Efikasan rad organa otkrivanja i gonjenja preventivno će djelovati na napade, prijetnje i ugrožavanje sigurnosti novinara, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.
On je, na konferenciji "Dani slobode medija", koju su organizovali Sindikat medija Crne Gore (SMCG) i Građanska alijansa (GA), kazao da postoji teret starih slučajeva napada na novinare, koji su ostali nerazriješeni.
„Dok taj teret ne skinemo, teško da možemo u oblasti slobode izražavanja, u kontekstu naših evropskih integracija, napraviti odlučniji iskorak“, rekao je Sekulović.
On je kazao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), u posljednjih godinu, uradilo neke važne stvari, i da Komisija za napade na novinare funkcioniše bolje nego u prethodnom periodu.
Sekulović je kazao da su u prethodnoj godini bila 23 slučaja napada i ugrožavanja sigurnosti novinara, i da su, u policijskom smislu, svi sem jednog su razjašnjeni.
On je istakao da su neki slučajevi kvalifikovani kao krivična djela, neki kao prekršaj, a neki spisi su dostavljeni tužiocu na odlučivanje.
Sekulović je kazao da su bili vrlo konstruktivni u pojačavanju krivično-pravne zaštite novinara, i dodao da represija dosta utiče na prevenciju.
„Ako organi otkrivanja i gonjenja rade efikasno svoj dio posla, sigurno da će to uticati preventivno na određene napade, prijetnje i ugrožavanje sigurnosti samih novinara i imovine medijskih kuća“, rekao je Sekulović.
On je ocijenio da je vrlo važan širi društveni kontekst, da društvo njeguje kritičku misao, poštuje slobodu izražavanja i uvažava ulogu i značaj medija u demokratskom društvu.
Sekulović je ukazao i na odgovornost novinara i medijskih kuća, poštovanje kodeksa novinara i samoregulaciju.
„U tom dijelu, pojačanje etičnosti, odgovornosti i profesionalizma doprinosu primarno jačanju ugleda novinarske profesije, a samim tim i društvenog zahtjeva za njihovom pojačanom zaštitom“, rekao je Sekulović.
Prema njegovim riječima, to je uvijek pozitivan element za organe MUP-a kad krenu u otkrivanje, i na taj način imaju pomoć.
„Ovo jeste problem, to se ne može kriti, mislim da određeni pomaci postoje, ali da su oni nedovoljni i da moramo da uradimo još snažnije iskorake da bi mogli reći da novinari mogu imaju osjećaj da funkcionišu i rade u sigurnom okruženju“, rekao je Sekulović.
Osnovni državni tužilac, Vuksan Radonjić, kazao je da su mediji i novinari osnovni nosioci prava na slobodu izražavanja koje je zagarantovano Ustavom.
On je istakao da pravo na slobodu izražavanja može biti ograničeno samo ako to predviđa Ustav i zakon.
“Moramo se svi potruditi da ono još jače zaživi i ostvari uticaj u crnogorskom društvu”, ocijenio je Radonjić.
On je kazao da su u prethodnih deset godina bili česti slučajevi napada na novinare i njihovu imovinu, i dodao da je to odgovornost tužilaštva i cijele države.
“U državnom tužilaštvu se trudimo da sve slučajeve koji su neriješeni koristimo prije svega kao opomenu i pouku za svaki sljedeći put kako treba da radimo da do toga ne dođe, odnosno ako i dođe kako treba da se postupa”, rekao je Radonjić.
On je pozvao novinare da se obrate tužilaštvu u svakoj situaciji kada se, na bilo koji način, osjećaju ugroženi dok obavljaju svoj posao.
Radonjić je ocijenio da je to što je samo oko 30 odsto novinara obrazovano na fakultetu koji je vezan za novinarstvo i medije, svojevrstan hendikep.
Kako je naveo, oni novinari koji su od fakultetskih dana obučavali iz oblasti medija, mogu na pravi način da rade svoj posao od samog početka, uz pomoć građana i državnih organa.
“Ne možemo pustiti ni novinare koje je život možda natjerao da se opredijele za taj posao, moramo i njima pomoći da dosegnu taj stepen kojim će se omogućiti bezbjedno i nepristrasno novinarstvo”, rekao je Radonjić.
Radonjić je rekao da novinari treba da dobro prouče zakone o medijima, elektronskim publiakcijama, Kodeks novinara Crne Gore i sve propise koje regulišu oblast kojom se bave.
„Državni organi moraju izdići nivo postupanja na maksimalni profesionalni nivo, a ista ta obaveza važi i za novinare“, kazao je Radonjić.
Kako je kazao, novinari istraživači državnom tužilaštvu obezbjeđuju neke podatke koji su bitni za gonjenje učinilaca kažnjivih djela.
„Pozivam svakog istraživačkog novinara da nastavi da radi kako najbolje zna i da računa da će u krivično-pravnom smislu biti uvijek zaštićen, posebno što se tiče Osnovnog državnom tužilaštva u Podgorici i da u državnom tužilaštvu vidi zaštitnika i partnera“, naveo je Radonjić.
Predsjednik Evropske federacije novinara Bliker Bejrgord je rekao da su u Evropskoj uniji (EU) šokirani ubistvima novinara u posljednjih nekoliko godina, u Slovačkoj, Sjevernoj Irskoj, Grčkoj, Holandiji.
„Važno je primjetit, kod većine tih ubistava novinara, da su svi oni prethodno dobijali prijetnje ili se suočavali sa zastraživanjem, maltretiranjem“, rekao je Bejrgord.
On je kazao da je jako važno da novinar prijavi kada dobije prvu prijetnju ili zastrašivanje.
„U Evropskoj federaciji novinara podnosili smo više od šest godina upozorenja Savjetu Evrope i imali smo ogromnu bazu podataka“, kazao je Bejrgord.
On je naveo da su, što se tiče dešavanja u Crnoj Gori, dobili upozorenja o uvredama i prijetnji smrću novinaru, ciljano podmetanje bombi ispod automobila, gađanje novinarke vjetrobranskim brisačem.
„Što se tiče vlasti, optužbe i intervencije vlasti su sticaj toga da je direktor javnog emitera dobio otkaz, što je osuđeno od međunarodnih organizacija kao nešto što je bilo političko motivisano“, naveo je Bejrgord.
Kako je kazao, novinari su bili optuživani da su izazivali paniku i nerede.
On je istakao da treba da se kreira nacionalni akcioni plan i da to predlaže plan aktivosti Ujedinjenih nacija.
„Za bjezbjednost novinara i pitanje nekažnjivosti, znam da i u Crnoj Gori postoje zahtjevi da se kreiraju mehanizmi tog tipa“, rekao je Bejrgord.
Programski direktor GA, Milan Radović, kazao je da je situacija za novinare, urednike i medije loša, i istako da je bezbjednost novinara i medijskih radnika jedno od najvažnijih pitanja.
On je naveo da su medijski radnici pored toga dodatno opterećeni i finansijskim problemima.
“Uslovi novinara i medijskih radnika su jako laši i nijesu motivišući”, rekao je Radović.
On je istakao podatak da studenti novinarstva uglavnom ne žele da se bave tim poslom nakon završetka studija.
“Sve to precizno ukazuje čemu Crna Gora mora posvetiti pažnju kada je u pitanju, vladavina prava i ljudska prava”, rekao je Radović.
Bonus video:
