Generalni sekretarijat Vlade više od pola godine odbija da skine oznaku tajnosti sa odluka užeg kabineta Vlade Duška Markovića iz 2019. i 2020. o isplatama iz tekuće budžetske rezerve, od kojih su neke donijete i za vrijeme tzv. tehničkog mandata tada odlazeće vlasti.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora tražila je, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, odluke koje se odnose na isplate iz tekuće budžetske rezerve, ali za sada nije poznato o kojim iznosima se radi jer je prethodni Generalni sekretarijat na njih stavio oznaku “povjerljivo”, a novi nastavio sa istom praksom.
U dokumentu kojim se odbija zahtjev MANS-a, a koji potpisuju iz Generalnog sekretarijata Vlade Zdravka Krivokapića, navodi se da su sve odluke užeg kabineta još 2012. unaprijed proglašene za tajne, na osnovu odluke tadašnjeg premijera Igora Lukšića.
Generalni sekretarijat Krivokapićeve Vlade je, stoji u dokumentima, prvo tvrdio da ne posjeduje tražena dokumenta, iako je MANS u svojim zahtjevima ukazao na konkretne djelovodne brojeve i datume kada su pomenute odluke užeg kabineta donijete.
Nekoliko mjeseci kasnije i odluka Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, u rješenju priznaju da da tražene odluke ipak postoje, ali da nose oznaku “povjerljivo”.
Prema Uredbi o Vladi Crne Gore, uži kabinet čine predsjednik, potrpredsjednici i generalni sekretar Vlade, odnosno u slučaju spornih odluka, Duško Marković, Milutin Simović, Zoran Pažin, (pok.) Rafet Husović i bivša generalna sekretarka Nataša Pešić.
U MANS-u smatraju da niti jedna od ovih kategorija trošenja državnog novca ne bi smjela da bude tajna, ali i da su, imajući u vidu dosadašnju praksu uoči izbora, jasni motivi užeg kabineta Duška Markovića da se na odluke o isplatama stavi oznaka “povjerljivo”.
”MANS u kontinuitetu ukazuje da najbolja međunarodna praksa nalaže da sve informacije o tome kako se troši novac iz budžeta moraju biti dostupne svim građanima, uz izuztke koji su dobro definisani da ne ostave prostor za zloupotrebe kakve imamo priliku da vidimo u ovom slučaju direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac. On dodaje i da smo u prethodnom periodu “previše često svjedočili situacijama kada je prethodna vlast koristila upravo budžetsku rezervu za isplatu socijalne pomoći uoči izbora”.
”…Donacije opštinama u kojima se održavaju izbori, javne radove i slične aktivnosti kojima je dominantno DPS ostvarivala tzv. institucionalnu prednost. Upravo zbog toga čudi inertnost nove vlasti kada su u pitanju napori civilnog društva i medija da što više informacija o lošim praksama, naročito onih koje su dovele do trošenja novca građana, bude javno i transparentno objavljeno”, naglašava Milovac.
Uredba propisuje da “uži kabinet može odlučivati o korišćenju sredstava iz tekuće budžetske reserve, u skladu sa kriterijumima koje utvrđuje Vlada”.
Međutim, Pravilnik o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske reserve definiše samo vrste i visinu troškova koji se mogu prokrivati iz rezerve, ali ne i kriterijume na osnovu kojih bi se donosile odluke o isplati tih sredstava.
Iz MANS-a upozoravaju da je ista situacija i sa odlukama užeg kabineta Vlade Markovića koje su bile ne samo diskrecione i donijete bez javno poznatih kriterijuma, već se i dalje čuvaju kao državna tajna.
Ta organizacija je i ranije posebno analizirala zloupotrebe budžetskih sredstava u izborne svrhe.
Prema Pravilniku o bližim kriterijumima za korišćenje budžetske rezerve, sredstva iz ove budžetske stavke se mogu koristiti za “obezbjeđenje nedostajućih sredstava za potrošačke jedinice, pomoć pravnim licima i pomoć fizičkim licima za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije (socijalna pomoć)”.
”Nedopustivo je da nova izvršna vlast koja samu sebe vidi kao ‘najtransparentniju Vladu u istoriji Crne Gore’, na ovaj način nastavlja sa praskom skrivanja informacija koja može da odgovara samo onima koji su prethodnoh 30 godina donosili odluke na štetu budžeta i interesa građana”, navodi Milovac i dodaje je mnogo razloga za zabrinutost kada je u pitanju javnost rada državnih institucija, ali i kada je u pitanju dugo očekivana reforma u ovoj oblasti.
”Nikako ne bi bilo dobro da preuzimanje i nastavak loših praksi u oblasti trošenja državnih fondova, budu jedan od ključnih razloga sada već očiglednog nedostatka političke volje da se, kako na nivou legislative, tako i konkretnih praksi, do kraja reformiše oblast slobodnog pristupa informacijama. MANS zbog toga poziva Generalni sekretarijat i Vladu da bez odlaganja uklone oznake sa svih odluka užeg kabineta koje se odnose na trošenje sredstava iz bužeta”, poručuje Milovac.
Bonus video:
