Postrojenje za preradu otpadnih voda u pljevaljskom selu Židovići neće biti pušteno u probni rad u novembru, kako je to ljetos najavljivano iz lokalne uprave.
Sekretar sekretarijata za stambeno-komunalne poslove Zoran Čolović kazao je da će radovi biti završeni do kraja godine, a u suprotnom do marta.
Radovi na izgradnji postrojenja vrijedni su više od šest miliona eura. Projekat se sa 3,5 miliona finansira iz pretpristupnih fondova (IPA), a 2,5 miliona eura kreditno će se zadužiti Opština Pljevlja. Radovi su započeli u novembru 2014. i završetak kasni šest mjeseci, a izvođač - španska firma “Akvalija” plaća sukcesivno penale zbog nepoštovanja ugovorenih rokova...
Čolović je kazao da je do sada odrađeno oko 90 odsto građevinskih radova i nabavljeno 95 odsto potrebne opreme. Navodi da su u toku mašinski i elektro radovi, koji su veoma složeni jer je upravljanje postrojenjem digitalizovano.
Kapacitet postrojenja je 42.000 korisnika, s tim što će se u prvoj fazi raditi za 28.000 korisnika. Voda će se prečišćavati SBR metodom, gdje se dodaje kiseonik i aditivi radi bržeg pročišćavanja. Ta metoda je savremenija, brža, ali i skuplja od uobičajene - taloženja.
Opština ima obavezu da dovede struju i vodu za postrojenje. Troškovi električne energije za postrojenje se predviđaju na 200.000-300.000 eura godišnje.
Čolović je kazao da su završeni radovi i izdata upotrebna dozvola za glavni kolektor u dužini od četiri kilometra vrijedni 1,05 miliona eura. Taj iznos u potpunosti je grant Evropske investicione banke. Za rekonstrukciju i uređenje korita rijeke Ćehotine, koje je satavni dio projekta izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda, još nijesu obezbijeđena sredstva, a predračunska vrijednost radova je 5,2 miliona eura.
Građani mišljenja da otpadne vode Rudnika uglja najviše zagađuju Ćehotinu
Otpadne vode iz Rudnika uglja Pljevlja najviše zagađuju rijeku Ćehotinu, smatraju građani učesnici ankete NVO “Da zaživi selo”.
U anonimnoj anketi, organizovanoj uz podršku EU, učestovalo je 100 građana, najviše poljoprivrednika, ribolovaca, kupača i mještana koji žive u blizini rijeke. Građani Ćehotinu većinom vide kao mutnu i prljavu, ali i kao rijeku sa mnogo potencijala, a prostor oko nje kao rekreativnu zonu. Drugi najveći zagađivač najveće pljevaljske rijeke, prema mišljenju građana, je Termoelektrana, a zatim Rudnik Šuplja stijena, jalovište Gradac.
Veliki broj anketiranih odgovorio je da rijeku zagađuje krupni otpad i komunalne vode iz domaćinstva. Odgovorili su da lokalni i državni organi ne rade dovoljno na zaštiti Ćehotine, a većina anketiranih ne koristi potencijale rijeke. Mišljenja su da lokalna samouprava treba da se brine o zaštiti rijeke i da ne postoji jasan plan za smanjenje zagađenja Ćehotine.
Većina anketiranih smatra da Pljevljima treba inspektor za vode. Kao prvu mogućnost koja bi uticala na smanjenje zagađenja, građani vide izgradnju kolektora. Nedavna istraživanja pokazala su da je uprkos velikom zagađenju stanje ribljeg fonda u rijeci Ćehotini nizvodno od Pljevalja odlično.
Bonus video:
