i odluku”, kazali su iz Agencije na slučaj porijekla novca za finansiranje školovanja dvoje djece Gvozdenovića u inostranstvu.
MANS i “Vijesti” su utvrdili da je za školovanje svoje dvoje djece u Milanu i Londonu potrošio najmanje 370.000 eura. Taj iznos, kako se navodi, Gvozdenović nije mogao uštedjeti od zvaničnih prihoda, a “Vijestima” je rekao da je “imao pomoć šire rodbine”, bez daljeg obrazloženja.
Agencija ponovo odlučuje i po inicijativi Instituta alternativa (IA) da li je Bošković prekršio Zakon o sprečavanju korupcije prihodujući posljednjih godina iz međunarodnih rukometnih organizacija oko 130.000 eura. Agencija je svojevremeno tumačila da se ovo ograničenje ne odnosi na međunarodne, već samo na domaće sportske organizacije. Upravni sud je naložio donošenje novog rješenja u ovom slučaju.
Nakon predstavljanja dokumenta Agencije, svi članovi Savjeta kritikovali su sadržajnost informacije, odnosno što u njoj nema više detalja. Posebno su istakli da je Odbor za antikorupciju tražio da im dostave dokumentaciju o ovim predmetima.
”Ne možemo dostaviti izjašnjenje javnog funkcionera niti dokaze koje prikupljamo, jer ih mi ocjenjujemo i donosimo odluku u odnosu na njih. Svako traženje je vid vršenja pritiska na Agenciju. Kad mi donesemo odluku, Skupština nema pravo da se žali na našu odluku, ima javni funkcioner”, poručila je na jučerašnjoj sjednici direktorica Jelena Perović.
Članovi Savjeta tražili su od Perović da dopuni informaciju u dijelu koji se tiče hronologije svih ovih postupaka.
Članica Savjeta Goranka Vučinić pojasnila je da bi hronologija u ovim predmetima dala pregled rada Agencije
”Ovaj zahtjev Odbora, ako čitamo njegovu svrhu, jeste da se vidi da li je Agencija selektivno ili neselektivno postupala i da je hronološki u razumnim rokovima postupala, jer vjerovatno postoji određena sumnja od određenog broja poslanika i šire javnosti da Agencija u ovim slučajevima nije postupala,” kazala je ona na sjednici.
Na predlog zamjenika predsjednika Odbora Dragana Bojovića, to skupštinsko radno tijelo je krajem oktobra donijelo odluku o održavanju kontrolnog saslušanja na temu postupanja novog rukovodstva Agencije po donesenim presudama Upravnog suda u ovim slučajevima. Kontrolno saslušanje još nije zakazano.
Članovi Agencije pohvalili su juče rezultate Odsjeka za sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera u dijelu odredbi koje se odnose na sprečavanje sukoba interesa i poštovanje ograničenja u vršenju javnih funkcija.
Načelnik Odsjeka Stefan Radunović kazao je na sjednici da je od početka rada Agencije donijeto 952 mišljenja koja su obavezujuća, a samo ove godine 162. On je kazao da je samo ove godine na osnovu mišljenja Agencije podnijeto 20 ostavki.
Postupci protiv Spajića, Borovinić Bojović i Injac kod SDT-a
Direktorica Agencije kazala je da je Odbor tražio stare predmete.
”A ja sam smatrala da nisu samo interesantni predmeti iz 2010, 2011. i 2012. godine i da su itekako interesantni predmeti iz 2021. godine”, kazala je Perović na sjednici.
U informaciji se zato navode i slučajevi protiv tri sadašnja ministra u Vladi Zdravka Krivokapića.
Jedan predmet je, kako je ranije javljeno, formiran protiv ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića zbog potencijalnog ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije vezano za zaduživanje države u iznosu od 750 miliona eura državnih obveznica na međunarodnom tržištu.
”Taj postupak je pred SDT, u fazi izviđaja. Samim time Agencija više nema nadležnosti sve do okončanja postupka pred SDT,” navodi se u informaciji.
Dva postupka se vode protiv ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović i drugih zbog potencijalnog ugrožavanja javnog interesa koji upućuje na postojanje korupcije vezano za dodjeljivanje specijalizacije i predlaganja članova upravnih odbora.
Protiv ministarke odbrane Olivere Injac vodi se postupak vezano za javni oglas za izbor kadeta za obrazovanje na akademiji u Grčkoj.
”Poslati su na ocjenu SDT, da li se u vezi u predmetnom događajima stiču elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, navodi se u informaciji.
Radulović je pojasnio da je Agencija dužna po zakonu da svaki predmet pošalje na izjašnjenje SDT.
”Ukoliko SDT u međuvremenu preduzme svoje aktivnosti ili se oglasi da je nadležno i da postoje elementi, u tom trenutku Agencija je dužna da prestane sa svim aktivnostima i da sve materijale za date predmete preda tužilaštvu”, kazao je on.
Bonus video:
