Crna Gora ima veliki potencijal speoloških objekata na njenoj teritoriji, ali to nije još iskorišćeno na pravi način.
To je saopšteno na današnjoj naučnoj tribini profesora dr Gorana Barovića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na temu "Spelološki objekti Crne Gore i mogućnosti njihove valorizacije", koja je održana u Rektoratu u Podgorici.
Kako je poajsnio Barović tribina je održana povodom Međunarodne godine speoloških objekata i krša, navodeći da veliki dio prostora na svijetu izgrađuje karst.
"Osiguravaju vodu za oko deset odsto svjetske populacije. Desetine milijardi dolara godišnje se ostavri u turizmu i njima povezanim granama privrede od valorizacije. Speološki objekti su takođe središte kulturne baštine", naveo je Barović.
On je istakao da i pored brojnih speoloških objekata u Crnoj Gori, kod nas je valorizovano samo dva, odnosno Lipska pećina i na putu je da to bude Đalovića pećina, koja se prema dokumentima Agencije za zaštitu životne sredine naziva Pećina nad vražijim firovima.
"Zato je i mi tako nazivamo, iako je u narodu prepoznata kao Đalovića pećina. U toj pećini mogu da se nađu svi mogući ukrasi i nakiti kojih ima u svijetu. Ta pećina, u kojoj je do sada istraženo 20 kilometara staza, ima veliku mogućnost i potencijal. Kada se završi projekat valorizacije mnogi će imati koristi od nje, jer ako neko dođe do pećine, neće se zadržati samo tu, možda će negdje prenoćiti, pa kupiti suvenire, a to sve neko treba da napravi, tako da je jasno koliki je to potencijal", kazao je Barović.
U odnosu na region, kako je istakao, Crna Gora je valorizovala mali broj speoloških objekata, iako ih je zvanično registrovano preko 1.500, a stvarno ih ima još više.
Barović je naglasio da kod nas imaju dva speolosvetilišta – Ostrog i Dajbabe.
"O značaju Ostroga je suvišno govoriti", navodi Barović.
On je istakao da je speološke objekte u Crnoj Gori istraživao veliki broj naučnika, ali da su svi bili stranci i da se nada da će se u budućnosti zadesiti neko iz naše države da to uradi i prezentuje javnosti.
"Mnogi od njih su dolazili u Crnu Goru, ne znamo ni ko ih je pozivao, kakav materijal su napravili i šta su zabilježili. Crna Gora je među 23 zemlje svijeta, koje su uvrštene na mapu država koje imaju speološke objekte od izuzetnog značaja", kazao je Barović.
On je najavio da će u narednom periodu početi sa izradom Monografije speologije Crne Gore, na kojoj će raditi sa svojim kolegama i saradnicima.
U državi je zaštićeno osam speoloških objekata, jer su prepoznati, kako je kazao kao oni, koji imaju nešto više od drugih.
Među njima, kako je kazao su, Lipska pećina, Duboki do, Batuša, pećina nad vražijim firovima...
Barović navodi da speološki objekti poput špilja primorju, nemaju veliki turistički potencijal, osim za vlasnike brodića koji voze turiste do tih lokacija.
"Nekada smo imali uređenu Cetinjsku pećinu, staze, sa osvjetljenjem. Međutim, sada je ta lokacija devastirana, zbog podizanja nivoa podzemnih voda. Kao što vidite uređaji su uništeni, smeća ima na sve strane, ne preporučujem da se ide u nju", kazao je Barović, pokazujući fotografije uništene pećine.
Na lokalitetu Crvena stijene, kako je pojasnio Barović, tragovi čovjeka su stari 185.000 godina, što govori samo po sebi o značaju tog speološkog objekta, a Crna Gora ima još dosta tih objekata, koje treba pomenuti, ali to jednostavno zbog vremena nijesu uspjeli.
Barović je bio predsjednik Sаvezа speleoloških orgаnizаcijа Jugoslаvije (1995–2003), na čelu Speleološkog društvа Nikšić je od 2002. godine, predsjednik Bordа direktorа je Asocijаcije speleoloških društаvа Crne Gore.
Bonus video:
