Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) odlučio je da poslije 12 godina mijenja cjenovnik usluga. Iz pojedinih kompanija upozoravaju da bi, ukoliko aktuelni predlog bude usvojen, cijene nekih usluga bile i više nego duplo skuplje, što bi bio udar na budžet građana, ali i na zdravstveni sistem.
CinMED je posljednji put cjenovnik usluga donio 2009. godine.
Prije nego što pošalje Vladi na saglasnost, Institut je odlučio da predlog odluke pošalje kompanijama kako bi dale svoje primjedbe.
”Institut je, iako za to zakonska obaveza ne postoji, dostavio predlog industriji, kako bi kroz proces pregovora došli do kompromisnih rješenja”, navodi se u odgovoru ove institucije.
Dok svi sagovornci “Vijesti” pozdravljaju odluku Instituta da ih konsultuje prilikom donošenja odluke, dio njih ističe da bi, prema predlogu, pojedine usluge poskupjele i više nego duplo.
”Mora se voditi računa da se cijene mijenjaju postepeno, jer bi se predloženo povećanje odrazilo ne samo na naše, nego i na troškove zdravstvenih ustanova i građana”, kazao je jedan sagovornik “Vijesti”.
Na pitanje “Vijesti” o predloženim cijenama, iz Instituta su kazali da u njemu “nema, kako navodite, ‘duplo’ većih iznosa, niti ‘drastičnih’ povećanja”.
Međutim, iz predloga odluke o troškovima za vršenje stručnih poslova se vidi da bi Institut, na primjer, da upis za djelatnost proizvodnje medicinskih sredstava sa sadašnjih 1.200 naplaćuje 2.000 eura, upis predstavnika proizvođača sa 50 na 100 eura, a sa 250 na 500 eura upis za pravna lica koja vrše uvoz...
Prema predlogu odluke u koju su “Vijesti” imale uvid, visina godišnje naknade za rješenja o registraciji za medicinsko sredstvo bi sa 25 porasla na 50 eura, koliko i za pravna lica koja obavljaju uvoz ili koja obavljaju promet na malo, a sa 100 na 150 eura za lica koja obavljaju promet na veliko...
Sadašnju cijenu od 30 za izmjenu upis proizvođača u registar, Institut bi, prema predlogu, da poveća na 70 eura, dok se za izmjenu upisa medicinskog sredstva planira poskupljenje sa postjećih 50 na 100 eura.
Institut bi da poveća i troškove za izdavanje odobrenja za hitan uvoz medicinskih sredstava koja nijesu registrovana, u slučaju kada se radi o hitnoj medicinskoj potrebi za, na primjer, zaštitu javnog zdravlja. Ovaj član podijeljen je u pet kategorija, zavisno od vrijednosti uvoza. Mada nije predloženo mijenjanje troškova za uvoz vrijednosti u višim kategorijama, među kojima je i za uvoz vrijednosti do milion eura, za manje jeste. Za uvoz vrijednosti do 5.000 eura ova naknada bi porasla sa 60 na 100 eura, a za uvoz vrijednosti od 5.000 do 50.000 eura sa 125 na 150.
Institut bi da da uveća i cijenu troška za produženje registracije medicinskih sredstva, po kojem bi ona po medicinskom sredstvu iznosila 50 odsto od cijene utvrđene po klasama. Prema riječima sagovornika “Vijesti”, ovdje bi se troškovi mogli uvećati i više puta u odnosu na sadašnju cijenu.
Komentarišući predlog, drugi sagovornik “Vijesti” kazao je da smatra da se “nije vodilo računa o jednakosti svih pred propisima, već se predlaže propis koji sadrži diskriminatorne norme”.
Direktorica “Osmog reda-D” Angelina Vuković naglašava da je riječ samo o predlogu i da Institut nije imao obavezu da ih konsultuje.
”Što ja smatram korakom naprijed i transparentnošću u postupanju Institutua. Ona nas prepoznaje kao partnere i u tom smislu smo i mi poslali naše mišljenje. Jasno je da postoje određeni predlozi sa kojima se nismo složili i za koja smo dali naše predloge i rješenja. Čekamo da vidimo kako će na kraju izgledati odluka, ali sam optimista”, kazala je ona za “Vijesti”.
Nakon dobijanja svih primjedbi, iz Instituta su kazali da će predlog još jednom biti dostavljen radi postizanja punog društvenog koncenzusa. Nakon sprovođenja procedure i eventualnih daljih korekcija odluka se dostavlja Vladi na razmatranje, a u kojem postupku takođe može doći do izmjena i korekcija.
Uporedili sa uslugama u regionu i EU, ali vodili računa o veličini tržišta
Predlog koji je dostavljen radi analize i davanja mišljenja je sačinjen poređenjem istih usluga sa drugim nacionalnim regulatornim autoritetima u Evropskoj uniji, kao i u regionu, imajući u vidu da postupamo na osnovu istih propisa koji važe u EU i obavljamo identične poslove, kazali su iz Instituta.
”Međutim, uvažena je i veličina tržišta, kao i potreba da budemo ‘konkurentni’i u pogledu naknada, a kako bi Institut kao nezavisna i samofinansirajuća institucija uopšte mogao da odgovori na nadležnosti koje su mu povjerene, odnosno da obezbijedi resurse potrebne da bi se upravni postupci sprovodili u propisanim rokovima”, navodi se u odgovoru.
Na pitanje “Vijesti” da li su uradili analizu uticaja rasta predloženih cijena usluga na cijene medicinskih sredstava na crnogorskom tržištu, a pogotovo na javni zdravstveni sistem, iz Instituta su kazali da je u pitanju samo predlog i da ih nisu mogli analizirati “jer u ovom momentu njihov obim, kao i iznosi nijesu poznati”.
Bonus video:
