Jedna od najvrednijih zbirki arheoloških eksponata o kulturi gotovo zaboravljenog naroda poznatog pod imenom Kelti-Skordisci, nalazi se u Petrovcu, u stanu Moskovljanina Vladimira Jumaševa. Nedaleko od tvrđave Kastelo, živi ovaj naturalizovani Petrovčanin, koji je u svome apartmanu, na samoj obali mora, iz koga se pruža pogled na cijeli Petrovac, napravio pravi mali muzej, sa neprocjenjivo vrijednim predmetima, od kojih nekih potiču čak i iz doba praistorije.
Apartman je postao tijesan za stotine prikupljenih predmeta, od rariteta kao što je ritualna figura bika iz doba eneolita, vaza napravljena u skeletu mamuta, keramičke posude, žrtvenici iz neolita, od kojih su mnoge pronađene na arheološkom lokalitetu u Vinči, gvozdeni keltski skalpel, bronzana sjekira, brojni alati, oruđe i oružje, kopče, nakit od olova, bronze, srebra, kao i zanimljivi set hirurških instrumenata od bronze. Izuzetna je i zbirka keltskih novčića, od antičkog perioda do trećeg vijeka nove ere, a tu su čak i sablje, bodeži, pa čak i puške iz Balkanskih ratova...
Za sebe kaže da je "Paštrović ruskog porijekla“, Jumaševa su životne prilike i teška bolest praktično „natjerale“ da prije sedam godina okrene životni list - biznis zamijeni proučavanjem arheologije, a iz ruske prijestonice se preseljava u Petrovac.
"Nekad sam samo radio, stres, imao sam mnogo obaveza, ali nakon bolesti, okrenuo sam list. Probudio sam se u jesen 2010. i shvatio da mogu da umrem. Operisan sma dva puta, primao hemoterapiju. Ljekari su mi kazali da ne mogu da preživim u Moskvi. Šest mjeseci je zima, nema sunca, smog, pesimizam“, počinje interesantnu životnu priču ovaj Rus.
Prisjeća se da je sve je počelo 2000. godine, kada 13. oktobra, kako kaže slučajno dolazi u Crnu Goru i zaljubljuje se u državu o kojoj nije puno znao.
"Slučajno dolazim u Crnu Goru, sjećam se to je bilo, nedjelju dana od dešavanja u Beogradu, kada je sa vlasti zbačen Slobodan Milošević. Došao sam na par sedmica i tada sam vidio ovu fantastičnu ljepotu. I tada, baš kao i sada, oktobar sunčano vrijeme. Nikoga nije bilo, završila se sezona, neki hoteli zatvoreni, neki porušeni. Voda fantastična, ljudi fantastični, vino fatastično, slovenski jezik, nisam poznavao ovu državu, znao sam za Jugoslaviju“, priča Jumašev.
U to vrijeme počela je privatizacija u Crnoj Gori u turizmu.
"Po struci sam ekonomista i pokušao sam da saznam šta je to privatizacija. Osnovao sam svoju firmu 'Moskovskaja trastova grupa'. Eto, upravo vaš list 'Vijesti' 24. novembra te 2000. objavile su na naslovnoj strani 'Rusi su došli'. Tada sam i potpisoa ugovor o zakupu hotela '4 jul' u Petrovcu na tri godine sa pravom privatizacije. Počeli smo da radimo na privatizaciji. Nisam imao novca, ali sam te zime došao u Moskvu i tada sam animirao svoje prijatelje da ulažu u zemlju koja tada nije postojala, gdje je bila njemačka marka“, prisjeća se kroz smijeh Jumašev, koji priznaje da je u to vrijeme imao kontakte sa svim čelnim ljudima u Crnoj Gori.
Od tada je povremeno dolazio u Petrovac i boravio nakratko, jer je hotel rekonstruisan, a na kraju i otvoren.
"Onda sam se 2010. teško razbolio. Dolazim u Petrovac i ostajem živ. Moji partneri i prijatelji su mi dali stan u Petrovcu, dobio sam invalidsku penziju i preselio se. Sa doktorima koji su me operisali i dolazili kod mene u Petrovac pričao sam kako neko umre odmah posije par mjeseci, a neko živi deset i više godina. Shvatio sma da je upravo sve ono što sam promijenio u životu i moja nova strast, istorija i arheologija, Petrovac i ova klima sve ono što je uticalo da nastavim da živim. Počeo sam sa biznisom a završio sa istorijom“, kaže Jumašev.
Rođendanski poklon 2000, kada je dobio sablju, možda ga je "zarazio" da postane pasionirani sakupljak arheoloških predmeta.
"A istorija me je uvijek zanimala. Kada sam se razbolio, počeo sma da se bavim arheologijom, da čitam, kupujem stare knjige. Odlazim i počinjem da jezdim po muzejima stare Jugoslavije. Tada počinjem da istražujem o Keltima. Ruska istoriografija ne poznaje balkanske Kelte-Skordiske, ima svega tri stranice. Oni su bila potpuna nepoznanica. Krenuo sma od novčića i predmeta, noževa, i tako skupljao predmete, odlazio na sajmove, upoznao mnogo ljudi, od kojih su mi mnogi postali prijatelji“, navodi Jumašev.
Ističe da su istoričari do sada pisali o Keltima nerazumljivo.
"Otkuda su Kelti došli je poznato. Grci su zemlju njihovog porijekla nazivali zemljom Hiperborejaca, kasnije su ih prozvali Keltima i Galatima (Galatios), a latini - Galima. Njihova kultura razvila se u širokom polumjesecu sjeverno od Alpa, 700 kilometra na zapad i 300 kilometara ka istoku. Tokom 450 godine keltska plemena počela su da migriraju ka zapadu i jugozapadu na teritoriju današnje Francuske, na jug kroz Alpe i ka jugoistoku prema izvorištima rijeka Dunav i Rajna. Oko 360-340. godine p.n.e. Kelti su naselili Slavoniju, Panoniju, Transilvaniju i Srem, bogatu i blagorodnu zemlju između Save i Dunava, koju su istoričari nazvali Veliki Skordisci. To je bio početak "velikog putovanja Kelta na Balkan”, napominje on.
Optimizam je sastavi dio njegovog života, a osmijeh ne skida sa lica i dok govori o svojim budućim planovima.
"Želim da doktoriram na Beogradskom univerzitetu upravo na Keltima Skordiscima, a radim i na knjizi o ovom narodu i na kraju života postaću naučnik“, zav šava priču Jumašev.
Rimske zlatne novčiće "vratio moru"
Ime Jumaševa postalo je poznato javnosti prije dvije godine, kada je organizovao feštu "Vraćanje blaga moru", bacivši sa mještanima iz svoje kolekcije 500 rimskih novčića. Nakon toga je u junu 2016. godine u plićak uz samu obalu bacio još 300 rimskih zlatnih novčića. Želja mu je bila da svi turisti, koji dolaze u Petrovac ponesu neki interesantan suvenir u obliku vrijednih rimskih novčića, koje bi ili izronili i slučajno pronašli u pijesku i time poslali poruku o bogatoj isotoriji i kulturi ovoga primorskog grada.
A još jednu interesantanu ideju Jumašev, kako je otkrio u razgovoru za „Vijesti“, želi da relizuje.
"Želimo 1. aprila 2018. da otvorimo "Paštrovsku centralnu banku“, u kojoj bi osnivački kapital bio 1.000 rimskih novčića. Osnivači su udruženje penzionera i ribara. Sjedište bi bilo u Spomen domu Crvena komuna, napravili smo i grb, statut. Ne bi imali nikakvih odnosa sa centralnom bankom Crne Gore, jer kod nas su rimski novčići“, priča kroz smijeh petrovački Rus, kao još jednu od interesantanih turističkih atrakcija koju bi imao Petovac.
Izložba “Ti bezumni konji” uvećala znanje o Skordiscima
Jumašev posebno ističe prijeteljstvo i saradnju sa Maratom Geljmanom rukovodiocem i jednim od osnivača Dukley European Art Community.
"Predložili su i prije godinu smo organizovali izuzetnu izložbu pod nazivom 'Ti bezumni konji' na kojoj su predstavljeni arheološki predmeti koji upućuju na kulturu Kelta- Skordiska. Izložba je bila dobra prilika da se to oskudno znanje uveliko uveća o ovome narod. Ako imate mašte, osjetićete gorak miris stepe, gvožđa i krvi, primijetićete neutaživu želju za životom, koja se osvaja mačem i štiti talismanom, i shvatiti da je tuđa prošlost samo dio naše sadašnjosti”, navedeno je u katalogu, koji je napisao Jumašev i otkrio samo dio saznanja do kojih je došao proučavanjem ovoga naroda.
Muzičari, istoričari, pisci...
U Petrovcu su ga, kako navodi, posjetili brojne poznate ličnosti.
"Moji gosti su bilio pisac Eduard Toplj, ruski glumci Sergej Jurski, Venijamin Smehov... Kod mene je bio i čuveni muzičar Boris Grebenščikov, poznati pisac Boris Akunjin, a tu je i moja drugarica i prijatelj prof dr Irina Antanasijevič koja je bila redaktor kataloga za moju iz ožbu“, ispričao je Jumašev.
Galerija
Bonus video:
