Snaženjem građanskog društva i samim tim, međusobne tolerancije, dobićemo i većinu medija kojima je profesionalizam, bez obzira na uređivačku politiku i profilaciju, glavna karakteristika, a preduslov za to je da novinari rade u ambijentu koji isključuje strah od prijetnji i nasilja, ambijentu koji podrazumijeva uređeno tržište i plate koje su prikladne za jednu od najvažnjih oblasti za budućnost svakog zdravog društva.
To je u intervjuu za “Vijesti” kazao vršilac dužnosti direktora Direktorata za medije u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija Neđeljko Rudović.
Rekao je da očekuje da će nova petogodišnja Medijska strategija ponuditi rješenja, koja će omogućiti da se nastave reforme, koje su konstatovane u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore Evropskoj uniji.
Rudović kaže da je, ako je jedan od načina podsticanja da novinari nastave svoje uvođenje beneficiranog radnog staža, lično više nego blagonaklon prema tom modelu.
Kako ocjenjujete medijsku scenu u Crnoj Gori u ovom trenutku u svim segmentima (bezbjednost i socijalno-materijalni položaj novinara, medijsko tržište, nelojalna konkurencija...)?
Čini mi se da medijska scena u Crnoj Gori osigurava da svaki građanin ima punu i sveobuhvatnu informaciju. Ako nije siguran da će je naći u jednom mediju, naći će je u drugom. Obezbijeđen je medijski pluralizam, mada bismo svi bili zadovoljniji kada bismo u svakom relevantnom mediju imali potpunu sliku stvarnosti. To je uloga prije svega Javnog servisa, oslobođenog od servilne uloge prema bilo kojoj vlasti. Primjećujemo promjene od dolaska nove uprave, više se čuje druga strana, što je i konstatovano u izvještaju EK. Boljka naših medija, kako se to primjećuje i u međunarodnim izvještajima, je da dobar dio njih i dalje veže svoju uređivačku politiku za određene političke programe ili čak političke subjekte. Snaženjem građanskog društva i samim tim, međusobne tolerancije, mislim da ćemo dobiti i većinu medija kojima je profesionalizam, bez obzira na uređivačku politiku i profilaciju, glavna karakteristika. Preduslov za to je da novinari rade u ambijentu koji isključuje strah od prijetnji i nasilja, ambijentu koji podrazumijeva uređeno tržište i plate koje su prikladne za jednu od najvažnjih oblasti za budućnost svakog zdravog društva.
Iako ste relativno kratko vršilac dužnosti direktora Direktorata za medije, kakvo ste stanje, po dolasku u Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, zatekli, odnosno šta je taj resor za godinu uradio kako bi riješio nagomilane probleme u oblasti medija?
Zatekao sam prije svega namjeru da se naprave pomaci, što je i definisano odlukom da se pripremi prva Medijska strategija Crne Gore za naredne četiri godine i da se donese set medijskih zakona koji će zaista odgovarati potrebama crnogorskog društva i biti plod širokog konsenzusa, za razliku od važećih koji su jednostrano usvojeni u julu 2020. Prije nego smo u oktobru i decembru formirali radne grupe čiji je zadatak da ispune zadati cilj, ministarka Srzentić je tokom 2021, između ostalog, imala desetine sastanaka sa predstavnicima medijske zajednice sa željom da čuje iz prve ruke sve probleme sa kojima se mediji suočavaju i njihovu viziju razvoja medijske scene. Iz tog dijaloga je i proistekao konkurs za medije, za borbu protiv kovid krize. Ideja je da zajednički dođemo do kreiranja optimalnog okruženja za slobodno i profesionalno novinarstvo.
U toku je izrada medijske strategije za naredni, petogodišnji period. Kakva očekivanja imate od tog procesa i kakva je saradnja sa medijskom zajednicom, medijskim organizacijama, ali i drugim državnim institucijama?
Očekujem da nađemo najbolje moguće odgovore, sa mjerama koje će biti efikasne i održive, na nasilje nad novinarima i opasnu situaciju u kojoj neki misle da bez posljedica mogu zastrašivati, udariti ili pucati na novinara, na govor mržnje i širenje lažnih vijesti, na potrebu da imamo efikasnu i kredibilnu samoregulaciju, da imamo finansijski održive medije, istinski Javni servis… Imamo konstruktivne debate svih zainteresovanih aktera, od medijskih udruženja i nezavisnih regulatora, do predstavnika nevladinih organizacija, državnih organa i pravosuđa. Očekujem da ćemo ponuditi rješenja koja će omogućiti da se nastave započete reforme, koje su konstatovane u poslednjem Izvještaju o napretku Crne Gore Evropskoj uniji.
Cijeli zapadni Balkan se suočava sa krizom nedostatka novinskog papira, zbog zatvaranja fabrike u Sloveniji, što je značajno uticalo na crnogorsko tržište. Šta je Vlada učinila da bi pomogla izdavače?
Odmah po dobijanju informacije šta se desilo sa fabrikom u Sloveniji iz koje su snabdijevani roto papirom svi naši izdavači, reagovali smo u dogovoru sa svim štampanim medijima, uz operativnu podršku crnogorskih diplomatsko-konzularnih predstavništava u zemljama u kojima postoje fabrike roto papira. Kraj oktobra i skoro cijeli novembar nam je protekao u naporima da ne stanu štamparije. Uspjeli smo da nađemo privremeno rješenje, a cilj nam je da se dođe i do srednjeročnog dok se tržište roto papira ne vrati u normalu.
Da li smatrate da su se u Crnoj Gori konačno stekli uslovi da novinari dobiju beneficirani radni staž? Ovo iz razloga jer smo profesija koja preživljava ubjedljivo najviše verbalnih i fizičkih napada, ali i prijetnji, od kojih većina nije rasvijetljena, a nije ili bar nije adekvatno procesuirana.
Ja sam u novinarstvu proveo 20 godina i dobro mi je poznato kako izgleda radni dan novinara. Nemam dileme da je na svaki mogući način nužno podsticati novinare da nastave sa svojom misijom. Ako je jedan od načina uvođenje beneficiranog radnog staža, lično sam više nego blagonaklon prema tom modelu. Potrebno nam je o svim mjerama dođemo do široke saglasnosti, da uvažimo svaki argument više, a i da iznad svega budemo svjesni da su profesionalni i slobodni novinari čuvari demokratskog poretka i slobodnog društva.
Proizvodnja televizijskog programa je jako skupa, a Crna Gora je, zbog sličnog govornog područja, drastično izložena sadržajima televizija iz regiona. Šta država radi da pomogne proizvodnju domaćih sadržaja i kako može pomoći crnogorske televizije?
To je tema kojom se bavimo prilikom izrade Medijske strategije 2022 - 2026. i izmjena seta medijskih zakona. Principi slobodnog tržišta su neupitni, ali isto tako TV stanice koje emituju program u Crnoj Gori imaju obavezu da najveći dio produkcije bude vezan za Crnu Goru i da ta produkcija služi javnom interesu. Jedan od predloga je da samo te TV stanice mogu biti korisnice novca iz Fonda za medijski pluralizam.
Govor mržnje i dezinformacije su sve veći problem kako u Crnoj Gori, ali i u svijetu. U Crnoj Gori radi veliki broj portala koji, ne samo da šire govor mržnje i dezinformacije, već bespravno uzimaju sadržaje registrovanih medija i time im nanose štetu. Kako bolje regulisati rad portala, a da se u isto vrijeme ne ugrozi nezavisnost medija? Šta će Vlada u tom dijelu uraditi i koja je mjera balansa?
Fokus upravo treba da bude na balansu, na dobroj mjeri. Nije sve u kaznenoj politici, ali nekada je i ona jedino rješenje za kvazinovinare koji anonimno, sa neregistrovanih portala, pokušavaju da lažnim informacijama diskredituju protivnike onih koji ih finansiraju. Ovdje nam je, po meni, potrebno da se fokusiramo na širenje medijske pismenosti, ali i neke kratkoročne mjere. Osim krivično-pravne odgovornosti za širenje mrženje i dezinformacije, mislim da je nužno da se dogovorimo o modelu putem kojeg će svi oni koji se time bave biti javno označeni kao takvi, te o modelu da doseg lažnih vijesti putem internetskih platformi bude daleko manji od onoga što projektuju ili misle da mogu da plate.
Bonus video:
