Radovi na rekonstrukciji i adaptaciji Muzeja u Bijelom Polju kasne više od godinu dana, a kako je najavljeno biće nastavljeni najkasnije do 1. februara.
Rekonstrukcija Muzeja je počela u junu prošle i trebalo je da bude završena do 30. okobra iste godine. Direktor Muzeja Željko Raičević je kazao da je prije par dana održan sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i UNDP-a.
“Muzej je od svog osnivanja 1957. godine rekonstruisan samo jednom, 1982. godine, sa ne baš najboljim arhitektonskim rješenjima za izlaganje i uslovima za rad, tako da se sadašnja rekonstrukcija zgrade Muzeja sa pravom može okarakterisati kao najveći poduhvat u kulturi Bijelog Polja u posljednjih 70 godina, s obzirom na to da zgrada Muzeja ima izuzetan kulturno-istorijski značaj za Bijelo Polje i činjenicu da je to jedino i najvrednije tradicionalno zdanje, sa takvim karakteristikama u našem gradu”, kazao je Raičević.
Do kašnjenja završetka radova došlo je zato što resorno Ministarstvo još nije donijelo odluku o isplati preostalih sredstava za nastavak II faze, na šta se ugovorom o finansiranju obavezalo prethodno Ministarstvo.
Muzej na rekonstrukciju čeka više od 35 godina, a radovi su započeli juna 2020. godine. Oni se odvijaju u skladu sa propisima i konzervatorskim uslovima koje je propisala Uprava za zaštitu kulturnih dobara.
”Spoljašnji izgled i gabariti zgrade se neće mijenjati, ostaju u skladu sa njenim autentičnim izgledom, s obzirom na to da zgrada ima značajnu arhitektonsku i kulturno-istorijsku vrijednost. U cilju zaštite spoljašnjosti, sprovode se neophodni radovi na obnavljanju fasade, biće zamijenjena krovna konstrukcija i prozori, vodeći računa da se ne naruši prvobitni izgled”, kazao je Raičević.
On je naglasio da sve poslove oko rekonstrukcije i adaptacije zgrade Muzeja vodi UNDP, kao i sve druge poslove oko potpisivanja ugovora, tendera i ostalo.
”Opština je izmirila sve ugovorene obaveze o rekonstrukciji uplatom 50 hiljada eura, a bivše Ministarstvo kulture sredstva za prvu fazu rekonstrukcije i adaptacije muzeja”, kazao je Raičević, koji nije mogao da precizira o kome iznosu se radi, zato što sve te poslove vodi UNDP. Prema ranijim planovima, Ministarstvo kulutre je trebalo da opredijeli ukupno 120 hiljada eura.
Raičević je kazao da su problemi Muzeja zbog kašnjenja radova na rekonstrukciji i adaptaciji brojni.
”Problem je kako sačuvati predmete od propadanja i uništenja jer se čuvaju u neuslovnih prostorijama.Muzej je već dvije godine zatvoren za posjetioce, i samim tim ne možemo da ostvarimo tekuću saradnju sa obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori, kao i posjete iz inostranstva i dijaspore. Pored toga, nema uslova za rad muzejskog kadra, koji je nedovoljno uposlen, nemamo izložbenog prostora, ne održavaju se tribine, promocije, stalne postavke...”, kazao je Raičević.
Prema finansijskom planu godišnje troše 143 hiljade eura
Prema finansijskom planu rada za narednu godinu Muzej će potrošiti 143 hiljade eura. Ta sredstva će prihodovati iz budžeta Opštine, 130 hiljada, Zavoda za zapošljavanje, 8,5 hiljada eura, Ministarstva kulture 2.000 eura, kroz sponzorstva 2.000 eura i 500 eura sopstvenih prihoda.
Plan je usvojen na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta.
Od tog novca Muzej će najviše, oko 102 hiljade eura, potrošiti na neto zarade zaposlenih za 2020. i 2021. godinu. Za stavku ostala lična primanja u koja spadaju naknade zaposlenima po ugovoru, kao i naknade članovima savjeta potrošiće 8,2 hiljade eura. U rashode za usluge ide 6,5 hiljada eura, od čega najviše za troškove električne energije - 2.700 eura, zatim slijede komunalne usluge i voda - 2.350 eura, dok će 400 eura ići za reprezentaciju, a isto koliko i za službena putovanja.
Kada su u pitanju kulturne aktivnosti, od 13 hiljada eura 7,5 hiljada će biti potrošeno na tradicionalnu manifestaciju “Bjelopoljsko likovno proljeće”, 3,5 hiljada na muzejske zbirke i 2.000 eura za stručne poslove. Za nabavku opreme Muzej će potrošiti 9,5 hiljada eura i još 1.200 eura na tekuće održavanje.
Bonus video:
