Nikšićka vještačka jezera - Slano i Krupac, gotovo su presušila nakon višemjesečne velike suše.
Tamo gdje je proljetos bila voda, sada je suva, ispucala zemlja koja svjedoči da značajnije kiše odavno nema.
Situaciju je dodatno pogoršala činjenica da jezera služe za potrebe hidroelektrane (HE) Perućića.
"Evo trideset godina lovim na nikšićkim jezerima i ne pamtim da je vodostaj ikada bio niži. Došli smo čisto da ne budemo kući. Stavili smo četiri štapa, ali ništa - ribe nema”, kazao je Radule Popović, koga je reporterka “Vijesti” zatekla na dijelu Slanog jezera gdje još ima vode.
On tvrdi da je jezero prije mjesec bilo puno šarana i babuške.
"Toliko je šarana bilo da su se sa njim mogla poribiti sva jezera po Crnoj Gori. Sada ribe nema, vjerovatno je otišla ka izvoru, traži vodu. Ovako nizak vodostaj smeta ribama jer logično je, ako nema vode, nema ni ribe“.
Iako je Slano jezero maltene bara, a Krupac, kako reče jedna Nikšićanka, viši čovjek može pregaziti, u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) tvrde da je nivo vode obje akumulacije iznad biološkog minimuma.
"Plan u bilansu za akumulacije Krupac i Slano je 38.709.000 metara kubnih, dok je ostvarenje do sada 21.208.000. Akumulacija Slano je na ostvarenom nivou od 8.800.000 metara kubnih, dok je bilansom planirano 28.059.000”, odgovorili su iz EPCG.
Tvrde da su padavine tokom 2017. godine na slivnom području rijeke Zete u svim mjesecima, osim februara, bile ispod prosjeka. “Godišnji prosjek padavina je 1.984 litera po metru kvadratnom, a od januara do novembra 2017. imamo nivo od 850 litara po kvadratu".
Navode da je u januaru palo nešto više od 19 odsto prosječnih padavina, a u oktobru blizu 30 procenata: “Imajući u vidu sve ovo, okosnica u proizvodnji električne energije u prethodnom periodu bila je termoelektrana Pljevlja.
Angažovanje hidroelektrana Perućica i Piva je svedeno na minimum, što pokazuje i njihova ostvarena proizvodnja tokom septembra i oktobra. Hidroelektrane su korišćene samo u satima kada je potrošnja na maksimumu".
Stručnjaci upozoravaju da biljke i životinje mogu da nestanu
Nizak vodostaj negativno utiče na životinjski i biljni svijet, a stručnjaci upozoravaju i da povećavaju rizik nestanka flore i faune.
Prema riječima Katarine Burzanović, spec.ekologije, zbog dugotrajne suše i ekstremno visokih temperatura vodostaji na svim rijekama i jezerima u Crnoj Gori izuzetno su niski, a na mnogima i ispod biološkog minimuma.
“Riba u tim uslovima ne opstaje. Količina rastvorenog kiseonika se drastično smanjuje, a kada se doda još i uticaj povremenog ispuštanja štetnih i opasnih materija od strane nesavjesnih pojedinaca, onda imamo drastičnu situaciju. U tim uslovima riblji fond se smanjuje, količina uginule ribe u jezerima i rijekama raste, što ugrožava i druge životinjske i biljne vrste”.
Njena koleginica, doktor bioloških nauka Nada Bubanja, ističe da karakter i raspored vodene vegetacije najviše zavisi od vodnog režima i da stalna ili povremena promjena nivoa vode, posebno u akumulacijama za potrebe hidroelektrana, dovodi do stvaranja biljnog pokrivača, čiji se raspored i struktura razlikuju od karakteristične vegetacije u jezerima sa manje-više stalnim nivoom vodnog režima.
"Vodena vegetacija je sklonište za manje ribe, mjesto za njihovo mriještenje, hrana za ribe, ptice, vodene insekte i druge vodene organizme pa njeno odsustvo dovodi do njihovog ugrožavanja”.
Bonus video:
