Umjesto oko 300.000 eura, koliko je godišnje u prosjeku naplaćivano zbog zagađenja životne sredine, država bi ove godine trebalo da od zagađivača, na ime redovnih i zaostalih naknada, naplati oko 1,2 miliona. Nakon što početkom 2022. uspostavi registar zagađivača i uvede i niz informacionih rješenja, u Agenciji za zaštitu životne sredine (EPA) očekuju da u narednom periodu evidencija zagađivača i naplata eko-naknada za zagađenje budu kvalitetniji.
”EPA je vršeći kontrolu naplate dugovanja iz ranijeg perioda na osnovu izdatih rješenja, u koordinaciji sa Upravom prihoda i carina, Ministarstvom ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Eko fondom, kao i u saradnji sa Upravom za inspekcijske poslove, tj. ekološkom inspekcijom, došla do podataka o neplaćenim naknadama. Naime, ukupno 32 obveznika u principu izmiruju svoje obaveze po osnovu obračunatih eko-naknada, sa prolongiranjem roka isplate kao i mogućnošću isplata na rate”, kazali su “Vijestima”.
Na ime eko-naknada, svi zagađivači su u 2021. dužni da uplate oko 1,2 miliona eura. Iz EPA su kazali da im je dosad uplaćeno malo više od pola miliona. Dodali su i da su najveći dužnici Kombinat aluminijuma Podgorica, odnosno “Uniprom” koji gazduje KAP-om, te Željezara “Tosčelik” iz Nikšića.
”Uniprom” po osnovu obračunatih i ispravki rješenja, za zagađenje duguje 833.121,24 eura, a do sada je, za dva rješenja, uplatio nepunih 138 hiljada. Zbog ispostavljenih rješenja o naplati eko-naknade za prošlu, te za 2016. i 2017, vlasnik KAP-a Veselin Pejović prije nekoliko dana zaprijetio je direktoru EPA Milanu Gazdiću.
Iz Agencije su “Vijestima” kazali da se u proteklim godinama toj vrsti evidencije nije pristupalo “na dovoljno profesionalan i zadovoljavajući način”, da sistematizacija nije predviđala da se neko bavi rješenjima, i najavljuju da će od 1. januara početi primjena registra zagađivača, da će registar sadržati i bazu o emisijama zagađivača i javnosti omogućiti pristup informacijama o životnoj sredini.
Preporuku da uspostavi registar zagađivača životne sredine Agenciji je sredinom maja uputila Državna revizorska institucija (DRI), kroz reviziju uspjeha “Efikasnost mehanizma regulacije, praćenja i izvještavanja o kvalitetu vazduha u Crnoj Gori”. Na lokalnom nivou trebalo je uspostaviti registre, a na centralnom katastar zagađivača. Kako je u reviziji DRI, pored ostalog, navedeno da EPA ne raspolaže podacima o iznosu naplaćene ekološke naknade u periodu od 2017. do 2020, kao ni odgovarajućom evidencijom izdatih rješenja, preporučeno je i uspostavljanje adekvatne evidencije rješenja i iznosa naplaćene eko-naknade.
Preporuke se odnose na period kada je na čelu EPA bio Nikola Medenica.
Na pitanje o razlozima zbog kojih za period naznačen u reviziji uspjeha DRI nisu valjane evidencije o iznosu naplaćene eko-naknade i ona o izdatim rješenjima, iz EPA su kazali da nisu postojali uslovi za “adekvatan unos, analizu, obradu, kao i urednu transparetnost podataka”, a da “nije ni postojao akt o sisitematizaciji radnih mjesta kao opis obaveza službeničkih mjesta, koja bi se bavila donošenjem rješenja i uspostavljanja adekvatnog mehanizma i baze podataka”.
Zakon o životnoj sredini, kako su pojasnili, propisuje da Katastar zagađivača životne sredine sadrži podatke o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prenosu i odlaganju zagađujućih materija i otpada u životnu sredinu.
”Katastar zagađivača vodi Agencija, a zagađivači su u obavezi da Agenciji dostavljaju podatke o ispuštanju zagađujućih materija do 31. marta tekuće za prethodnu godinu. Prethodnim zakonskim rješenjem obaveza zagađivača bila [je] da se podaci o ispuštanju zagađujućih materija dostavljaju opštinama, koje su vodile Lokalne katastre zagađivača. Sakupljeni podaci dostavljani su Agenciji. Shodno navedenom, EPA raspolaže tim podacima, počev od 2009. Međutim, iz razloga nepostojanja adekvatne programske aplikacije koja bi omogućavala adekvatan unos, analizu, obradu, kao i urednu transparetnost podataka, u toku kontrole rada DRI na reviziji uspjeha ‘Efikasnost mehanizma regulacije, praćenja i izvještavanja o kvalitetu vazduha u Crnoj Gori’ u Agenciji nije postojala konkretna evidencija izdatih rješenja. Rješenja jesu izdavana i u 2017, kao i u kasnijem periodu, na osnovu dostavljenih izvještaja, ali ne u obimu koji smo naknadno utvrdili”, pojasnili su “Vijestima”.
Dodali su i da se, u odnosu na preporuke međunarodnih organizacija i utvrđene činjenice, tom pitanju “nije na dovoljno profesionalan i zadovoljavajući način pristupilo”.
Nedostatak kadra, kako su kazali, nastojaće da koriguju donošenjem novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Dodaju i da je formirana radna grupa za uspostavljanje katastra zagađivača na nivou EPA, a da su toku aktivnosti u svrhu uspostavljanja i preciznog definisanja Registra zagađivača (PRTR) sa bazom podataka o emisijama zagađivača.
”Koji bi na efikasan način obezbijedio pristup javnosti informacijama o životnoj sredini, kao i razvijanje savremenih IT alata poput adekvatnog čuvanja i statističke obrade podataka, on-line podnošenja prijava za upis u registar, podršku za uspostavljanje sigurne veze sa EU bazama podataka, kao i identifikaciju svih potencijalinih industrijskih zagađivača. U sklopu Registra zagađivača, čija primjena je planirana od 1. januara, planirana je dorada modula za dostavljanje podataka za obračun eko naknada, kojim se želi obijezbijediti redovno ažuriranje podataka i formiranje adekvatne evidencije o donesenim rješenjima”, kazali su iz “Vijestima”.
U toku je i usvajanje Odluke o visini naknada, načinu obračuna i plaćanja naknada zbog zagađivanja životne sredine, godišnje eko-naknade za postrojenja za sagorijevanje ulazne snage manje od 1mw, čijom se primjenom, kako su kazali iz EPA, u narednom periodu može očekivati proširen spisak zagađivača.
”Eko-naknade zbog zagađivanja životne sredine koje se plaćaju po principu ‘zagađivač plaća’, cijenimo od izuzetne važnosti, s obzirom na to da se finansiranje Fonda za zaštitu životne sredine obezbjeđuje iz sredstava eko-naknada, kredita, donacija i pomoći, programa i fondova Evropske unije, Ujedinjenih nacija i međunarodnih organizacija i drugih izvora u skladu sa zakonom, u svrhu rješavanja prioritetnih zadataka, poput pripreme i sprovođenja razvojnih programa i projekata na državnom i lokalnom nivou na temu očuvanja, održivog korišćenja, zaštite i unapređivanja životne sredine, očuvanja biološke, geološke i predione raznovrsnosti i racionalnog korišćenja prirodnih dobara i energije kao osnovnih uslova održivog razvoja, i ostvarivanja prava građana na zdravu životnu sredinu”, poručili su iz EPA.
I DRI ukazala na obavezu “Uniproma”
DRI je za potrebe revizije uspjeha kod EPA izvršila uvid u donesena rješenja za plaćanje eko-naknade u periodu od 2017. do 2020, a kod Uprave prihoda i Eko fonda podatke o iznosu naplaćenih sredstava. Utvrđeno je da EPA za posmatrani period ne raspolaže podacima o iznosu naplaćene eko-naknade, ali ni odgovarajućom evidencijom izdatih rješenja.
”Uvidom u dostavljena rješenja da se zaključiti da su ista donešena na bazi dostavljenih podataka od strane samih zagađivača, za period od nekoliko mjeseci do godinu dana, kao i da su donošena za period unaprijed... Dostavljeni podaci od strane Uprave prihoda pokazuju da su pojedini zagađivači vršili uplatu eko-naknade, a za iste državnom revizoru od strane Agencije nisu dostavljena rješenja. Od strane Ministarstva (ekologije) dostavljenja su rješenja o poništenju rješenja Agencije prema obvezniku AD KAP i u istim je naveden obveznik ‘Uniprom’ d.o.o. Nikšić kao korisnik postrojenja. Po osnovu donešenih rješenja ‘Uniprom’ je pokrenuo spor kod nadležnog suda, međutim sud je odbio tužbe i naredio obvezniku ‘Uniprom’ da plati eko-naknadu”, piše u reviziji DRI.
Bonus video:
