Predstavnica Univerziteta “Mediteran” u Radnoj grupi Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta za izradu Nacrtu zakona o visokom obrazovanju Dragica Anđelić apelovala je na taj resor da “nakon javne rasprave zajedno razmotrimo primjedbe javnosti”.
”Iako sam se među prvima izjasnila da ne stojim iza teksta Nacrta zakona upućenog na javnu raspravu, ovom prilikom upućujem apel MPNKS da nakon javne rasprave zajedno razmotrimo primjedbe javnosti, jer je Radna grupa pokazala da ima sasvim dovoljno stručnog kapaciteta da uz pomoć MPNKS sačini kvalitetno zakonsko rješenje”, kazala je Anđelić za “Vijesti”.
Više članova Radne grupe prije dva dana potvrdilo je da se ograđuju od teksta Nacrta zakona koji je MPNKS nedavno stavilo na javnu raspravu i objavilo na internet stranici Vlade.
”Radna grupa je uložila ogromni napor da ukaže na sve manjkavosti postojećeg zakona o visokom obrazovanju i imala je odličnu međusobnu saradnju i razumijevanje u realizaciji postavljenog zadatka i od strane predstavnika MPNKS. U kontekstu takvih relacija, Radna grupa je očekivala da će dogovorena rješenja, od kojih su neka postignuta čak i u formi konsenzusa, biti ugrađena u novi tekst zakona. Mi smo u toku rada na zakonu iskomentarisali postojeće zakonske odredbe pojedinačno, predložili rješenja, ali nijesmo definisali sadržaj odredbi, na način da definišemo član po član, jer su predstavnici Ministarstva imali stav da oni sve to bilježe, da ne obraćamo pažnju na nedostatke pravno-tehničke prirode i da ćemo imati priliku da se ponovo izjasnimo na zakon, nakon što oni sačine tekst nacrta zakona, kao rezultat rada Radne grupe. Kada smo dobili nacrt zakona koji su sačinili predstavnici MPNKS, svi smo veoma brzo dostavili primjedbe na upućenu verziju nacrta zakona i predložili sastanak Radne grupe, s ciljem da sporna rješenja dogovorimo, ali sastanka nije bilo”, kazala je ona “Vijestima”.
Prema njenim riječima, taj zakon treba da riješi obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju na pravi način, da bi Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju, kroz svoje organe bila prepoznata, kao nezavisno i nepristrasno tijelo, “sa kontrolnim mehanizmima koji bi joj stvorili pretpostavke za registrovanje u EQAR, odnosno punopravno članstvo u ENQA”.
”Mislim da bi svima trebalo biti jasno da poslije više od decenije niza promašenih ili nedovršenih rješenja u ovoj oblasti, na to više nemamo pravo. Ukoliko sadašnje predloženo zakonsko rješenje bude usvojeno, naš sistem obezbjeđenja kvaliteta u ustanovama visokog obrazovanja i dalje neće neće biti usaglašen sa evropskim, pa će nam i to biti jedna od manjkavosti u integracionim procesima ka EU. Savjet za visoko obrazovanje (član 11 Zakona) osmišljen kao savjetodavno tijelo ministra/ke prosvjete, čini upad u sistem sa svih aspekata, počev od pravno tehničkog pa do načina njegovog izbora”, ističe Anđelić.
Najbitnija stvar o kojoj se Radna grupa dogovorila, kaže predstavnica Univerziteta “Meditreran”, a koja ni u jednom trenutku rada nije bila dovedena u pitanje, odnosila se na trajanje osnovnih i master studija.
”Jer smo se svi saglasili da postojeći model studiranja 3+2+3 nije odgovarajući i nije prepoznat kao prihvatljivo rješenje ni od strane privrede, niti studenata, pa čak ni od državne uprave. Nacrtom je određeno da osnovne studije traju tri godine, 180 ECTS, osim za regulisane profesije koje mogu trajati četiri godine (240 ECTS), pa je tako sve osim regulisanih profesija ostalu po modelu 3+2+3”, ukazala je Anđelić.
Prema njenim riječima, druga bitna stvar je postavljanje normativa za osnivanje i rad ustanova visokog obrazovanja, a posebno normativa u pogledu potrebnog nastavnog kadra za obavljanje djelatnosti.
”Jer se zahtijeva da ustanova ima najmanje tri nastavnika sa akademskim zvanjem, po godini studija, na osnovnim studijama sa punim radnim vremenom, a dva nastavnika po godini za programe master studija, pa iako smo oko ovog pitanja postigli konsenzus, predloženo rješenje nije uneseno u nacrt zakona, čak i nakon otvorenog stava predstavnika Univerziteta Crne Gore, da ovaj uslov nije dostižan ni za državni univerzitet”, naglasila je ona.
Nadalje, napominje, u Nacrt nisu ugrađene primjedbe članova Radne grupe i predložena rješenja koja se odnose na organe upravljanja, rukovođenja i stručne organe.
”Moja primjedba, koju sam detaljno obrazložila, odnosila se na organ upravljanja privatnim univerzitetom. Zastupala sam stav da se to definiše statutom ustanove, moj predlog podržali su svi ostali predstavnici privatnih univerziteta. Ipak, to nije prihvaćeno, a nema zaista ozbiljnog razloga da predloženo rješenje ne bude ugrađeno u zakon, tim prije što je privatnim ustanovama koje nisu univerzitet, ovim nacrtom zakona dozvoljeno da statutom definišu organe upravljanja”, pojasnila je Anđelić.
”Želim da akcentiram da je rad na novom zakonu o visokom obrazovanju prilika koju ne smijemo propustiti da unaprijedimo zakonska rješenja koja su bila prepreka za kvalitetan rad ustanova visokog obrazovanja i zadovoljavanje potreba tržišta rada, u protivnom posljedice će nas sve skupa zajedno koštati”, zaključila je Anđelić.
Primjedbe u vezi sa predloženim modelom studiranja, ali i izborom članova i nadležnostima Savjeta za visoko obrazovanje, “Vijestima” su ranije saopštili i članovi Radne grupe Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje i akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Predrag Miranović.
MPNKS: Svi da daju svoj doprinos
Iz MPNKS su zahvalili članovima Radne grupe “na učešću i izradi izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju”.
”Posebno želimo da se zahvalimo na javnoj aktuelizaciji izmjena i dopuna ovog Zakona jer je na ovaj način javnost dodatno upoznata sa tim da može da učestvuje kroz javnu raspravu. Pridružujemo se ovom apelu i pozivamo sve građane da daju svoj doprinos kako bismo zajednički došli do najboljeg teksta Zakona, na dobrobit svih”, saopštili su.
Tvrde da “ne sumnjaju u dobre namjere učesnika ovih saopštenja, naprotiv, smatramo ih vrlo korisnim, demokratskim i slobodarskim, jer dok su se zakoni mijenjali u nekim ranijim vremenima, niko od članova radne grupe koji su učestvovali nije smio da iznese svoj stav”.
”Ovaj postupak je velika pobjeda svih nas, pobjeda Ministarstva i pobjeda naroda, jer smo se oslobodili, jer građani smiju da kažu šta misle, pa čak i ako se na taj način želi uputiti kritika”, zaključili su u saopštenju.
Bonus video:
