Lažne Instagram nagradne igre, ponude za povoljne kredite, nepoznati rođaci koji ostavljaju nasljedstvo, ljubavne ponude vojnika... samo su neki od mamaca kojima se pojedinci služe kako bi pribavili korist ili nanijeli štetu korisnicima na internetu i društvenim mrežama.
Jakša Backović, rukovodilac grupe za suzbijanje krivičnih djela viskotehnološkog kriminala Uprave policije, u razgovoru za “Vijesti” kaže da žrtva prevare može biti bilo ko, nezavisno od godina, ali da su to najčešće lica preko 18 do 50 godina.
Pojašnjava i da su muškarci većinom žrtve prevara, dok su žene na meti progonitelja, ćešće im je ugrožena sigurnost ili su ucijenjene snimcima bivših partnera...
Vlasnici Instagram naloga i sami da edukuju pratioce
Vlasnice trgovine kristalima u Podgorici nedavno su na Instagramu organizovale nagradnu igru. Nedugo potom, uočile su da postoji poziv na navodnu nagradnu igru sa naloga koji koristi isti logo i u nazivu ima samo slovo razlike. Da bi dobili nagradu, vlasnici lažnih profila tražili su od korisnika da ostave i neke lične podatke, poput broja bankovne kartice.
Prijave Instagramu da blokira taj nalog nisu bile od pomoći, ali su vlasnice originalnog, svakodnevno i putem drugih mreža, informisale pratioce da je taj drugi nalog lažan.
Backović pojašnjava da takvi pokušaji prevare nisu rijetkost, ali i da su nadležnosti policije relativno male i da se krivično djelo zloupotrebe žiga, imena i fotografije lica i preduzeća u Crnoj Gori goni po službenoj dužnosti.
”Tu vlasnici firmi mogu da podnesu privatnu tužbu”, pojašnjava on.
Sugeriše vlasnicima naloga da sami učestvuju u edukaciji pratilaca i jačaju mrežu klijenata.
”Ako primijete da im je zloupotrijebljeno ime ili fotografija, obavezno da jačaju svoj identitet, da konstantno obavještavaju da se dešavaju slične stvari i svoje klijente ili širu javnost obavijeste da trenutno ne organizuju nikakvu nagradnu igru, a ako i organizuju, da korisnike informišu da to rade isključivo sa jednog profila, koji ima ne manje od toliko pratilaca i slično”, kaže on.
Vlasnicima naloga sugeriše i da ukazuju pratiocima da ne postoje dva profila istog imena, te da se, ako se i čini da su istog naziva, oni razlikuju u slovo, dva...
”Da obrate pažnju na te slovne izmjene u nazivu profila”, savjetuje Backović.
Iako, kako kaže, nisu imali prijava da je neko od građana oštećen zbog slične Instagram prevare, pojašnjava da bi, ako bi neko poslao novac u inostranstvo i prijavio da je oštećen, takav postupak bio složen.
”Novcu se teško ulazi u trag, a ljudi koji varaju, koriste izuzetno sofisticirane metode u prikrivanju svih mogućih dokaza, ili to rade iz zemalja čije službe bezbjednosti ne dostavljaju tako lako podatke i sa kojima nemamo potpisan memorandum o međunarodnoj pravnoj pomoći i slično”, pojašnjava.
I kad je u pitanju država sa kojom Crna Gora ima potpisan sličan memorandum, dodaje Backović, takav postupak i dalje ne bi bio jednostavan. Postupak bi bio izuzetno složen i trajao bi od šest mjeseci do godinu, kazao je on.
Za građane koji prate određene profile i učestvuju u nagradnim igrama ima i savjet:
”Niko vam neće tražiti da mu pošaljete broj kreditne kartice, posebno ne broj bankovne kartice i CVC broj koji se nalazi na njenoj pozadini, kao ni datum isteka i slično. Da dobro obrate pažnju kad šalju podatke - gdje ih šalju, kako ih šalju... da dobro prate i URL, odnosno veb adrese gdje ostavljaju podatke”, kaže i pojašnjava da prava adresa obično sadrži jasan naziv - npr. instagram.com/imeprofila, a da su upitne one adrese koje su izuzetno dugačke.
Još jedan savjet korisnicima je da o lokacijama gdje planiraju da ostave novac, prethodno potraže informacije i na internetu pročitaju kritike drugih o toj lokaciji.
Prevaranti često koriste ljudske slabosti
Rukovodilac grupe za visokotehnološki kriminal pojašnjava da prevaranti na društvenim mrežama koriste ljudsku slabosti i potrebu za brzom zaradom.
Tako nerijetko pokleknu pred obavijesti o navodnim namještenim sigurnim fiksevima na internetu.
”Uplate novac ljudima koji im navodno daju te sigurne fikseve. Kad uplate novac, nisu svjesni da su prevareni, a i da stvarno postoje fiksevi, onda pospješuju namještanje fudbalskih utakmica”, pojašnjava Backović.
Savjetuje građanima da ne nasijedaju i na romantične ponude ljudi iz inostranstva.
”Dešava nam se da ljudi dobiju poruku elektronske pošte, da navodno razgovaraju sa vojnicima u inostranstvu - Afganistanu, Siriji i slično, vojnicima koji žele da se skrase u Crnoj Gori. Tako počne ljubavna afera posredstvom e-maila, da bi to kasnije rezultiralo slanjem novca za avionsku kartu, slanjem novca da stigne njoj neki paket iz inostranstva... uz obećanje da će taj njen virtuelni dečko da vrati sav novac kad se vide u Crnoj Gori”, priča Backović.
Obazrivost je, dodaje, preporučena i kod kupovine na internetu.
”Često se, nakon što ste prethodno na internetu pretraživali šta kupiti, dešava na društvenim mrežama iskoče baneri sa baš tim proizvodima koje smo tražili. To su posebne mašine koje rade na posebnim algoritmima, ti podaci se prodaju određenim kompanijama, između ostalog, prodaju se i legalnim kompanijama, ali mogu da ih kupe i kriminalci, koji će da vam pošalju lažni baner. I ljudi dobijaju proizvode čija je stvarna vrijednost 200, 300 eura, a vi baš za određeni praznik u određenoj zemlji, možete da ga kupite za 9,99. I ljudi kupe proizvod, ostave samovoljno broj kartice i slično, kasnije ti brojevi kartica se zloupotrebljavaju i pravi sedirektna šteta za građane”.
Ne tražite kredite na nepoznatim stranicama
Dosta je, kaže, i prevara u kojima se oglašavaju ponude za beskamatne i kredite sa malim kamatnim stopama.
”Građani ulaze u prevaru samim tim što od određenih Fejsbuk stranica traže keš kredite do 10, 15, 20.000 eura, 50.000, ali samo prije nego što uđu u obradu, moraju da plate obradu, porez... I na taj način, tek kad uplate određenu svotu koja nije mala, shvate da su zapravo žrtve prevare”, pojašnjava Backović.
Slične prevare, pojašnjava on, obično su povezane sa državama gdje je provjera identiteta lica prilikom podizanja novca veoma mala.
”Gdje ljudi mogu i sa zdravstvenom knjižicom ili bez identifikacionog dokumenta, samo na riječ, da podignu određeni novac. Mi ne možemo da uđemo u trag novcu koji je poslat u određene zemlje”, kaže on, uz savjet da se krediti nikako ne podižu na taj način, kod nepoznatih osoba i na nepoznatim stranicama.
Iako odavno poznate, i dalje su aktuelne prevare u kojima se korisnici putem mreža obavještavaju da su, iako nisu ni igrali, osvojili neki zgoditak na lutriji, da im se javljaju navodni daleki rođaci iz inostranstva i da su im ostavili nasljedstvo.
”Da je ujak iz inostranstva koji se igrom slučaja preziva kao vi, zapravo kopao zlato i dijamante, umro i da vam je, navodno, ostavio milione, ali da zauzvrat morate da platite advokata, proviziju, transfer i da će vam onda oni uplatiti novac. Jedna od ljudskih osobina - želja za lakom zaradom, evidentna je u ovim vrstama krivičnih djela i kriminalci to iskorišćavaju”, kaže Backović.
U posljednje dvije, tri godine, kaže on, veoma su izražene ucjene zbog intimnih video-snimaka. Pojašnjava da takve prevare počinju tako da vas na društvenoj mreži doda osoba, obično lijepa žena, koja potom pita da li ste raspoloženi za video poziv. Tokom poziva, ona pokazuje intimne djelove tijela, nagovori i drugu stranu na isto, ali druga strane ne zna da se poziv snima.
”Ubrzo dobijete poruku da će snimak biti proslijeđen svim vašim prijateljima, da će video biti objavljen, ukoliko ne uplatite određeni iznos novca”, kaže Backović.
Međunarodne prevare i duge istrage
Istrage u takvim slučajevima traju.
”Poruka državljanima Crne Gore - kad uđete u proceduru da mi pokušavamo da identifikujemo, taj proces je dosta slab, jer Crna Gora je mala i nijedan od servisa koje ljudi koriste u Crnoj Gori se ne nalaze kod nas, serveri, nego sve te podatke crnogorska policija mora da traži, shodno njihovim procedurama, pravilima, memorandumima o saradnji, zamolnicama o međunarodnoj pravnoj pomoći. I te istrage traju”, kaže on.
Za razliku od tih, dodaje, istrage vezane za Crnu Goru, relativno brzo završe.
”Jer se podaci i počinioci nalaze kod nas. Ali kad moramo da uključimo međunarodne subjekte, ta procedura je mnogo komplikovanija i duža”.
Uz kampanju “Say no”, kojom žele skrenuti pažnju na seksualno zlostavljanje preko interneta, Uprava policije, kaže, stalno radi na edukaciji. Backović kaže i da je prevencija najbolja zaštita kad je u pitanju bilo koja vrsta mogućih zloupotreba.
Prema podacima iz Nacrta strategije sajber bezbjednosti, u 2020. godini zabilježen je najveći broj prevara putem interneta, zloupotreba profila na društvenim mrežama ali i ostalih prevara, među kojima su i krađe identiteta.
”Istraživanja su pokazala da je 95 odsto sajber bezbjednosnih incidenata nastalo kao rezultat ljudske greške. Tim prije, edukacija o sajber bezbjednosti mora biti dio nacionalnih aktivnosti usmjerenih ka podizanju svijesti među različitim ciljnim grupama (mladima, zaposlenima u javnoj upravi i široj javnosti)”, piše, pored ostalog, u tom dokumentu.
Lozinka je tajni podatak
Backović korisnicima interneta savjetuje da nikad i nikome ne daju lozinke koje koriste za pristup elektronskoj pošti ili nalozima na društvenim mrežama.
Dodatno, savjetuje i da nikad prilikom registracije na različite servise, ne koriste iste lozinke.
”To je jedno od osnovnih pravila. Nalog na gmailu mora da ima jednu šifru, na društvenim mrežama drugu... Ljudi obično imaju jednu šifru za sve i tako imamo situaciju da ako je neko došao u posjed vašeg Fejsbuk naloga, doći će i u posjed Instagram naloga, LinkedIna, emaila...”
Bonus video:
